Danas je u Zadru i u mjestu Maslenica obilježena 28. obljetnica vojno-redarstvene operacije „Maslenica ’93“. U programu, koji je započeo već u 8:30 sati polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje, prema najavi trebao je sudjelovati i predsjednik RH Zoran Milanović, no on se na zadarskom Gradskom groblju nije pojavio. Umjesto njega, ispred Ureda predsjednika RH svijeću je zapalio predsjednikov savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić. Predsjednik Milanović nije se pojavio ni na drugim događajima današnjeg obilježavanja, a s početkom prigodnog programa kod spomenika hrvatskim braniteljima u uvali Jazine iz Ureda predsjednika stiglo je priopćenje kojim se objasnio Milanovićev izostanak. Priopćenje prenosimo u cijelosti:
„Predsjednik Republike Zoran Milanović došao je u Zadar na obilježavanje 28. obljetnice VRO ‘Maslenica ’93.’ i nakon što je opaženo kako se među sudionicima svečanosti nalaze i osobe koje nose ustaška obilježja i pozdrav, nazvao je i upozorio predsjednika Vlade RH kako je to neprihvatljivo.
Budući da je nakon toga utvrđeno kako i u službenom protokolu obilježavanja sudjeluju osobe koje na sebi imaju ustaška obilježja i pozdrav, Predsjednik Republike otkazao je sudjelovanje u programu. Isto tako, prema zapovjedi Predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika, nakon prvog dijela svečanosti iz programa obilježavanja su se povukli načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj i svi vojni zapovjednici“.
Dio HOS-ovaca van službenog protokola (Photo: Screenshot YT)
Zadarska županija na obljetnicu „Maslenice“ pozvala je predstavnike svih braniteljskih udruga, pa tako i predstavnike udruge 9. bojne HOS-a, i to – zbog epidemioloških mjera – po jednog predstavnika svake pozvane udruge. Dva člana druge 9. bojne HOS-a potvrdila su dolazak i sudjelovanje u protokolu, no osim njih u Zadar su jutros došli i pripadnici HOS-a iz drugih krajeva RH, noseći crne majice i zastave s natpisom „Za dom spremni“. Kao i u svibnju prošle godine na proslavi obljetnice „Bljeska“ u Okučanima, kada je otišao također zbog predstavnika HOS-a i najavio da „ubuduće neće sudjelovati gdje god bude ovakva situacija“, Zoran Milanović napustio je i jutrošnje svečano obilježavanje VRO „Maslenica“. No ovoga puta je otišao i korak dalje, izdavši zapovijed da zajedno s njim proslavu napuste i vojni zapovjednici. Osim načelnika GS OS RH, admirala Roberta Hranja, iz Zadra je jutros otišlo 6 zapovjednika – zapovjednik Hrvatske kopnene vojne general Boris Šerić, zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva general Michael Križanac, zapovjednik Zapovjedništva za potporu general Mladen Fuzul, zamjenik zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta general Blaž Beretin, zapovjednik Gardijske oklopno-mehanizirane brigade general Mijo Validžić, te posebni savjetnik načelnika GS za zdravstvo general Boris Zdilar.
Banožić i Plenković – reakcije
Za razliku od Okučana, za jutrošnji nedolazak na obilježavanje u Zadru Milanović je – pomalo neočekivano – dobio podršku ministra obrane Marija Banožića. On je potvrdio da su se, prema riječima organizatora, pojavili ljudi koji nisu bili dio službenog protokola:
„Imate službeni protokol. Pojavili su se ljudi koji nisu dio toga, prema riječima organizatora. Nikad nisam cijenio samovolju pa neću ni sad. Prema riječima branitelja, samovolja je koštala mnoge ljudske živote, kasnije se dogodilo da smo skoro došli u situaciju da je nanesena sjena na kompletan Domovinski rat. S tim riječima ću završiti komentar. Želim da današnji dan ostane u sjećanju na sve branitelje i sve koji su dali život za hrvatsku slobodu. Predsjednik sukladno svojim ovlastima ima mogućnost izdati zapovijed načelniku Glavnog stožera i to je sada upotrijebio to pravo. Nemam ja što odobravati”.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković zadarski incident komentirao je nakon susreta s predstavnicima kompanije Končar.
„Imao sam dosta sastanaka, pa… U biti, cijelu tu priču znam samo iz naše jutrošnje rane konverzacije jer me on nazvao ujutro dok sam ja sa sinom gledao kako on završava jedan Lego. Nisam znao što je tako dramatično u 8 sati, onda sam shvatio da mi želi reći da su njegovi iz protokola ili, ne znam, iz sigurnosti vidjeli nekoga u majicama HOS-a. Nazvao sam ministra Banožića, pitao ga o čemu se radi, on u tom trenutku toga uopće nije bio svjestan da se tako nešto događa. I prema onom što ja vidim, i što sam pokušao provjeriti do sada jer sam pretpostavljao da ćete me to pitati, dakle – koliko sam ja shvatio, tamo se pojavilo nekoliko ljudi u majicama HOS-a koji nisu bili, prema onom što mi kažu ministar Banožić, predviđeni u tom službenom protokolu koji se odnosio na dijelove braniteljskih udruga. Da li je to sve skupa bilo baš tako ili ne – ja to u biti ne znam. U svakom slučaju, ja sam za komemoracije, ne za provokacije. Imali ste i ovdje situaciju, pred Banskim dvorima u 10. mjesecu, kada je bilo očito da su mladića koji je pokušao – po meni bez ikakve dileme – teroristički napad na Vladu, gdje je teško ranjen hrvatski policajac, na kraju sebi oduzeo život… I tom čovjeku je netko jedno dulje razdoblje, očito, provodio svojevrsnu indoktrinaciju, zašto je to napravio. Prema tome, protiv bilo kakve isključivosti, a s respektom za sve one koji su dali život za Hrvatsku, uključivši i pripadnike HOS-a. To je moj stav“.
Plenković je dodao da predsjednik kao vrhovni zapovjednik ima pravo izdavati zapovijedi, a za potpunu informaciju razgovarat će s ministrom obrane po njegovom povratku iz Zadra.
Na novinarsko insistiranje, Plenković je ponovio kako je svoj stav o toj temi rekao jako puno puta:
Danas u Zadru (Photo: Screenshot YT)
„Imamo tu jednu vrlo delikatnu i specifičnu situaciju… Imamo ‘Za dom spremni’ iz Drugog svjetskog rata, koji osuđujemo, ne prihvaćamo sve što ima veze s ustaškim režimom. Dakle, to sam rekao, ne znam, sto puta zadnjih nekoliko godina. Imamo situaciju u Domovinskom ratu, imamo te postrojbe, imamo njihovo postojanje, imamo poginule za Hrvatsku, i to je ono što je u krajnjoj liniji bila i vrlo osjetljiva zadaća povjerenstva koje je vodio predsjednik HAZU-a tada, akademik Kusić, gdje smo rekli da imamo tu jednu vrlo osjetljivu situaciju i za kontekst komemoracija iznimno mogućnosti. To je sve… Zato sam rekao – komemoracija da, provokacija ne. A provokacija ima koliko god hoćete, i tu nemamo dileme“.
2015. godine – slučaj Kolinde Grabar Kitarović
Pomalo neočekivano, predsjednik RH i vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović za jutrošnju naredbu vojnim zapovjednicima dobio je potporu i od ministra obrane i od predsjednika Vlade. Naime, tu valja podsjetiti na primjer iz 2015. godine, kada se tadašnja predsjednica RH i vrhovna zapovjednica OS RH Kolinda Grabar Kitarović protivila proslavi 20. obljetnice VRO „Oluja“ svečanim mimohodom Oružanih snaga, čak do te mjere da se na Pantovčaku razmišljalo o tome da se vojsci zabrani sudjelovanje na mimohodu koji je pripremalo Ministarstvo obrane. Tada se po prvi put javno postavilo pitanje razlike „uporabe“ i „korištenja“ Oružanih snaga Republike Hrvatske – odnosno, opsega prava predsjedničkog zapovijedanja pripadnicima OS RH u miru.
Kako smo i te 2015. zaključili, iako članak 94 Ustava RH navodi da „Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH“, a u članku 100 navodi da je on ujedno i Vrhovni zapovjednik OS RH (gdje su definirane i neke njegove mirnodopske ovlasti – jednako kao i u članku 7 Ustava, dok se članak 101 odnosi na ratno stanje i stanje neposredne ugroženosti), punu definiciju ovlaštenja predsjednika Republike kao Vrhovnog zapovjednika OS RH ipak regulira Zakon o obrani, koji neka ustavna ovlaštenja ponavlja, neka razrađuje, a neka i dodatno definira u svojim odredbama (u skladu s odredbom iz 12. stavka 7. članka Ustava, koji kaže „Obrambeno ustrojstvo, zapovijedanje, upravljanje i demokratski nadzor nad Oružanim snagama Republike Hrvatske uređuju se Ustavom i zakonom“). Time je Zakon o obrani ujedno i osnovni propis zakonske razine mjerodavan za pitanje ovlasti državnih subjekata nad obrambenim sektorom u doba mira, rata ili stanja neposredne ugroženosti.
Predsjednik je tijekom ’90-ih bio vrhovni zapovjednik i u ratu i u miru (Photo: www.tudjman.hr)
Ako je samostalno mirnodopsko zapovijedanje Predsjednika Republike Hrvatske unutar nacionalnih granica itekako bilo moguće tijekom 1990-tih godina (kada je članak 47. Zakona o obrani iz 1991. i 1993. davao Vrhovnom zapovjedniku ovlasti da nalaže uporabu OS RH – putem direktiva, zapovjedi, odluka i drugih akata), a onda i Zakonom o obrani iz 2002. godine (gdje je članak 7. i dalje prepoznavao takve direktne ovlasti Predsjednika RH) – od ljeta 2013. godine i tada usvojenog novog Zakona o obrani (NN 73/13) to više nije moguće. Naime, upravo su tadašnje promjene predsjedničkih ovlasti (sadržanih u člancima od 46. do 64. važećeg Zakona o obrani) bile i jedan od temeljnih razloga razmimoilaženja Ive Josipovića te vrha MORH-a oko donošenja tog novog zakona, o čemu smo pisali i na portalu Obris.org u doba kada je to bilo aktualno. No, bilo kako bilo, zadnjih godina Vrhovni zapovjednik više nema negdašnju načelnu ovlast da „naređuje uporabu Oružanih snaga i njihovih dijelova“ (negdašnja 13. točka 7. članka Zakona o obrani iz 2002. godine) – pa bio Predsjednik RH muškarac ili žena, „Vrhovni zapovjednik“ ili „Vrhovna zapovjednica“ OS RH – jednako kao što više ne daje ni mišljenje na imenovanje osobe ministra obrane. Te 2015. moglo se čuti i jako dobar argument protiv mirnodopskog izdavanja predsjedničke zapovjedi o aktivnoj „uporabi“ OS RH, koji je situaciju postavio s obzirom na odgovornost Predsjednika RH prema ministru obrane i Hrvatskom saboru:
„(…) razlog zašto su predsjednici u tome oprezni, i nisu izravno išli na donošenje Zapovijedi o uporabi OS, je i činjenica da Hrvatski sabor donosi proračun Ministarstva obrane, a da je ministar obrane ujedno i fiskalno odgovoran za trošenje novca iz tog istog proračuna. I sad zamislite situaciju da bi jedan ‘neodgovorni’, nazovimo ga ‘neodgovorni’, predsjednik Republike donio Zapovijed o uporabi OS, reći ću figurativno… da bi uporabio npr. inženjerijske postrojbe u izgradnji Pelješkog mosta, koji je nesumnjivo od primarnog nacionalnog interesa za RH. Što bi se u tom trenutku dogodilo? Predsjednik Republike bi u tom trenutku mogao suspendirati ono što jest… ako bi sredstva koja bi bila utrošena… znači suspendirao bi ono što bi donio Hrvatski sabor – a to je visina proračuna. Doveo bi ministra obrane u fiskalnu odgovornost“,
kako je to 2015. sažela tadašnja zamjenica ministra obrane Višnja Tafra. No, sve to ipak teorijski ne zatvara u potpunosti i prostor za suprotno postupanje – za predsjedničko izdavanje „Zapovijedi o zabrani uporabe Oružanih snaga“, dakle ne o nalaganju vojne aktivnosti, već o njenoj obustavi ili izostanku, kojima ujedno ne nastaju ikakvi dodatni troškovi za obrambeni proračun. Riječ je tu baš o onome potezu kojim se 2015. Vladi Zorana Milanovića prijetila predsjednica Grabar Kitarović.
Presedan na Maslenici
Jesu li zapovjednici u OS RH trebali poslušati današnju zapovijed Vrhovnog zapovjednika? (Photo: MORH/T.Brandt)
Kako izgleda, baš je ova praktično nejasna situacija (pomognuta činjenicom da i danas, baš kao i 2015., nedostaje „Pravilnik o obredima u Oružanim snagama“ spominjan u Zakonu o službi u OS RH) svoju premijeru opet imala danas, 22. siječnja 2021. godine. No, za razliku od pukih prijetnji iz 2015. godine, danas je predsjednik Zoran Milanović u praksi izdao takvu upitnu predsjedničku zapovijed zapovjednicima OS RH – zapovijed na koju je vrh vojska reagirao poslušnošću, a na iznenađenje promatrača – premijer Vlade RH i njegov ministar tek izričitim slaganjem. I dok je ostalo nejasno je li premijer Plenković uopće shvatio stanje, posebno je zanimljiva pozicija ministra obrane, koji – po premijerovim riječima – „u tom trenutku toga uopće nije bio svjestan da se tako nešto događa“.
Dok bi u miru i izdavanje takvih predsjedničkih zapovijedi zapravo trebalo ići baš preko ministra, kako izgleda, Mario Banožić je tu opet završio zbunjen i izgubljen u opsegu svoje državne funkcije. Prema njegovim riječima – „Predsjednik sukladno svojim ovlastima ima mogućnost izdati zapovijed načelniku Glavnog stožera i to je sada upotrijebio to pravo. Nemam ja što odobravati“ – što prilično jasno ne odgovara aktualnom zakonskome stanju. No, još je bitno upitnija činjenica da se danas, u miru, bez ratnoga stanja ili stanja neposredne ugroženosti, tim velikim propustom civilnog vodstva obrambenoga resora iz redova Vlade RH ostavilo Predsjednika RH da direktno zapovijeda snagama OS RH, pa makar to bilo iznimno upitno baš temeljem izmjena Zakona o obrani iz doba njegova vlastitog, ne tako davnog premijerskog mandata. Pri tome, ispada da on danas, kao Predsjednik RH, stvari gleda točno onako kako mu se kao premijeru to nije sviđalo 2013. kod tadašnjeg predsjednika Josipovića i 2015. kod Kolinde Grabar Kitarović, te (ako možda i ne ide suprotno izričitog slova zakona) definitivno postupa kontra duha tog propisa.
