Ako se sudi po vijesti pod nazivom „Proglašavamo katastrofu na potresom pogođenim područjima: ‘Nitko neće ostati sam u ovoj situaciji’“ objavljenoj na Vladinoj web-stranici, Vlada RH jučer je osnovala – citiramo – „poseban stožer koji će voditi proces i povezati aktivnosti svih sudionika u pružanju pomoći i saniranju posljedica potresa“. Kako je u uvodnom dijelu Vladine 35. sjednice rekao premijer Andrej Plenković:
„S obzirom da je Vlada suočena s dvije velike krize, mi smo odlučili danas ne samo proglasiti katastrofu na područjima Sisačko-moslavačke i dijelovima Zagrebačke i Karlovačke županije, nego, uz postojeći Stožer Civilne zaštite, oformiti i poseban stožer na čijem čelu će biti potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Bit će uključeni predstavnici svih resora, a njegovi zamjenici bit će potpredsjednik Vlade Boris Milošević i ministar Darko Horvat“.
Na zatvorenom dijelu sjednice imenovani su i ostali članovi tog tijela. To su: (4) mr.sc. Zvonimir Frka-Petešić, (5) Goran Jutriša, (6) dr.sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, (7) mr.sc. Zdravko Jakop, (8) Ivo Milatić, (9) Zdravko Zrinušić, (10) Tugomir Majdak, (11) dr.sc. Silvio Bašić, (12) Zdenko Lucić, (13) Juro Martinović, (14) Tomislav Paljak, (15) Ivica Poljičak, (16) Tonči Glavina, (17) Spomenka Đurić, (18) Margareta Mađerić, (19) Tomislav Mihotić, (20) Nikola Mažar i (21) Željka Josić. Iz ovog popisa dodatnih članova jasno je da se radi o predstavnicima s vrhova raznih ministarstava i državnih ureda isključivo o državnim tajnicima (pri čemu MORH predstavlja ionako poslovima zauzeti državni tajnik Zdravko Jakop), te o dvoje visoko rangiranih službenika u Vladi RH.
Međutim, u Vladinom priopćenju sa zatvorenog dijela sjednice Vlade ne stoji ništa o osnivanju nekakvog „posebnog stožera“, već izričito piše:
„Potpredsjedniku Vlade i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu dana je ovlast za rukovođenje radom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije. Njegovim zamjenicima imenovani su potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Boris Milošević te ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat“.
U nastavku priopćenja navode se imena novo inkorporiranih dužnosnika, koji su imenovani kao „dodatni članovi Stožera civilne zaštite u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke“. Dakle, iz Vladinog priopćenja sa zatvorenog dijela sjednice jasno je da NIJE osnovan nikakav poseban Stožer, nego je postojeći Stožer civilne zaštite RH – onaj koji se mjesecima bavi epidemijom virusa SARS-CoV2 – na neki način udvostručen, i pridodan mu je čitav set novih dužnosnika koji će se baviti poslovima „u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije“. Iste definicije mogu se naći i u „Rješenju o dopunama Rješenja o imenovanju načelnika, zamjenika načelnika i članova Stožera civilne zaštite RH“. koji je ekspresno objavljeno u prvom ovogodišnjem izdanju Narodnih novina (NN 1/2021), netom nakon završene sjednice Vlade.
Kasno poslije podne u petrinjskoj vojarni „Pukovnik Predrag Matanović“ održan je i prvi sastanak Medvedovog dijela Stožera, kojeg on sam naziva „koordinacijom“ – možda i na uspomenu Koordinaciji za sustav domovinske sigurnosti kojoj je na čelu i koja se zadnje bavila pitanjima radikalizacije u RH. Ta vojarna će od sada pa nadalje biti baza ovoga (polu)tijela, koje će u njoj raditi, kako je najavio Medved, 24 sata dnevno. Odmah po završetku sastanka, potpredsjednik Vlade Tomo Medved izašao je pred novinare, kazavši kako su na sastanku sudjelovali svi članovi koordinacije, kao i sve sastavnice (kobajagi ujedinjenog) sustava civilne zaštite i domovinske sigurnosti. „Tijekom večeri i sutrašnjeg dana svi potrebiti podaci o osobama i kontakt brojevi ovdje iz stožera bit će javno dostupni kako bi svi građani, kako bi svi zainteresirani, kako bi svi oni koji su u potrebi imali mogućnost kontaktirati stožer i dobiti potrebite informacije“, dodao je potpredsjednik Medved, najavivši i pravce djelovanja „svog“ Stožera:
„Stožer će, putem svojih mehanizama, putem svojih operativnih skupina, koordinirati sa svim sastavnicama u dva smjera. Jedan je promptno i žurno reagiranje na sva ona pitanja koja su aktualna, a s druge strane – Stožer, kao što to inače u području operacije i određenih sličnih kriza, planira naredne operacije. U ovom konkretnom slučaju, to su one sustavne mjere vezane za obnovu. I u skladu s tim, ovdje, u ovom prostoru vojarne ‘Predrag Matanović’ u Petrinji, a uvažavajući poveznicu koju imamo sa svim sastavnicama koje djeluju na ovoj zadaći, Stožer će u vremenu koje je pred nama odgovarati i nosit se sa svim izazovima koji su pred nas postavljeni i opravdati povjerenje koje smo zajedno ovdje dobili“.
Medved je još naglasio da djelovanje „njegovog“ Stožera podupire dosadašnju organizaciju županijskog i gradskih stožera, općinskih organizacija, svih sastavnica sustava civilne zaštite i domovinske sigurnosti kako bi bili što je moguće bolje uvezani i kako bi odgovorili na poteškoće nakon razornih potresa na Baniji. Naravno, u svemu tome se nekao podrazumijeva i činjenica slobodnog raspolaganja petrinjskim vojnim kompleksom, možda i nekim dodatnim vojnim resursima, bez da je tome jasno predočena formalna osnova i ovlaštenje.
Jedno tijelo – dvije glave?
Već smo ranije pisali o problemima dvostrukog upravljanja unutar sustava i stožera civilne zaštite (nacionalnog i lokalnih), no jučerašnjom Vladinom odlukom čini se da Vlada sama potiče krizu upravljanja u Stožeru civilne zaštite RH. Kada su se u ožujku ove godine donosile izmjene Zakona o sustavu civilne zaštite, premijer Plenković je objašnjavao da se to radi jer se „teži kompletnoj centralizaciji donošenja odluka“, odnosno radi „uniformnosti donošenja odluka“. Na prvi pogled bi čovjek rekao da se to slaže s principima racionalnog vođenja i upravljanja, te vojnim načelom „jedinstva zapovijedanja“.
Podlogu za ovakvo postupanje premijer Andrej Plenković pronašao je u jučerašnjem proglašenju katastrofe na području Sisačko-moslavačke, te dijelovima Zagrebačke i Karlovačke županije. Time su otvorena vrata za promjene u Stožeru civilne zaštite RH, rekao je jučer premijer Plenković na press-konferenciji nakon sjednice Vlade:
„Nakon nekoliko dana, po tom svojevrsnom načelu postupnosti, ministar unutarnjih poslova zajedno sa svojim suradnicima i na temelju konzultacija sa ostalim resorima, predložio je Vladi RH da sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite proglasimo katastrofu za ova područja na kojima se dogodio potres prošloga utorka. Mi smo tu inicijativu prihvatili – zato je Vlada danas i donijela tu odluku. Istodobno kada se takva odluka donese, onda predsjednik Vlade ima mogućnost rukovođenja radom Stožera civilne zaštite. No s obzirom da – i vi jako dobro znate – da smo još uvijek u aktivnoj borbi i suzbijanju pandemije COVID-a 19, koju vodi i i koordinira načelnik Stožera civilne zaštite i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović – ovdje imamo jednu novu krizu koja zahtijeva dodatni poseban angažman Vlade RH, pa tako i drugu čelnu osobu koja bi se mogla u potpunosti posvetiti koordiniranju ovih aktivnosti i suradnji svih resora, suradnji sa županijama, sa svim ostalim službama, i zato smo danas na Vladi odlučili da voditelj ovoga Stožera – dakle to je Stožer civilne zaštite koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije – preuzme potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Dakle, vrlo precizno definiran opseg aktivnosti. U slučaju da se sad dogodi neka, ne daj Bože, druga katastrofa – požar, poplava, potres, itd. u nekom drugom dijelu Hrvatske za to bi bio nadležan Davor Božinović. Čisto da znamo za što je tko nadležan i tko će što činiti u ovim okolnostima“.
Na načelnoj razini ovo je inspirirano sadržajem članka 22 Zakona o sustavu civilne zaštite koji u svom trećem stavku kaže: „Kada se proglasi katastrofa, rukovođenje radom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske preuzima predsjednik Vlade Republike Hrvatske ili, po ovlaštenju predsjednika Vlade Republike Hrvatske, član Vlade ili načelnik Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske“. No, naravno, tu se podrazumijeva stanje samo jedne krize ili katastrofe, pa onda i postojanje samo jednog Stožera CZ RH, o čijem bi se čelnom čovjeku moglo odlučivati. A Republika Hrvatska danas se nalazi u situaciji koju tvorci Zakona o sustavu civilne zaštite nisu ni zamišljali – da naciju odjednom trese više velikih kriza i/ili katastrofa, koje bi bilo zgodno rješavati s više tijela za odgovor, predvođenih s više visokih dužnosnika manje ili više kvalitetno razdvojenih nadležnosti. No, dok se u ožujku 2020. ipak izbjeglo proglašavanje katastrofe i suočavanje s tom nedorečenošću pravne regulative i organizacijskih struktura – posljednjih je dana i taj problem u svojoj neugodnoj punini isplivao na površinu.
Podsjećamo da je od 20. veljače 2020. na čelu nacionalnog Stožera civilne zaštite potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović s titulom „načelnik Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske“. No, ako pogledamo objavljeno „Rješenje o dopunama Rješenja“, iako naziv akta govori o imenovanju načelnika, zamjenika načelnika i članova Stožera, Tomo Medved je imenovan na funkciju bez naziva – opisanu tek po poslu koji će raditi riječima da „rukovodi radom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije“. Pa ipak, ta bezimena funkcija ima dva zamjenika, za razliku od samo jednog zamjenika „načelnika Stožera CZ RH“ Božinovića, da bi onda uslijedilo i imenovanje čitave dodatne plejade imena pod opisom „članovi Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije“ – njih 18, za razliku od 25 članova Božinovićeva „Stožera CZ RH“.
U rješenju kojim se išlo u ustrojavanje tog dualizma i popunjavanje kadrovskih tablica (1) nisu ujedno točnije uređeni hijerarhijski odnos ta dva tijela sadržana pod sličnim imenom („Stožera CZ RH“ i „Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije“), kao što (2) nisu definirani ni načini rješavanja njihovih mogućih sukoba ili preklapanja nadležnosti. Dapače, kako u dijelu sastava ta dva ista/povezana/paralelna tijela stoje različiti predstavnici pojedinih državnih resora – (3) nije osigurano ni da se njihova interna „među-stožerna“ neslaganja ne krenu prelijevati po ostacima strukture Vlade RH u kojim ti ljudi pod normalno svakodnevno i dalje djeluju. Dok bi tako bilo prilično jasno da u Ministarstvu obrane glas državnog tajnika Jakopa teži više nego onaj brigadnog generala Ivana Turkalja, u Ministarstvu unutarnjih poslova to bi sučelilo državnu tajnicu Irenu Petrijevčanin Vuksanović s čitavim nizom kolega (predvođenih zamjenikom načelnika Božinovića Damirom Trutom, koji je pomoćnik ministra u MUP-u).
Dakle, ostalo je otvoreno pitanje je li Božinović i dalje glavni, ako da za koje teme (što je s pitanjem širenja epidemije Covid-19 na prostoru djelovanja alternativnog Stožera – tko je tu nadležan za donošenje odluka?), i može li onaj dio Stožera kojem su na čelu Medved, Milošević te Horvat i stvarno samostalno donositi odluke? Da li je „potresni“ dio zapravo podstožer Nacionalnog stožera? Ili je ipak paralelan s Nacionalnim stožerom? Ili oni u stvarnosti samo dijele naziv institucije i oznake ranga pojedinih članova? Na neka od tih pitanja pokušao je odgovoriti premijer Plenković, ne upličući se previše u horizontalu Medved-Božinović:
„Što se tiče piramide, dakle na vrhu piramide je Tomo Medved. To je da bude svima jasno, zato smo i donijeli ovu odluku da je ovaj Stožer… glavni čovjek za koordinaciju svih aktivnosti na područjima koji su pogođeni potresom od prije 6 dana je Tomo Medved. Dakle, on je ona glavna i odgovorna osoba na temelju odluke Vlade, sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite. Sve ono što Zakon o sustavu civilne zaštite podrazumijeva u smislu ovlasti, u smislu donošenja odluka, primjenjuje se jednako na potpredsjednika Medveda u ovom – možemo reći – geografski omeđenom području, kao što to ima potpredsjednik Božinović inače. Dakle, jednaka je provedba. To znači da sve službe, koje su već sad na terenu, koje su dole bile angažirane zadnjih 6 dana, će biti u odgovornosti i tijesnoj koordinaciji i suradnji s potpredsjednikom Vlade Medvedom, a naravno da će on biti u konstantnom dijalogu i nastojanjima da se riješe problemi i na razini županije i gradova i općina, i svih ostalih. To je upravo ta vrsta centralizacije i koordinacije aktivnosti na terenu“.
Doduše, sam Zakon o sustavu civilne zaštite za takvog lokalnog šefa na geografski ograničenom području ima predviđeno rješenje pod nazivom „Koordinator na lokaciji“ – no to je pozicija niže razine, koju određuje načelnik Stožera civilne zaštite iz redova operativnih snaga sustava civilne zaštite. Očigledno nedostojno bivšeg generala i sadašnjeg ministra Tome Medveda, te smo time najednom ušli u zonu praktične/političke nemogućnost ikakvog suvislog rješenja za do sada uočene probleme, I što onda? Pa, kako izgleda, Vlada je posegnula za onime što najbolje zna – stvaranje dodatnog kaosa. Koje su operativne posljedice ovakvog dvovlašća, vidjet ćemo vrlo brzo.
