Ipak Koordinacija za domovinsku sigurnost prije VNS

 

Petnaest dana nakon terorističkog napada na Markovom trgu, jučer je napokon održana i sjednica Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti, koju je premijer Plenković pretpostavio kao uvjet za održavanje Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Sjednica Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti, prva nakon svađe premijera i predsjednika (Photo: MORH/J. Kopi)

Kako je već ranije bilo najavljeno, jučerašnja sjednica Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti sazvana je povodom zaključka Vlade RH o sprečavanju radikalizacije u društvu, kako bi svi mjerodavni resori predočili analize postojećeg stanja i predložili mjere. Kako stoji u šturom priopćenju na web-stranicama Ministarstva branitelja i Ministarstva obrane,

„Usvojen je niz mjera za sveobuhvatan, sustavan i učinkovit pristup sprječavanju radikalizacije o kojima će Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti izvijestiti Vladu RH, te će s mjerama biti upoznato i Vijeće za nacionalnu sigurnost“.

I to je sve što se može saznati o sjednici tijela koje je bilo jedna od tema žestokih sukoba predsjednika Vlade i predsjednika države proteklih dana. Pri tome, zanimljivo je zamijetiti kako se ovdje problem domaće radikalizacije (načelno sličan onome s čime veliki dio svijeta desetljećima muku muči u islamističkoj varijanti) uspjelo analizirati u nepuna dva tjedna – da bi se onda temeljem tih analiza odmah uspjelo i sastaviti neke mjere, te ih usvojiti nakon raspravljanja. Stvarno, pa kad je to sve tako brzo i jednostavno – samo Bog zna zašto se na isti način, po hrvatskome modelu, ne riješe i svjetska pitanja radikalnog islamizma ili barem problem desnog političkog radikalizma koji je posljednjih desetljeća aktualan po Europi i SAD.

Dok je premijer Plenković smatrao da je ovakva sjednica, s analizama i usvojenim prijedlozima mjera, najnormalnija priprema za Vijeće za nacionalnu sigurnost, predsjednik Zoran Milanović oštro se protivio Vladinoj namjeri da se Koordinacija za domovinsku sigurnost pretpostavi spomenutom Vijeću. Kako je Milanović pojasnio na posljednjem u nizu istupa na tu temu, na press-konferenciji održanoj u petak, 23. listopada, nekoliko je problematičnih točaka u premijerovim istupima, kao i odgovoru Vlade na Predsjednikov poziv na sazivanje sjednice Vijeća za domovinsku sigurnost. Prvi Milanovićev prigovor je tehničke naravi:

„Dakle, jučer je premijer poslao pismo u kojem je odbio sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost i rekao da će me – kada svi uvjeti budu ispunjeni – obavijestiti o mogućem terminu. To je lijepo od njega, međutim o terminu ne obavještava on, nego se dogovaramo. Može me nazvati kao što sam ja nazvao njega kada je došlo do tog napada, jer ne može preko dopisa i preko medija govoriti koji će biti termin sastanka. Bit će kad se dogovorimo, kao i u mnogim drugim važnim stvarima za državu“.

A potom je Milanović nabrojao i zakonske okolnosti djelovanja Koordinacije za domovinsku sigurnost u odnosu na Vijeće za nacionalnu sigurnost:

„Druga stvar. Rečeno je u  tom pismu da se Vijeće za nacionalnu sigurnost neće i ne može održati zato što prije njega mora zasjedati Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti. To znate šta je. Dakle, to je jedno tijelo koje je osnovano prije nekoliko godina čiji zadatak je da razmatra, da provodi i ispunjuje u pravilu ili isključivo ono što mu kaže Vijeće za nacionalnu sigurnost. To je red, a ne obrnuto. Koordinacija je vrlo široko i šaroliko tijelo, recimo da ima nekog smisla, praksa još treba pokazati kakvog, u njemu sjede i rade predstavnici raznih tijela, pa tako i vatrogasci, planinari, dakle ljudi i službe koji s ovim što se dogodilo nemaju nikakve veze, koji ne samo da ne mogu i ne trebaju sudjelovati u donošenju bilo kakvih prijedloga, kada bi Koordinacija za to uopće bila ovlaštena po zakonu – a nije – nego čak nemaju ni pravo ni mogućnost pristupa nekim informacijama koje su ovdje ključne, a njima raspolažu hrvatske obavještajne i sigurnosne službe. Dakle, mislim da je potpuno jasno zašto je ovo upravo namjerno izokrenuto da bi se kupilo vrijeme i poslala poruka – kako ono: ja mogu sve. Ta poruka bi mogla biti analizirana i sa stajališta teorije ‘Freudove omaške’ – ja ne mogu sve, a posebno ne kao predsjednik države. Ali mogu dosta.

Dakle, Vlada u sustavu domovinske sigurnosti nije ovlaštena davati nalog Koordinaciji za sustav. Nije ovlaštena. Ovlašteno je jedino Vijeće za nacionalnu sigurnost sukladno čl. 8 koji ste nadamo se dobili. U točki 2 zaključka Vlade koji je jučer donesen (op. a. 22. listopada) Vlada u stvari nalaže Koordinaciji da je izvijesti. To Vlada u principu nema pravo. Dakle, prema zakonu Koordinacija izvješćuje predsjednika Republike, taksativno navedeno, predsjednika Vlade – predsjednika Vlade, i predsjednika Sabora. To je članak 13 st. 3. ‘Koordinacija’. Dakle, toliko o poznavanju elementarnih i u stvari vrlo prostih pravnih normi iz zakona koji ima 15-ak članaka. Ne više od toga. Dakle, ovim se nažalost kupuje vrijeme. Prema tome, ja mogu samo reći da je premijer koji je ovo osobno proglasio radikalizacijom i terorizmom, Hrvatskoj pokazao jezik. Ili srednji prst. On se ne želi naći. U redu, ne mora. Samo da javnost, dakle, dobro zna šta kaže zakon i šta tko smije“.

Na ovu press-konferenciju Zorana Milanovića, prozvani predsjednik Vlade Andrej Plenković brzinski je istog tog petka, 23. listopada, sazvao i vlastitu press-konferenciju, gdje se osvrnuo i na djelovanje Koordinacije za domovinsku sigurnost, odnosno Vijeća za nacionalnu sigurnost. Plenković je tako na novinarsko pitanje da li namjerno odugovlači sa sazivanjem VNS-a odgovorio:

„Ne. Ne. Tražim dobru, lijepu, kvalitetnu, normalnu pripremu. Dakle, da se mi nađemo odmah, i kažemo što? Što bismo mi rekli? Ajde, dajte da netko tko se u to razumije detaljno, vidi što je. Dajte mi zadaće. Jel? A mi ovako želimo doći na sastanak sa podlogom, koja je logična i normalna u ovoj situaciji. Ovo nije situacija koja će se riješiti na nekom Vijeću za nacionalnu sigurnost. Uostalom, što je to? To je tijelo… Evo, u našem mandatu, ne znam jel smo imali pet, šest sastanaka u zadnje četiri godine. Pa nije to neko stalno tijelo koje se sastaje kao Vijeće sigurnosti, otprilike. To je tijelo koje je imalo određene zadaće, donosi određene odluke, određene smjernice, ali ovakvu situaciju kakvu imamo danas – mi na tom tijelu nismo uopće imali. Imali smo raspravu o korona-virusu, na početku mandata Predsjednika, i ta je rasprava sasvim bila korisna. Nije to nikakav… Šta je to bio… nekakav klub HDZ-ovaca, ili ovako… Što je otprilike rekao… Uglavnom, koliko se ja sjećam, u Vijeću za nacionalnu sigurnost su: i Predsjednik, i premijer, i član Vlade nadležan za nacionalnu sigurnost, to je Tomo Medved, i ministar obrane, i ministar unutarnjih poslova, ministar vanjskih poslova, ministar pravosuđa, čini mi se…  Otprilike. Napamet sad govorim, ali to je podosta ljudi koji su tamo po Zakonu. A, slučajno je da su svi baš članovi HDZ-a, zbog rezultata izbora, onih istih koji očito svrb… malo muče neke“.

Bez obzira na Predsjednikove prigovore, sjednica Koordinacije za domovinsku sigurnost jučer je ipak održana. Prema Vladinom tumačenju, nakon što jučer prezentirane analize (i nekakve usvojene mjere) budu predočene Vladi RH, steći će se uvjeti za održavanje Vijeća za nacionalnu sigurnost. Ono se može sazvati dogovorom Predsjednika i premijera, pa je sada opet na potezu predsjednik Milanović, od kojeg se očekuje nekakav odgovor na Vladin potez. Hoće li to biti uvod u novu svađu između Pantovčaka i Markovog trga, ili će se ipak – barem privremeno, zakopati ratne sjekire – vidjet će se u narednim tjednima.

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.