Na jučerašnjoj 223. sjednici Vlade RH kao peta točka dnevnoga reda raspravljen je dokument pod nazivom „Prijedlog odluke o preraspodjeli sredstava planiranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu“. Riječ je tu o prvom od više proračunskih rezova, kojima Ministarstvo financija u praksi ostvaruje najavljene mjere protiv ekonomske krize izazvane epidemijom bolesti Covid-19. Budući da se još uvijek ne mijenja ukupne omjere proračuna, ovi su zahvati obavljeni u formi proračunske preraspodjele, a ne punog rebalansa (koji treba biti raspravljan pred Hrvatskim saborom), a iako je ministar financija Zdravko Marić jučer već najavio dodatne preraspodjele – ni rebalans vjerojatno nije daleko ako stanje ostane jednako loše ili se nadalje pogorša. Kako je jučer, 9. travnja 2020. godine, obrazložio ministar Marić, Zakonom o izvršavanju državnog proračuna za 2020. propisano je:

„(…) da se sredstva za saniranje posljedica epidemije koronavirusom mogu osigurati… odnosno, odlukom Vlade, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, tijekom proračunske godine… mogu osigurati preraspodjelom bez ograničenja, odnosno, u iznosu većem od propisanog zakonom kojim se uređuje proračun. Predmetnom preraspodjelom osiguravaju se uštede, odnosno financijska sredstva za provedbu mjera Vlade Repulike Hrvatske, za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa, u ukupnom iznosu od 2,1 milijardu kuna, i ne mijenja se ukupan iznos sredstava osiguranih u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu. Ovo je prva preraspodjela, a u idućim tjednima uslijedit će i nadolazeće. Očekujemo već za dva do tri tjedna i iduću“.

Dakle, riječ je tek o prvoj u nizu promjena, kojima Vlada RH misli u ritmu popularnog trajanja epidemioloških samoizolacija mijenjati krvnu sliku proračunskih resora, ali na način koji izbjegava uvlačenje Hrvatskog sabora u čitavu priču, jednako kao što je to napravljeno i po pitanju proglašenja „posebnih okolnosti“ u izmjenama Zakona o sustavu civilne zaštite, bez da se proglasilo Ustavom definirano stanje „velike prirodne nepogode“ koje sa sobom nosi i jaču kontrolnu ulogu Sabora nad izvršnom vlasti u doba krize. No, kako je to skupno opisao ministar Marić – evo za što se troši:

„(…) dakle, već spomenutih 2,1 milijardu kuna se raspodjeljuje na sljedeći način – gotovo 90 posto ovih sredstava, dakle, govorimo o uštedama koje su učinjene unutar proračunskih razdjela, a onda se preraspodjeljuju na pojedine proračunske korisnike… gotovo 90 posto sredstava, milijarda i 870 – za provedbu mjera očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom, narušena gospodarska aktivnost. 80 milijuna kuna za provedbu mjera Hrvatske banke za obnovu i razvitak, od čega 30 za programe povlaštenog kreditiranja po već postojećim programima, kao i novim, HBOR-a… te 50 milijuna za garantni fond, za osiguranje izvoza. 53,2 milijuna kuna za financiranje nabave dijagnostičke i zaštitne opreme, te dezinficijensa. 40 milijuna kuna za provedbu mjera za očuvanje radnih mjesta u pravnim osobama u sustavu športa. 34 milijuna kuna za provedbu mjere potpore samostalnim umjetnicima, samozaposlenima, i fizičkim i pravnim osobama u kulturnim i kreativnim industrijama, te osiguranja sredstava fizičkim i pravnim osobama u području kulture, za produženo razdoblje pripremnih aktivnosti za odobrene projekte u kulturi. 25 milijuna kuna za mjere potpore za programe financiranja obrtnih sredstava, i poboljšanja likvidnosti ugroženih gospodarstvenika u turizmu. 20 milijuna kuna za provedbu mjera pomoći sektoru poljoprivrede, zbog ograničenja prometa i povećanja manipulativnih troškova. 16,2 milijuna kuna za nabavu zaštitne opreme, najam viličara i eko-WC-a, te deratizaciju, sukladno zahtjevima nacionalnog Stožera civilne zaštite u situaciji epidemije koronavirusom. Preostali iznos – za neke ostale mjere“.

Ako pogledamo dokument kojeg se tako obrazlagalo, vidimo da su promjene zaista sveobuhvatne. Od ukupno 20 resora Vlade RH, samo je kvota Ministarstva rada i mirovinskoga sustava rasla za 1,83 milijarde HRK (oko 3,61 posto). Uz to, nisu se mijenjala sredstva predviđena za resore samog Ministarstva financija, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva. Još su tri ministarstva dobila ponešto dodatnih novaca za navedene „mjere“, kojima su tek umanjilo načelan pad u svojim resorima (Ministarstvo kulture s padom od 0,91 posto, Ministarstvo unutarnjih poslova s padom od 2,19 posto, i Ministarstvo turizma s padom od 3,98 posto). Preostalih 13 resora su u padu bez kompenzacija.

Postoci promjena po resorima Vlade RH u prvoj proračunskoj preraspodjeli 2020. godine

Gubitnici predvođeni resorom obrane

MUP RH gubi manje od prosjeka ove proračunske preraspodjele

Dok prosječno smanjenje na razini svih pojedinih resora iznosi 2,84 posto – taj teret nije ravnomjerno raspodjeljen, budući da su u 13 resora promjene manjeg opsega od ovog prosjeka, a u njih 7 većeg opsega. Tih sedam bitnijih gubitnika prema postotku ušteda predvode relativno malo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU s 11,7 posto pada, te mikro-ministarstvo državne imovine s 11,44 posto pada, no to su ukupno gledano manji iznosi ušteda (152,9 i 8,2 milijuna kuna). Jednako su tako manje i uštede u kvotama četvrtog, petog i šestog resora po postotku reza u njihovu kvotu – Ministarstva hrvatskih branitelja (5,39 posto, odnosno 77,2 milijuna HRK), Ministarstva vanjskih i europskih poslova (4,86 posto ili oko 46,1 miliun kuna) i Ministarstva turizma (3,98 posto ili oko 10,3 milijuna HRK). Svi ti resori zajedno nisu uštedjeli koliko 7. po redu rezova – Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture s oko 305 milijuna smanjenja (3,4 posto dosadašnje kvote). No, ni njihovo odricanje opet ne dostiže Ministarstvo obrane, resor Vlade RH koji je ukupno prema postotku reza u svojoj kvoti treći, ali od svih prvi po iznosu novaca koje gubi.

Plan obrambenih izdvajanja smanjen je za 346,4 milijuna kuna ili 6,49 posto kvote, koja se od prvotno za 2020. planiranih 5,34 milijardi privremeno zaustavila na 4,99 milijardi kuna. Za razliku od toga, Ministarstvo unutarnjih poslova – kao 8. na listi gubitnika s 2,19 posto smanjenja – ostalo je bez 129,5 milijuna kuna, te stalo na resornom proračunu od ukupno 5.775.937.495 kuna za 2020. godinu ili oko 783 milijuna više od zadnjih godina politički i propagandno isticanog MORH-a. Time se ponovno pokazalo da obrambena kvota u državnom proračunu najteže raste, ali zato najlakše pada.

Spremnost na uštede i prije izrade analiza već danima ukazuje na streloviti pad

Dok tek treba promotriti konkretan raspored i utjecaj ovog velikog smanjenja obrambenog proračuna na samom početku 2020. godine, zanimljivo je napomenuti kako se tu radi tek o prvom u nizu predstojećih i najavljenih proračunskih rezova – rezu koji je ujedno izveden i prije no što su izrađene sve one analize aktivnosti i planovi ušteda, koje se naložilo 30. ožujka, da budu dovršene do Uskrsnog ponedjeljka 13. ožujka ove godine. Dakle vjerojatno je riječ tek o mjerama zasnovanima na općenitoj početnoj spremnosti ministra Damira Krstičevića da smanji svoj resor, kako je on i istaknuo pred sjednicu Vlade RH 2. travnja – o čemu smo već pisali na portalu Obris.org.

Za kraj, istaknimo ipak da najavljenom proračunskom preraspodjelom resor obrane od optimistično i predizborno (pa samim time i neralno) planiranih 5.339.629.262 kuna za 2020. godinu pad započinje na razini od 4.993.229.262 kuna. To je i dalje oko 178 milijuna kuna (3,69 posto) više od zadnjih planova za 2019. godinu – za koju još neko vrijeme nećemo znati kako je i stvarno završila – ali čak i 640,7 milijuna (14,7 posto) više od konačnog iznosa obrambenog proračuna u financijski katastrofalnoj 2018. godini. Kad pogledamo te brojeve i prisjetimo se da su za aktualnog neuspješnog ministra i oni iz 2018. još uvijek bili dobar povod hvale i činjenicama suprotnih tvrdnji o rastu obrambenih financija – nije teško zaključiti kako u općem nedostatku suvislih projekata samo nebo zna koje su zapravo doljnje granice proračunske kvote MORH-a. No, budući da pravi rezovi tek slijede – vjerojatno ćemo vidjeti i to…