Posljednjih dana Irak se vidljivo vraća u svoju normalnu kolotečinu. Osim po oduljenju pregovora sa Sjedinjenim američkim državama oko mogućeg ostanka nešto američkih vojnih snaga u zemlji nakon kraja 2011. godine, to se vidi i po posljednjem razvoju iračkih odnosa s Kuvajtom – starim neprijateljem i takmacom. A tu ponovo eskaliraju stara neslaganje. Ovoga puta, doduše, u pitanju nije pridržavanje naftnih OPEC kvota ili međusobno teritorijalno razgraničenje – što su bili uzroci rata početkom 1990-tih – već je stvar više komercijalno-građevinarske prirode. Naime, od 2007. godine Kuvajt u Perzijskome zaljevu, točnije na otoku Bubyan, priprema gradnju nove velike kontejnerske luke nazvane “Mubarak al-Kabir”, koja bi do 2016. godine trebala biti i dovršena. To Iraku pričinjava mnoge probleme, a od 6. travnja i početka građevinskih radova, stvara i podlogu za novu eskalaciju neprijateljstva između Iraka i Kuvajta.
Kao prvo, donekle je upitna sama lokacija luke – budući da je otok Bubyan desetljećima bio predmetom međunarodnog graničnog spora između Iraka i Kuvajta. Spor oko otoka koji uvelike zakriljuje irački izlaz na Perzijski zaljev riješen je tek 1994. godine, kada je Irak i formalno prihvatio od UN-a iscrtanu granicu, izraženu u rezolucijama Vijeća sigurnosti broj 687 (iz 1991.), 773 (iz 1992.) i 833 (iz 1993. godine). Iako je time načelno bio zaključen spor, od pada režima Saddama Huseina ponovo se pojavljuju glasovi o iračkim pravima na taj prostor. Tako je irački parlamentarni blok Bijela al-Iraqiya (8 od prvotnih 91 parlamentarnih mjesta pretežito sekularne i sunitske Al-Iraqiya listeAyada Allawija), u srijedu 10. kolovoza počeo tražiti da Irak ospori rezoluciju VS UN 687 i 833, upravo zbog njihova “potkopavanja iračkih prava”. Pravni argument za njihovo osporavanje je taj da su one donesene od strane Vijeća sigurnosti u doba kada zbog izolacije i međunarodnih sankcija Irak nije u Ujedinjenim narodima bio zastupljen na način koji bi mu dopustio da iznese i svoju stranu priče – zbog čega je i ukupna odluka donesena izričito u korist Kuvajta. Na tom je tragu i izjava Kazima Al-Shemmarija, parlamentarnog zastupnika ove iste skupine, koji je u petak, 12. kolovoza, izjavio kako Kuvajt ne bi smio zaboraviti da Irak danas nije onaj isti iz 1991. godine, budući da danas u toj zemlji ima i oružanih grupa koje ovakva pitanja mogu oružano rješavati i mimo vlade – što je u Kuvajtu odmah shvaćeno kao vrlo ozbiljna prijetnja.
Mubarak bin Sabah Al-Sabah - ustanovitelj relativno neovisnog šeikata Kuvajt
Kao drugo, sam je naziv luke “Mubarak al-Kabir” na određen način provokacija za Irak. Naime, radi se o imenu – “Mubarak” je ime Mubaraka bin Sabah Al-Sabaha, zvanog još i “al-Kabir” ili “Veliki” – vladara Kuvajta od 18. svibnja 1896. do smrti 28. studenog 1915. godine. On je Kuvajt izdvojio iz tadašnje otomanske provincije Basra i započeo njime vladati kao neovisnom državom pod britanskim patronatom – što tadašnja Otomanska imperija i kasnije Irak dugo uopće nisu priznavali.
Kao treće, kuvajtska gradnja kontejnerske luke Iraku danas radi i konkretne ekonomske probleme. Naime, u Iraku se već duže priča o unapređivanju i daljnoj izgradnji luke u provinciji Basra. Dok neki smatraju kako bi kuvajtska luka na uskom iračkom izlazu u Perzijski zaljev svojim prometom zagušila prilaze iračkoj infrastrukturi, drugi staju na konstatacijama kako bi “Mubarak al-Kabir” nakon dovršenja ispala bitnim takmacom ičem što Irak uspije u tom području stvoriti idućih godina. O tome je neuspješno pokušala razgovarati i posebna iračka delegacija, poslana u Kuvajt u svibnju ove godine – oko mjesec dana nakon početka radova na otoku Bubyan.
Ovo je suprotstavljanje posljednjih dana dodatno zaoštreno objavom novosti iz iračkoga Ministarstva transporta u srijedu 10. kolovoza. Tada je Benkin Regani, podsekretar tog ministarstva, najavio da nedaleko lokacije Ras Al-Bisha konačno počinje gradnja velike iračke trgovačke luke, najavljivane još 2005. godine kao jednog od velikih projekata otvorenih za strane investitore. U svrhu tog, najvećeg iračkog građevinskog poduhvata u posljednjih 30 godina, navodno je predviđeno oko 4,6 milijardi USD (oko 3,4 milijarde Eura), a u sklopu prve faze radovazapočeto je s razminiranjem terena. Pravi bi radovi na prvoj fazi iračke “Luke al-Fao” trebali otpočeti 2012. godine i biti dovršeni do 2014., dok se cjelokupni dovršetak očekuje oko 2028. godine. Dok Irak u svom poduhvatu navodno računa na talijansku tvrtku Technital, Kuvajt je za svoj projek,t udaljen od iračkog samo oko 20 kilometara, vrbovao korejsku tvrtku Hyundai Engineering and Construction. Ondje se od početka ove godine radi na drugoj fazi od ukupno četiri, vrijednoj oko 1,1 milijardi USD od ukupno oko 3,4 milijarde. Kako kuvajtski izvori tvrde da njihovi radovi na luci Mubarak al-Kabir teku po planu, tako i nervoza u Iraku postaje gotovo opipljiva.
Do sada Irak o kuvajtskim građevinskim planovima zna tek iz treće ruke, a još je 15. srpnja irački predsjednik javno zamjerao susjedima što ga o svojim namjerama nisu službeno obavijestili. Vladin glasnogovornik Ali al-Dabbagh je tvrdio kako “iračka vlada traži od Kuvajta da prestane s radovima na luci Mubarak, sve dok se ne utvrdi da ona neće ugroziti iračke pomorske puteve, slobodu prometa i plovidbe.” No, politička prepucavanja nisu bila jedina, budući je šijitska militantna skupina Ketaeb Hezbollah od sredine srpnja počela Kuvajtu prijetiti raketnim napadima na područje luke u izgradnji, ne prekine li se s ondje započetim radovima.
Osim političkog odgovora iz kuvajtskog Ministarstva vanjskih poslova koje kaže: “Mi se ne bojimo prijetnji i nastavljamo s građevinskim radovima na projektu. Posao napreduje glatko i po planu.”, Kuvajt je na prijetnje militanata odgovorio i konkretno – na prostor buduće luke raspoređene su postrojbe kopnene vojske, protuzračne obrane i mornarice, ali i razni obavještajni resursi. Pri tome, prema kuvajtskim vojnim izvorima, “…ove snage nisu zabilježile ikakvih sigurnosnih ugroza luke ili njoj okolnjih područja”.
Dok Frank Baker, britanski veleposlanik u Kuvajtu, u skladu s britanskom tradicijom tvrdi da “Kuvajt ima pravo graditi luku, zasnovano na svojoj punoj legitimnosti i suverenitetu nad svojim teritorijem”, Irak se čitavu priču sprema iznijeti pred UN nakon što projekt i sam prostor kuvajtskog gradilišta još jednom pogleda iračka tehnička delegacija.
Ona je u akciju krenula u nedjelju, 14. kolovoza, a nekoliko dana nakon okončanja svojih izvida trebala bi podnijeti izvještaj kabinetu iračke vlade. Nagađa se da će od četiri faze izgradnje kuvajtske luke “Mubarak al-Kabir” upravo ona zadnja biti najproblematičnija.
