U četvrtak 20. prosinca, malo iza 23 sata po hrvatskom vremenu, Donald Trump, predsjednik SAD-a, iznenadio je svjetske obrambene krugove. Na svom Twitteru objavio je kroz dvije poruke: “General Jim Mattis ići će u mirovinu, s punim počastima, krajem veljače, nakon što je u mojoj administraciji služio na mjestu ministra obrane tijekom posljednje dvije godine. Tijekom Jimovog mandata, napravljen je ogroman napredak. posebno po pitanju kupovine nove borbene opreme. General Mattis bio mi je od velike pomoći pri postizanju da saveznici i druge zemlje plaćaju svoj udio vojnih obveza. Novi ministar obrane bit će imenovan uskoro. Veliko hvala Jimu za njegovu službu!“.
Ova vijest, u SAD proglašena samostalnom krizom na području nacionalne sigurnosti, došla je samo dan nakon Trumpove sporne objave kako da će američke trupe povlačiti iz Sirije – čime se, po mnogima, ostavlja na cjedilu sirijske Kurde, te se veliki dijelovi te države faktično prepuštaju na volju Turske, Rusije i Irana. Uz to, među izvorima neslaganja Trumpa i njegova ministra obrane spominjalo se i imenovanje budućeg čelnika Združenog stožera OS SAD bez uvažavanja mišljenja resornog ministra, te navodno promišljanje i brzog povlačenja SAD iz Afganistana (iz NATO misije), o čemu se navodno nije dovoljno konzultiralo saveznike. Dakle, ovdje nije riječ tek o umirovljenju državnog dužnosnika, već o ostavci resornog čelnika podnesenoj iz protestnih stručnih razloga.
U svom pismu koje je objavio Pentagon, general Mattis je objasnio kako misli da treba “postupati sa saveznicima s poštovanjem“, te da se zalagao za korištenje “svih oruđa američke moći za osiguravanje zajedničke obrane.”
“Budući da imate pravo na ministra obrane čiji su pogledi bolje usklađeni s Vašima, na ove i druge teme, ja vjerujem da je za mene odgovarajuće da odem”.
Odlazak Jamesa Mattisa, kojeg je uz “Bijesni pas” pratio i nadimak “Redovnik ratnik” (među ostalim i zbog velike privatne stručne knjižnice koju je selio sa sobom), predstavlja izlazak iz Trumpove administracije njenog zadnjeg člana za kojeg su se i osobe nesklone trenutnoj republikanskoj vlasti slagale da je ozbiljan, stručan i “odrasli među tamošnjom djecom”. Upravo zato nije ni čudo da se i danas iz Mattisovog pisma naziru duboka, suštinska neslaganja još uvijek aktualnog ministra obrane SAD s predsjednikom koji već godinama užasava NATO i američke međunarodne saveznike. Pri tome, ostavka je bila predana osobno predsjedniku Trumpu u Bijeloj kući, s naznačenim datumom stupanja na snagu (28. veljače 2019. godine), te prilično jasnim navođenjem razloga ovakvog postupanja.
Dio Mattisovog pisma ostavke, objavljenog na web- stranici Pentagona
Mattis je bio general sa četiri zvijezdice, kojeg je Barack Obama umirovio 2013. godine s mjesta glavnog zapovjednika zaduženog za Bliski istok. Navodno je razlog tome bila njegova ratobornost i spremnost da se u svom području nadležnosti Iranu suprotstavi i vojno. Poziv Donalda Trumpa da služi u novoj administraciji kao ministar obrane došao je samo 3 godine po njegovom izlasku iz djelatne vojne službe, dok pravila kažu da je za neometani prelazak u civilne političke vode potrebno čekati barem 7 godine od izlaska iz vojske. Upravo zato je za Mattisovo imenovanje bila potrebna posebna odluka Kongresa koja je takav potez odobrila. Taj je akt donesen 13. siječnja 2017. godine, čime je James Mattis ušao u prvu skupinu javnosti objavljenih Trumpovih budućih ministara.
Gledišta Jima Mattisa po pitanju borbe protiv organizacije ISIL poklopila su se s Donaldom Trumpom. Mattis je navodno izjavio: “To ne može biti rat iscrpljivanja. To mora biti rat do uništenja.” Ovaj se koncept jako svidio Trumpu, iako su neki njegovi savjetnici upozoravali da je riječ o vojniku koji bi mogao biti previše liberalan po pitanju socijalnih politika i globalista po pitanju sigurnosti. Pa ipak, Steve Bannon ga je zvao “moralnim centrom gravitacije u administraciji.” Kako se moglo pročitati u knjizi Boba Woodwarda “Fear – Trump in the White House”, general Mattis – veteran s preko 40 godina službe u Marinskom korpusu SAD – rijetko je zalazio u samu Bijelu kuću i nastojao se maksimalno baviti vojnim poslovima, osim u situacijama kada bi izgledalo da odluke Predsjednika direktno ugrožavaju interese države. Pri tome, bila je tu riječ o jednoj od rijetkih osoba u Washingtonu koja se povremeno uspijevala argumentirano suprotstavljati pojedinim nastojanjima Donalda Trumpa na polju obrane i nacionalne sigurnosti.
U Hrvatskoj je ostao zabilježen način na koji je Jim Mattis impresionirao ministra obrane RH Damira Krstičevića, izjavom: “Hrvatska je mala zemlja koja se bori iznad svoje kategorije.” Mattis je u srpnju ove godine bio u jednodnevnom posjetu Zagrebu, kao gost na Posebnom sastanku Američko-jadranske povelje, odnosno A-5 inicijative.
