Punih 10 dana ne smiruje se situacija oko moguće hrvatske kupovine izraelskih borbenih aviona F-16 Barak. Danas, 17. prosinca, po tom se pitanju službeno oglasio izraelski premijer, te ujedno i trenutni ministar obrane Države Izrael (koji se samopostavio na to mjesto nakon ostavke Avigdora Libermana, da bi baš danas bio i potvrđen u Knessetu), Benjamin Netanyahu. Netanyahu je jutros obišao Israel Aerospace Industries (IAI), nakon čega je odgovarao na pitanja novinara. Na pitanje o poslu s avionima za Hrvatsku, Netanyahu je odgovorio:

„Radimo. U tijeku su pregovori između dviju zemalja. Osobno se time bavim. Prerano je reći išta određeno o tome“.

Televizija „Channel 10“, koja je otvorila ovu temu pričom o američkoj blokadi izraelsko-hrvatskoj posla, prenosi kako je Netanyahu prošloga tjedna telefonski razgovarao s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, pri čemu joj je rekao da „posao s avionima kasni jer Izrael i SAD još uvijek pregovaraju o tehničkim detaljima“. Grabar Kitarović je tom prilikom ponovila, prenosi „Channel 10“, da ona neće podržati bilo kakvu promjenu originalnog plana, što uključuje transfer aviona F-16 s nadograđenim izraelskim elektroničkim sustavima, te kako neće podržati promjenu cijene aviona. Do susreta s Kolindom Grabar Kitarović u Parizu na svečanoj obljetnici završetka Prvog svjetskog rata, tvrdi se u izvještaju izraelske televiziji „Channel 10“, izraelski premijer Netanyahu nije bio svjestan problema u poslu s avionima za Hrvatsku, dok joj je američki predsjednik Trump rekao da posao kasni zbog „birokratskih problema“. No, podsjetimo se kako je tekao razvoj događaja na temu hrvatske kupovine izraelskih F-16 Barak tijekom posljednjih dana…

Deset dana demistifikacije

Četvrtak, 06. prosinca

Nakon brojnih nagađanja u hrvatskoj javnosti da posao s kupovinom izraelskih borbenih aviona F-16 Barak već lagano kasni, i to ponajviše zbog SAD-a, a domaći su dužnosnici tvrdili da je sve normalno i pod kontrolom, prva ozbiljna potvrda došla je u četvrtak, 06. prosinca, iz pera Baraka Ravida, diplomatskog korespodenta izraelske komercijalne televizije „Channel 10“. Ravid je objavio da „administracija predsjednika Trumpa blokira posao prodaje naoružanja, vrijedan 500 milijuna USD“, i to zbog „neiskrenosti Izraela“, koji je „nastojao profitirati na račun SAD-a“. O tome su, među ostalim, navodno razgovarali i izraelski premijer Benjamin Netanyahu i američki državni tajnik Mike Pompeo u Bruxellesu 03. prosinca ove godine, tvrdi dalje Ravid, pri čemu je Pompeo kao glavnog krivca za ovu blokadu imenovao američkog ministra obrane Jamesa Mattisa.

Petak, 07. prosinca

Na primopredaji OOB-31 „Omiš“ u Splitu, ministar obrane RH Damir Krstičević prvi je puta bez uvijanja komentirao navode izraelskog medija:

„Činjenica je da je Vlada SAD dala dopuštenje Državi Izrael da Država Izrael može nuditi izraelski F-16 Hrvatskoj, i taj dokumenat mi imamo. Druga činjenica je da Država Izrael je u nuđenju se obavezala da će Hrvatskoj isporučiti NATO kompatibilan zrakoplov, da će produženje životnog vijeka aviona se napraviti u suglasnosti originalnog proizvođača Lockheed Martina, i treće – odobrenje da isporuku aviona Hrvatskoj je odgovornost Države Izrael i upravo na osnovu svih tih dokumenata, i na osnovu natječaja, mi smo kroz proces donijeli odluku o izboru višenamjenskog borbenog aviona i proces je bio i zakonit, i transparentan, i to je ono što mogu reći za danas“,

rekao je Krstičević, dodavši da Ministarstvo obrane još nije dobilo službeno potvrdu o blokiranju cijelog posla.

Slično je potvrdilo i Ministarstvo obrane u priopćenju, dok se Veleposlanstvo SAD u RH kratko očitovalo:

„Sjedinjene Države ostaju čvrsto privržene podršci hrvatskom nastojanju da se modernizira i unaprijedi nacionalne Zračne snage putem kupovine borbenih zrakoplova koji su interoperabilni s NATO saveznicima. Mi radimo s Izraelom preko godinu dana na detaljima predloženog transfera F-16. Tijekom naših diskusija, bili smo konzistentni i jasni o tehničkim uvjetima pod kojima bi mogli odobriti ovaj transfer. Trenutno aktivno radimo s Izraelom i Hrvatskom, ne bili postigli prihvatljivo rješenje koje zadovoljava hrvatske potrebe unutar zadanog vremenskog okvira“.

Hrvatski premijer Andrej Plenković u prvom je komentaru bio lagano suzdržan:

„Mediji su se raspisali temeljem neke informacije s nekog portala. Očekujem da Ministarstvo obrane, koje vodi ovaj proces i detaljno je involvirano u sve detalje, vidi s našim partnerima ima li tu nekih novih elemenata u procesu koji je vođen vrlo dugo i temeljito. Nama je kao Vladi bilo važno da je teret odgovornosti na osiguravanju suglasnosti koju SAD mora dati bilo kome tko je nekad od njijh kupio neku vrstu naoružanja, teret dobivanja te suglasnosti je na izraelskoj strani. Što se hrvatske strane tiče, mi nismo ni u kakvoj posebno opterećujućoj situaciji, sve što je napravljeno s naše strane bilo je u dobroj vjeri, ostalo je eventualno između Izraela i SAD-a“,

rekao je Plenković, naglasivši da ne vjeruje da postoji mogućnost propasti ovog posla kupovine borbenih zrakoplova, između ostalog i zato što je siguran da su „sve službe koje su na ovome radile jako dobro i detaljno pripremile cijelu tu temu i prije donošenja konačnih odluka slali smo posebno izaslanstvo u Izrael i SAD da se sve verificira prije konačne odluke i upitnih informacija nije bilo“.

Baš toga dana je oproštajni prijem imala i veleposlanica Izraela u RH Zina Kalay Kleitman, na kojoj je bio i američki veleposlanik u RH Robert Kohorst, koji je na novinarska pitanja o zastoju posla s avionima odgovorio:

„Zapravo, postoji nerazumijevanje ovoga u novinama. Vlada Sjedinjenih Država u potpunosti podržava nastojanja Hrvatske da modernizira svoje zrakoplovsvo i da za to traži F-16. Mi pregovaramo s Izraelcima već više od godinu dana, i bili smo vrlo konzistentni pri navođenju naših tehničkih zahtjeva potrebnih za dobivanje dozvole. I potpuno podržavamo to kretanje, da odobrimo tehničke zahtjeve, ne bi li Hrvatska pribavila te zrakoplove“.

Na pitanje o kakvim se tu tehničkim zahtjevima radi, Kohorst je nastavio:

„Izraelski zrakoplovi nisu NATO kompatibilni. Oni u sebi imaju izraelske sustave, i to je potrebno zamijeniti u NATO kompatibilne sustave. Rasprava se vrti oko pitanja – tko će platiti tu konverziju. Uz to, SAD i naša tvrtka Lockheed Martin moraju odraditi taj posao, jer su baš oni vlasnici tehnologije i intelektualnog vlasništva“.

Ujedno, Kohorst je naglasio:

“Sjedinjene Države već više od dvije godine konzistentno govore – ‘Ovo su naši tehnički zahtjevi’. I tako, svi su već trebali znati da su to zahtjevi, i zato je meni donekle iznenađenje, da je sada nastupilo ovo usporavanje“.

I sama veleposlanica Države Izrael, Zina Kalay Kleitman, priznala je da postoje „tehnički problemi“, ali i da treba biti strpljiv, budući da su „sve tri strane jako zainteresirane i žele da se to riješi..“

Subota, 08. prosinca

Odgovarajući na novinarska pitanja prilikom dolaska na XIV. Opći sabor Mladeži HDZ-a, premijer Andrej Plenković očitovao se o eventualnom poništenju natječaja:

Svojedobna proizvodnja aviona F-16 u Fort Worthu, savezna država Texas

„Ne, nismo uopće još niti u takvoj fazi, niti takvog razmatranja. Ja sam rekao, još jednom, i to ću ponoviti, sve što je Hrvatska u tom procesu napravila bilo je sustavno, temeljito, detaljno. Ako postoje neka otvorena pitanja između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, riječ je praktički o pravu industrijskoga vlasništva – to oni moraju riješiti, u njihovoj komunikaciji. Što se nas tiče, sve je obavljeno korektno, i mene ta situacija ni na koji način ne opterećuje, niti bilo koga u Vladi“.

Ponovio je Plenković da je u ovom slučaju Hrvatska kupac, te da je „svejedno da li rate krenu ove ili iduće godine“.

Upitan hoće li podnijeti ostavku ako posao s avionima bude fijasko, ministar obrane Damir Krstičević je rekao da „ne želi odgovarati na hipotetska pitanja“, ali „za sve što radim ja sam uvijek spreman preuzeti odgovornost“. Dodao je i da „za Hrvatsku nema dodatnih troškova“, čak ni u slučaju dodatnih troškova ugradnje nove, NATO kompatibilne opreme.

Utorak, 11. prosinca

Ministarstvo obrane priopćenjem je komentiralo napise o tome kakav bi avion Hrvatska u konačnici mogla dobiti:

„Kao što smo više puta naglašavali, Hrvatska inzistira da se poštuje sve što je bilo navedeno u ponudi – u ponudi Države Izrael stoji višenamjenski borbeni avion F-16 C/D Block 30 BARAK. Stoga, nije moguća nijedna druga inačica VBA. Naglašavamo da je Republika Hrvatska provela sustavan i temeljit, zakonit proces i donijela odluku o nabavi višenamjenskog borbenog aviona F16 te ispoštovala sve obveze. Proces je i dalje u tijeku“.

Nakon sastanka s predstavnicima udruga gradova i općina, te županima, održanog u Rijeci, premijer Plenković do sada najoštrije komentira „slučaj avioni“ – po prvi put spominjući i mogućnost poništenja čitavog natječaja.

„Da budemo sasvim otvoreni… Modifikacije onoga što je odabrano na natječaju, ne može biti. Dakle, tu da budem sasvim jasan. Ili ćemo kupiti onakve zrakoplove, kakvi su ponuđeni u procesu koji se vodio, ili će se taj natječaj poništiti. Ja tu nemam apsolutno ni trunke dileme, jer sve drugo bi bilo dezavuiranje samoga natječaja, i to ne dolazi u obzir“,

rezolutan je Plenković. U priopćenju Vlade RH s istog događaja, navodi se da se premijer osvrnuo i na Vladina izaslanstva koja su 2017. – uoči donošenja odluke o nabavi aviona F-16 Barak – posjetila i Izrael i SAD:

„Nisu postojale nikakve indicije da će doći do problema. Teret, odnosno, odgovornost dobivanja suglasnosti SAD-a, a to je odluka koja u konačnici mora ići pred Kongres, preuzela je izraelska strana. Hrvatska je sve napravila u dobroj vjeri, sukladno proceduri natječaja i stvar je isključivo na odnosu Izraela i SAD-a“.

Plenković tvrdi da je osobno insistirao da se sve još jednom verificira prije nego ta tema dođe na Vijeće za obranu i na Vladu: „Ono što je ponuđeno u natječaju, prema informacijama koje smo u tom trenutku, prije donošenja odluke imali, ovakvih indicija nije bilo. Ponavljam, teret dobivanja suglasnosti tzv. ‘Third Party Transfer’ koji daje SAD, a riječ je prije svega o industrijskom vlasništvu Lockheed Martina, kao izvornoga proizvođača zrakoplova F-16 je na izraelskoj strani, tu je naša pozicija jasna“.

Ministar obrane Krstičević tom je prilikom ustvrdio da je otvaranje ponuda bilo javno (što nije, jer su na otvaranju ponuda bili samo predstavnici ponuditelja), te da je „cijeli proces bio transparentan, sustavan“, a „struka je odredila kakav avion nama treba“, kao i „koja je najbolja ponuda za RH.“ No nije želio govoriti o tome da li je trenutno cijeli proces pod znakom pitanja:

„Idemo korak po korak. Jasno piše. Imamo dokumenat Vlade Sjedinjenih Američkih Država, da Država Izrael može nuditi zrakoplov, koji je nama potreban, i da Država Izrael može i prodati taj zrakoplov Republici Hrvatskoj. Nakon toga, imamo isto od Države Izrael papir, gdje je njihova odgovornost da konačno odobrenje za prodaju dobiju od Vlade Sjedinjenih Američkih Država“.

Time je Krstičević ponovo izjednačio dvije odvojene dozvole – (1) onu za nuđenje u natječaju, i (2) onu za isporuku letjelica – nastavljajući verbalnu igru koja je bila sporna još u svibnju ove godine. O krivcima za trenutni zastoj Krstičević ne bi: „Ne kažem tko je kriv. Svak treba ispoštovati ono što je predao. I, svak treba ispoštovati ponude koje su date… koje su date Hrvatskoj. Mi samo možemo čitati iz ponuda, papira, dodatnih konzultacija koje smo napravili s našim prijateljima i partnerima – a to je Država Izrael i Sjedinjene Američke Države“.

Srijeda, 12. prosinca

Preko Veleposlanstva SAD u RH stigla je obavijest State Departmenta o određenom pomaku u hrvatsko-izraelskom poslu s avionima: „U utorak, 11. prosinca, U.S. State Department službeno je obavijestio Kongres o ovom slučaju prijenosa, čime je pokrenuto 15-dnevno Kongresno razdoblje,  sukladno odredbama Zakona o izvozu oružja (Arms Export Control Act). Iako su određeni detalji još u postupku, State Department bi želio da suradnja svih uključenih strana bude uspješna“. U dodatku ovoj obavijesti stoji i pojašnjenje procesa „Third Party Transfer“ (tzv. TPT), pri čemu je najjače odjeknulo da „pri odobravanju zahtjeva za TPT, SAD obično zahtijevaju od svih partnera da opremu američkog podrijetla, dobivenu kroz FMS ili koji drugi program sigurnosne suradnje, vrate u njeno originalno stanje ili da uklone pojedine nacionalno specifične elemente prije njenog transfera“. Pri tome, ovo je u većini hrvatskih medija protumačeno izuzetno tvrdo – kao nužnost povratka opreme „u njeno originalno stanje“, iako to nije potpuno nezaobilazno iz ovog izričaja. Ujedno, posebice je problematiziran i stav da „odgovornost je one države – koja traži da bi se lišila određenog sustava američkog podrijetla – da razumije zahtjeve te da o njima obavijesti državu-primateljicu opreme“, dovodeći u pitanje izraelsko postupanje u dobroj vjeri, budući se pokazalo upitnim je li izvršeno cjelovito i pravovremeno obavještavanje hrvatske strane o zahtjevima Sjedinjenih Američkih Država.

Na domjenku uoči božićnih i novogodišnjih blagdana, predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović rekla je kako ju je tijekom dana nazvao izraelski premijer Netanyahu, kojem je poručila: „Insistiram da Hrvatska dobije što smo dogovorili i po cijeni koja je dogovorena“. Time je potvrđeno zaoštravanje hrvatskih stavova o čitavom ovome poslu, koje će sve jasnije doći do izražaja u danima koji su uslijedili.

Dodala je da je od veleposlanika Kohorsta čula da bi se postupak mogao otegnuti još nekoliko tjedana, i ponovila: „Temeljem preporuke Stručnog povjerenstva koje se time bavilo i koje je procijenilo da je izraelska ponuda najbolja mi smo prihvatili to mišljenje i dali preporuku Vladi da krene u taj posao. Naravno, konačna odluka jest na Vladi RH. Ono što je bitno naglasiti je da u Hrvatsku moraju doći onakvi zrakoplovi oko kakvih smo se dogovorili“. Grabar Kitarović je podsjetila i da je o avionima razgovarala nedavno s Donaldom Trumpom i Benjaminom Netanyahuom u Parizu, koji joj nisu ništa rekli o aktualnim problemima:

„Nisam znala da postoje problemi kada je riječ o dozvoli za prodaju zrakoplova, tzv. TPT-em. Podsjetila sam Trumpa i Netanyahua da mi to čekamo. Tada se nisu očitovali ni o čemu, ni sam premijer nije znao da postoje neki problemi, o tome sam saznala desetak dana kasnije. Riječ je o nečemu na što ne možemo utjecati jer je riječ o tehničkim pregovorima između Izraela i SAD-a“.

Četvrtak, 13. prosinca

Tijekom boravka u Velikoj Gorici na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća, predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović ponovno je odgovarala na novinarska pitanja o nabavi aviona. Potvrdila je da je dan ranije razgovarala s Benjaminom Netanyahuom, ali je rekla i da joj je nedavno američki ministar obrane James Mattis izjavio da podržava projekt kupnje, ali da „nisu ulazili u detalje“. Grabar Kitarović u ovom trenutku ne vidi zašto bi ministar obrane RH Damir Krstičević trebao odstupiti, kako to već neko vrijeme traže iz stranke Živi zid:

„Pregovori SAD-a i Izraela su u tijeku i mi tu ne možemo sudjelovati. Ne vidim odgovornost ministra. Mislim da je bolje da se postupak provede temeljito i do kraja. Ova vlada imala je hrabrosti otvoriti javni natječaj i neka se sve sprovede do kraja. Hrvatska nema vremena za gubljenje obzirom na stanje zrakoplovstva. Napravljeni remont MiG-ova bio je loš pa ih evo na Plesu na zemlji. Moramo brzo djelovati jer ovi MiG-ovi koje imamo ne lete“.

Tog je jutra u Hrvatskom saboru Odbor za obranu održao je zatvorenu sjednicu sa samo jednom točkom dnevnog reda: „Informacija o procesu sklapanja ugovora između Republike Hrvatske i Države Izrael o opremanju OS RH višenamjenskim borbenim avionom“. Po završetku sjednice, predsjednik Odbora Igor Dragovan je izrazio zadovoljstvo onime što su čuli: „Mogu reći da vrlo detaljno i vrlo iscrpno ministar i njegov tim, znači i načelnik GS, su nas obavijestili o svim radnjama koje su poduzete od donošenja odluke na razini Vlade RH do današnjeg dana, u razgovorima s partnerom – a to je Država Izrael – što je sve napravljeno u tom periodu, koliko je posla obavljeno i koje sve pripreme su napravljene, i gdje se cijeli proces nalazi u ovom trenutku“. Rekao je Dragovan i da su im predočene određene garancije, te da nema razloga ne vjerovati riječima ministra obrane i načelnika GS OS RH. Ministar obrane Damir Krstičević ponovio je da RH insistira na onome što piše u ponudi, i na temelju čega je donijeta odluka o odabiru:

„Hrvatska inzistira, od početka, čuli ste i premijera,  čuli ste i stav Ministarstva obrane… mi inzistiramo da dobijemo one zrakoplove – po ponudi. One zrakoplove koje smo tražili u Zahtjevu za ponudu. Jer Država Izrael se obavezala da ćemo dobiti te zrakoplove, i Sjedinjene Američke Države su dali odobrenje, u tom trenutku… znači, 15 dana prije otvaranja ponuda… dali su odobrenje Državi Izrael da može nuditi zrakoplov, i da ga sutra, potencionalno može prodati Hrvatskoj. I, čak u tom odobrenju i piše, da možemo mi otići u inspekciju tih aviona. I naši dečki, struka, pukovnik Ninić, je otišao u Izrael, u inspekciju tih aviona. I, na osnovu toga, kasnije kroz otvaranje ponude, koje je bilo 3. desetog… iza toga je Stručna skupina evaluirala. Odradili smo još i dodatne konzultacije, nakon tog prvog koraka u procesu donošenja odluke… ovdje u Sabor. Prije nego što smo krenuli u taj drugi proces, a to je sjednica Vijeća za obranu, i… odnosno, odluka Vlade. Mi smo u ta dva,tri mjeseca 2018. … znate da ste nas tu pritiskali… Zašto nismo već tada zatvorili taj cijeli proces, ali smo… upravo zbog odgovornosti, uzeli još tri mjeseca, da to sve skupa još, kroz dodatne konzultacije obavimo. I, onda smo tamo, krajem trećeg mjeseca, upravo donijeli odluku o izboru“.

U dopuštenju koje su SAD dale Izraelu, dodao je Krstičević, stoje svi detalji, pa i oni koji se odnose na konfiguraciju aviona, ali je izbjegao odgovoriti što će poduzeti ako do dogovora SAD i Izraela ne dođe: „Pa, kad dođe to vrijeme… sada je proces u tijeku. Mi sada čekamo dogovor Države Izrael i države Sjedinjene Američke Države.“ Koliko će se čekati, te je li bilo izraelskog obavještavanja hrvatske strane o problemima– Krstičević nije rekao, kao ni planira li dati ostavku ukoliko posao propadne – što je u međuvremenu postalo dio redovite lepeze pitanja na ovu zrakoplovnu temu.

Popodne istoga dana ni premijer Plenković na sastanku čelnika zemalja EU u Bruxellesu nije mislio da bi ostavka ministra Krstičevića trebala biti tema. Ponovio je tek da je hrvatska strana u potpunosti mirna:

„Ja ću još jednom ponoviti – dakle, prije donošenja konačne odluke… vodite računa… upravo da ne bi se pojavili neki elementi za koje mi u tom trenutku možda nismo svjesni… Ovo je za Hrvatsku do sada neistražen proces – nisu se nabavljali avioni, nisu se nabavljali na ovaj način, kako se to sada radilo… i mi smo poslali posebno izaslanstvo i u Izrael, i u Sjedinjene Američke Države, jer sam kao odgovoran predsjednik Vlade želio bit sasvim siguran da nema nikakvih zapreka. Prema onome što je tada prezentirano i meni, i ostalim članovima Vlade, nema niti jednoga elementa koji je u tom trenutku bio sporan. Dakle, da smo mi to razvidno mogli prepoznati, da postoji neki problem, sigurno da bi još radili na tome da dobijemo prava jamstva. Stav je vrlo jasan – kupit ćemo ono što je radna skupina, koja je obrađivala ponude predložila Vladi, u najboljoj ponudi. Dakle, to je točka. Bilo kakve modifikacije, koje bi dovodile da taj proizvod, koji je odabran, bude drukčiji… bude cjenovno različit, ne dolaze u obzir. Dakle, tu uopće nema nikakve dileme. Ili onako kako je, ili će se poništit natječaj. Ja tu… ponašam se odgovorno. To je novac hrvatskih poreznih obveznika. Korektnost procesa, zakonitost posla i dogovor o onome što je odlučeno se mora poštovati“.

Tema nabave aviona i zastoja u procesu obrađivana je iste večeri i u HTV-ovoj emisiji „Otvoreno“. Načelnik GS OS RH general zbora Mirko Šundov prisjetio se uvjeravanja i garancija koje je dobio od izraelske strane:

„Ja sam vodio izaslanstvo u Izrael, u siječnju prošle godine. Bili smo dva dana u Izraelu. Primljeni smo bili na najvišoj razini, i od strane ministra obrane, direktora ministarstva, zamjenika načelnika Glavnog stožera, zapovjednika zrakoplovstva, i naravno, na razini Ministarstva obrne, direktor SIBAT-a, koji je bio i domaćin. I tom prigodom smo potpisali određeni dokument, kojim su se jamčile određene aktivnosti u cijelom procesu. Pa, između ostalog, i to da će avion biti takve konfiguracije koju smo mi tražili u natječaju, a izraelska strana je to ponudila. Izraelska strana je garantirala da će avion biti kompatibilan sa NATO zahtjevima i standardima. Isto tako je jamčila… imamo potpisan dokument – ja sa strane i u ime Republike Hrvatske, i direktor SIBAT-a, umirovljeni general Michel Ben-Baruch, sa druge strane, u ime Države Izrael… da neće biti dodatnih troškova za Republiku Hrvatsku. Jednako tako, je isto bilo važno da će sve to što je bilo dogovoreno, u roku od tri godine od isporuke prvog aviona… biti i u tri godine završeno. Isto tako je izraelska strana se obvezala da će sa svim svojim aktivnostima dogovoriti taj prijenos tehnologije… prema SAD-u, taj takozvani ‘Third Party Transfer’, i u tom smislu smo uspjeli sve to dogovoriti, riješiti. Slično je bilo i u pregovorima koje je naše izaslanstvo imalo u SAD-u“.

Šundov je u nekoliko navrata, tvrdi, razgovarao i s predsjedavajućim Združenog stožera SAD-a, generalom Dunfordom, kao i s trenutnim zapovjednikom američkog Zapovjedništva za Europu, te su obojica karijernih časnika izjavili punu potporu ovom projektu.

Petak, 14. prosinca

Nakon što je u MUP-u RH prisustvovao prezentaciji projekata koje SAD financiraju kroz program MANPADS, veleposlanik SAD u RH Robert Kohorst je izjavio:

„Dakle, mi nastavljamo snažno podržavati hrvatsku namjeru moderniziranja svog zrakoplovstva s NATO interoperabilnim avionima. Dakle, mi radimo na dobivanju ovog odobrenja. Možda ste čuli i da smo podnijeli našem Kongresu proces odobravanja TPT-a, što je idući korak u postizanju svega toga. Tu postoji 15-dnevni period čekanja. Mi se nadamo da će protekom tih 15 dana to biti odobreno, i da će se proces nastaviti“.

Uz to, veleposlanik Kohorst je pozvao i na strpljenje:

„Mi smo baš objašnjavali taj proces, tijekom protekle dvije godine. I toga je Hrvatska bila svjesna, i Izraelci su bili svjesni procesa. Dakle, sada prolazimo kroz to, i malo me je zbunio razlog, zašto sada tu postoji ta razlika. Ali, vjerujem da će to biti razriješeno, i da ćemo vidjeti provedbu ove transakcije. Ali, želio bih ohrabriti sve… da budu još malo strpljivi. Možda će trebati još vremena, i važnije je da ovo bude napravljeno dobro, nego da se obavi brzo“.