Posljednjih se dana pažnja javnosti u Republici Hrvatskoj uvelike koncentrirala na granicu prema susjednoj Bosni i Hercegovini te Srbiji. No, iako je Ministarstvo unutarnjih poslova RH prilično elegantno riješilo sve terenske izazove, moglo se tu čuti i priče o nekakvoj invaziji migranata koja samo što nije krenula. Sve su te teorije u posebno velikom raskoraku s informacijama koje se o ukupnim kretanjima fenomena ilegalnih migracija vidi u objavama agencije Frontex, koja nadzire vanjske granice čitave Europske unije.

Naime, kako objavljuje Frontex prije desetak dana, tijekom prvih devet mjeseci 2018. godine broj ilegalnih prelazaka granica putem glavnih migracijskih ruta u prostor EU smanjio se za trećinu u usporedbi sa stanjem od prije godinu dana – na ukupno oko 100.000 zabilježenih ilegalnih migranata, prvenstveno zbog smanjenja pritiska na rutu preko Centralnog Mediterana. U rujnu 2018. godine, oko 12.900 ilegalnih prelazaka detektirano je na glavnim rutama u Europsku uniju, što je 21 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine.

Zapadni Mediteran

Ilegalne migracije preko Zapadnog Mediterana 2008. – 2017. godine

Već treći uzastopni mjesec migracijska ruta preko Zapadnog Mediterana obuhvaćala je oko pola ukupno zabilježenih ilegalnih ulazaka u prostor EU. Broj migranata koji su tom rutom stizali do Europe dostigao je brojku od gotovo 6.500 u rujnu, što je oko četiri puta više nego u istom mjesecu prošle godine. U prva tri kvartala 2018. godine zabilježeno je oko 35.500 ilegalnih prelazaka na ruti kroz Zapadni Mediteran, što je gotovo dvostruko više nego što je bilo zabilježeno u istome periodu prošle godine. Maroko, Gvineja i Mali su područja s kojih je ove godine bio zabilježen najveći broj migranata na ovoj ruti. Ljudi iz država podsaharske Afrike predstavljaju više od tri četvrtine svih migranata na Zapadnome Mediteranu.

Središnji Mediteran

Ilegalne migracije preko Središnjeg Mediterana 2008. – 2017. godine

Broj migranata koji su u Europu pristigli preko rute u Središnjem Mediteranu u rujnu 2018. godine opao je na oko 900, što je smanjenje od oko 85 posto prema rujnu 2017. godine. Ukupan broj migranata detektiranih na ovoj ruti u prva tri kvartala 2018. godine opao je na oko 20.900, što je oko 80 posto manje nego u istom periodu 2017. godine. Za ovu godinu su Tunižani i Eritrejci bili najzastupljeniji na ovoj ruti, i zajedno su predstavljali više od trećine svih ovdje zabilježenih migranata. Uz njih su tu prolazili i građani Sudana, Pakistana i Nigerije.

Istočni Mediteran

Ilegalne migracije preko Istočnog Mediterana 2008. – 2017. godine

U rujnu 2018. godine, broj ilegalnih migranata koji su se kretali rutom preko Istočnog Mediterana iznosio je oko 5.400 ljudi, što je oko 25 posto manje nego u rujnu 2017. godine. No, zbog primjetnog povećanja broja ilegalnih prelazaka na kopnenoj granici s Turskom tijekom proteklih mjeseci, ukupan broj migranata zabilježenih na ruti preko Istočnog Mediterana u prvih devet mjeseci 2018. godine porastao je za oko 40 posto, odnosno na oko 40.300 migranata. Najveći broj ilegalnih migranata na ovoj ruti tijekom tekuće godine bili su državljani Sirije i Iraka, iako su već drugi mjesec po redu Afganistanci sačinjavali većinu pristiglih na mjesečnoj razini.

Zapadni Balkan

Ilegalne migracije preko Zapadnog Balkana 2009. – 2017. godine

Kako navodi Frontex, glavna migracijska ruta na Zapadnom Balkanu, preko Srbije u Mađarsku i Hrvatsku, i nadalje bilježi mali broj ilegalnih migranata. Ipak, paralelna ruta preko Albanije, Crne Gore, te Bosne i Hercegovine, kao i preko Srbije u Bosnu i Hercegovinu, svjedoči nastavku migracijskoga pritiska. U prva tri kvartala 2018. godine tu je zabilježeno ukupno oko 3.400 ilegalnih prelazaka granice, od čega su glavninu predstavljali građani Afganistana i Pakistana, uz još nešto građana Irana, Kosova i Turske.

A kakvi su podaci iz Hrvatske?

U emisiji “Otvoreno” na HTV1, emitiranoj u četvrtak 25. listopada 2018. godine, čule su se nešto više, ali također još ne i zabrinjavajuće brojke. Dok se iz Isusovačke službe za izbjeglice ukupan broj migranata u Bosni i Hercegovini procijenio na između 5 i 7 tisuća osoba, o pritisku na granicu RH detaljnije je podatke iznio Zoran Ničeno, pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu pri MUP RH: “Ove godine, povećanje od otprilike… točno 31 posto, za prvih devet mjeseci je to riječ o 4.700 ilegalnih prelazaka koje bilježimo“. On je tu opisao i tijek događanja na granicama, koja su mediji i dio javnosti posljednjih dana percipirali kao krizu:

“Indikativno je da se usklađena akcija po izbjegličkim centrima dogodila u Bosni i Hercegovini i u Srbiji, i da smo mi pred tri dana… četiri dana sada, dobili informaciju da se šire vijesti, lažne, dezinformacije – da će Hrvatska otvoriti granice, i da se priprema određeni broj migranata da bi došli na granice i probijali granične prijelaze. Oni su bili – otprilike 400 migranata, na graničnom prijelazu Bajakovo… ispred graničnog prijelaza Bajakovo, dakle, sa strane Srbije, na Batrovcima. Bili su… otprilike isti takav broj, na graničnom prijelazu Ličko Petrovo Selo… sa bosanske strane, u Izačićima. I, ovaj broj, koji je još uvijek… tamo na graničnom prijelazu Maljevac, tamo je varirao od 150 do 300 ljudi. Akcijom, i suradnjom sa srbijanskom policijom migranti su maknuti u prihvatni centar, ovi koji su bili na Batrovcima. Suradnjom sa Graničnom policijom BiH, ovi koji su bili na graničnom prijelazu Izačić-Ličko Petrovo Selo su maknuti… a ova grupa na Maljevcu… nekako mi se čini, najagresivnijih migranata, je ostala tamo“.

Ničeno je opisao i kako se MUP RH nosi sa ovim izazovom:

“Jedna od taktika i je da se veće grupe migranata pojave na određenom mjestu, ne samo sada – i inače koriste takvu istu taktiku, da bi onda na bokovima pokušali proći. Međutim, mi smo jako dobro organizirani, brojni… i podatak koji je kazan i u prilogu, a vrijedi ga ponoviti je – zahvat u te krijumčarske aktivnosti je ove godine 60 posto veći… 59 posto veći, i imamo 395 krijumčara uhvaćenih, koji su krijumčarili migrante. Dakle, tu smo uspješni ne samo u zaštiti granice, nego i po dubini“.

A ako se netko pita kako je to sve tako moguće, i to je objasnio Zoran Ničeno, ističući:

“Hrvatska komparativna prednost je to da imamo brojnu graničnu policiju. Dakle, hrvatska Granična policija je otprilike 6.500 policijskih službenika – brojnija od Srbije, BiH i Makedonije zajedno. Dakle, to je jedna respektabilna snaga za zaštitu granice. Uz to, fleksibilnost hrvatske policije je u tome da se koriste… dakle, onaj dio ukupne policije… koriste se i ostale policijske snage, prvenstveno Interventna policija. Imali ste priliku, vidjeti da, na samoj crti graničnoj, na tom mostu, na Maljevcu, je ekipirana Interventna policija, koja je sa zaštitom… štitovima, i tako dalje… Iako postoji i takva zakonska mogućnost, kao i u većini europskih zemalja, da vojska pruža potporu – u ovom trenutku, zaista, nema potrebe, jer je brojnost policije velika“.

O svemu tome i sjednica VNS-a

Za to vrijeme, još se čeka usuglašavanje nadležnih i oko sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, koju je 25. listopada prilikom svečanog otvorenja Caritasove “Kuće za mlade” u Zagrebu zatražila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović riječima: “Sad već ima puno tema o kojima bismo trebali razgovarati, primjerice migrantskih pitanja, iako policija sve drži jako dobro pod kontrolom, stanje u Bosni i Hercegovini i susjedstvu”. No, to ne bi trebalo izazvati neku javnu zabrinutost – “Pa gledajte… pa mora se održati Vijeće za nacionalnu sigurnost, prije ili kasnije. Kao što sam rekla, ona bi se trebala održavati četiri puta godišnje, prema dogovoru. I, nemojte… ako se održi Vijeće za nacionalnu sigurnost smatrati da je došlo do nekakvog izvanrednog stanja u državi“, zaključila je Grabar Kitarović, dodajući o terminu skupa: “Pa, ja neprestance predlažem… i, zapravo, predložila sam šefici Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, jer oni bi trebali iskoordinirati sve nas, da se nađemo na jednoj sjednici. A, vjerujem da će to biti čim uspijemo uskladiti naše termine“.

O tom terminskom usklađivanju je onda svoje rekao i premijer Andrej Plenković, 26. listopada u okviru intervjua za HTV: “Nismo još usuglasili termin sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost. O tome ćemo razgovarati početkom idućeg tjedna kad se vratim u Zagreb. Vidjeli ste i sami da boravim u Srednjoj Dalmaciji već tri dana, a nakon toga slijedi put u Kinu… Tako da, ukoliko bude vremena, možda to bude idućeg tjedna, a možda i za jedno petnaestak dana“. Pri tome, na ovoj bi sjednici zapravo moglo biti riječ o poprilično širokom rasponu tema, od migranata pa sve do domaćih afera o krivotvorenju dokumenata (tzv. “Afera SMS”) ili curenja informacija iz pravosudnoga sustava – “Koje god teme trebaju biti na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost, i ja i svi članovi Vijeća smo spremni o njima razgovarati“, zaključio je Plenković u razgovoru za Dnevnik, održanom u slavnom hvarskom kazalištu.

Na pitanje o situaciji s migrantima premijer je odbio usporedbu s migrantskim valom od prije nekoliko godina: “Onaj, kakav je bio 2015. i 2016. – vodite računa da je tada došlo do ogromnoga izbjegličko-migracijskoga vala, od između 600 i 700 tisuća ljudi, koji su prolazili istočnomediteranskom i balkanskom rutom. U međuvremenu se intenzitet prolazaka na toj ruti smanjio za 98 posto. Zajedno smo sa drugim partnerima Unije ojačali zaštitu vanjskih granica. Dakle, prije svega granice Grčke i Turske, uz jasan i čvrsti dogovor kojeg i RH poštuje, a on podrazumijeva i financiranje troškova izbjeglica koji se nalaze u Turskoj. Mi ćemo početkom ove godine do kraja isplatiti tranšu od 6 milijuna EUR, koja je dio hrvatski, s obzirom na našu veličinu i ekonomsku snagu. Druge zemlje plaćaju puno više. Jačamo naše kapacitete kontrole granica i sprečavanja ilegalnih migracija. Kao što znate, imamo više od 6.300 graničnih policajaca koji čuvaju hrvatsku granicu, u okviru priprema za Schengen digli smo naše sposobnosti, u tehničkom smislu, na puno višu razinu, surađujemo s policijama susjednih država, kao što je trenutno slučaj s BiH na prijelazu Maljevac. U konstantnoj je komunikaciji i Ministar Božinović, i sa svojim kolegom u BiH, ali i s nadležnim povjerenikom Europske komisije, gospodinom Avramopoulosom”, objasnio je Plenković.