Organizatori ovogodišnjeg NATO summita u Bruxellesu su zabrinuti da bi Donald Trump, predsjednik SAD, mogao pokvariti ovaj događaj jednim neodmjerenim twittom – baš kao što su njegove internetske objave pokvarile summit nacija G7 početkom lipnja u Kanadi. No dok je do glavnog okupljanja organizacije Sjevernoatlantskog saveza još tjedan dana, Trump je već iznenadio sudionike: umjesto twittova on odašilje pisma.
U porukama oštrih riječi upućenih barem nekim od 29 članica Saveza koje nisu dostigle dogovorene razine obrambene potrošnje – koje su rađene po jednom općenitom uzorku, ali uključuju dodatan dio prilagođen svakoj pojedinoj državi – Trump je pisao kako su Amerikanci umorni od financiranja obrane Europe i kako želi vidjeti ostale NATO članice da snose više od tog tereta. „Sve je teže objasniti američkim građanima zašto neke države ne dijele NATO kolektivnu sigurnost“, kaže se u pismu, koje je opisano magazinu „Foreign Policy“ od dužnosnika SAD i stranih diplomata. „Ja, zato, očekujem vidjeti ponovljenu čvrstu posvećenost (države) za dostizanje ciljeva oko kojih smo se svi usuglasili“, kaže se u pismu. Verzija koja je otposlana u Njemačku sadržavala je najgrublje izraze, naveli su dužnosnici.
Iako nije neuobičajeno da administracije SAD sile saveznike na podjelu tereta, ovo pismo – njegov ton i njegov tajming – podcrtava izmijenjenu prirodu međunarodnog rječnika u eri Trumpa. NATO summiti su obično iskoreografirana događanja s mnogo slikanja rame uz rame, i usuglašenih priopćenja. Predstojeći sastanak koji počinje 11. srpnja i okuplja vođe svih NATO država mogao bi biti fijasko zahvaljujući Trumpovom nepredvidivom i grubom ponašanju. „Summit bez posebnih novosti bio bi dobar summit“, kaže jedan europski diplomat koji nije želio da ga se imenuje u raspravi o predstojećem događanju. „Ali u ovom trenutku mi smo svi prestrašeni do kostiju“.
Ovaj skup će sadržavati objave nekih novih politika: novog NATO programa u Iraku za obuku iračkih snaga sigurnosti, zajedničku inicijativu s EU oko jačanja „vojne mobilnosti“ savezničkih snaga koje se kreću unutar Europe, otvaranje dvaju novih zapovjednih struktura – jedne fokusirane na mornaričke izazove u Norfolku, Virginia, i jedne vezane uz logistiku u Njemačkoj, a možda i započinjanje razgovora s Makedonijom o njenom pristupanju Savezu. Ovaj skup će biti praćen kasnijim sastankom Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Baš bi optika tople interakcije među ovom dvojicom bila posebnim izazovom ako do nje dođe nakon problematičnog NATO summita.
„Saveznici su zabrinuti da će tu Putin biti zasut pohvalama… dok će u isto vrijeme Trump oštro kritizirati Saveznike da ne čine dovoljno po pitanju obrambene potrošnje“, kaže Julie Smith, stručnjakinja za transatlantsku sigurnost pri Centru za novu američku sigurnost, think-tanku u Washingtonu. Norveška ministrica vanjskih poslova Ine Eriksen Soreide, govoreći na događanju u organizaciji ovog think-tanka krajem prošlog mjeseca, istaknula je održavanje kohezije Saveza kao kritično važno u doba pred sastanak Trump-Putin. Ona je podcrtala i važnost toga da Putin „razumije kako predsjednik SAD također govori i ispred Saveza“. Kada ih se pitalo za komentar, američki State Department je sva pitanja preusmjerio put Bijele kuće, ali tamošnji glasnogovornici nisu odmah odgovorili na upite.
Odnosi između SAD i njihovih europskih saveznika te Kanade već su napeti radi napredujućeg trgovinskog rata, Trumpovog povlačenja iz iranskog nuklearnog sporazuma, ustrajnih kritika Njemačke od strane njegove administracije, te izlaska SAD iz Pariškog sporazuma o klimi. Na G7 sastanku u Kanadi Trump je svoje napade usmjerio osobno, podbadajući kanadskog premijera Justina Trudeaua na Twitteru kao „slabog i neiskrenog“, te odbijajući potpisati zajedničko priopćenje sa sastanka s ostalih 6 globalnih ekonomskih sila. „Ono što mislim da najviše muči Savez je da bi se neke od tih ljutih riječi mogle prenijeti u postupanja iz ljutnje“, kazao je Adam Thomson, bivši britanski veleposlanik pri NATO-u koji sada vodi European Leadership Network sa sjedištem u Londonu. „To bi moglo biti stvarno mnogo ozbiljnije“. Trump je poremetio NATO summit prošle godine svojim odbijanjem izricanja potpore savezničkoj klauzuli kolektivne obrane i onim guranjem vođe Crne Gore tijekom službenog fotografiranja. Tema obrambene potrošnje mogla bi biti ovogodišnji glavni izvor neslaganja.
U 2014. godini, nakon ruske invazije Ukrajine i eskalacije krize na Bliskom istoku, NATO članice su postavile cilj za sve te države da troše 2 posto svog BDP-a na obranu do 2024. – što je već odavna NATO mjerilo kojeg se, doduše, malo članica držalo. Početkom ove godine ukupno 8 od 29 članica dostigle su ili su se približile cilju od 2 posto: SAD, Velika Britanija, Poljska, Estonija, Litva, Latvija, Rumunjska i Grčka. Još njih 6 – Bugarska, Francuska, Mađarska, Crna Gora, Slovačka i Turska – objavile su planove o dostizanju tog cilja do 2024. godine. Dvije zemlje, Norveška i Danska, možda neće dostići granicu od 2 posto do 2024. godine, ali imaju planove o bitnom dizanju svoje obrambene potrošnje. Norveška, na primjer, planira kupiti 52 nova borbena zrakoplova F-35. To ostavlja većinu NATO članica bez plana za dostizanje ove ciljane potrošnje, uključujući tu i Njemačku, europsku najjaču ekonomiju.
„Ima mnogo dobrih vijesti što se tiče Saveza, ali postoji opasnost da će ih sve zasjeniti Trumpova optuživanja oko cilja od 2 posto“, rekao je Alexander Vershbow, stručnjak pri Atlantskom vijeću i bivši zamjenik glavnog tajnika NATO saveza. Dužnosnici kažu da je State Department pokušavao tiho utjecati na Trumpa da izbjegne negativne poruke na summitu, te se fokusira na općeniti porast izdvajanja za obranu, pa i ako pojedine države ne dostižu mjerilo. To je isticao i NATO glavni tajnik Jens Stoltenberg u svojim zadnjim javnim nastupima.
Još jedna briga za Europljane su i izgledi da opada utjecaj Jamesa Mattisa, ministra obrane SAD, na administraciju. Mattis je nadgledao bitno jačanje vojne prisutnosti SAD i njenog financiranja u Europi usprkos Trumpovim oštrim prigovorima na NATO saveznice. On „izgleda kao najvažniji osigurač u kojeg se uzdaju Saveznici“ smatra Vershbow. „Mislim da podosta ljudi ovdje vidi Mattisa kao zadnji glas razuma“, kaže jedan europski obrambeni dužnosnik. Za europske vođe to je dodatan razlog za strepnju pred ovaj summit. „Ne mislim da bi itko bio toliko glup da predviđa što će se desiti“, kazao je jedan NATO dužnosnik u Bruxellesu. „Nadam se da će stvari proći glatko i da će on izreći samo nekoliko gadnih primjedbi“.
* Ovaj tekst je autor Robbie Gramer objavio 27. lipnja 2018. godine na internetskom izdanju magazina Foreign Policy (https://foreignpolicy.com/), pod originalnim naslovom „Ahead of NATO Summit, U.S. President Exhorts Allies to Pay Up“. Članak je u izvorniku dostupan na internetskoj adresi: https://foreignpolicy.com/2018/06/27/ahead-of-nato-summit-u-s-president-exhorts-allies-to-pay-up-transatlantic-alliance-trump-brussels-summit-letter-to-allies-burden-sharing-two-percent-defense-spending/
