Nakon što su u petak i subotu radna tijela Sabora protrčavala kroz prijedlog državnog proračuna za 2017. godinu, u subotnje jutro, 10. prosinca, u 09:30 sati započela je plenarna sjednica na tu važnu temu – koja je trajala ukupno preko 14 sati. Iako je sam proračun bio raspravljen krajem toga dana, za sam kraj proračunskoga paketa propisa rasprava je dovršena u ranim satima nedjelje, 11. prosinca – što ipak osigurava da se s tri dana propisane pauze o proračunu odluči 15. prosinca, u okviru redovitog saborskog zasjedanja.
Pri tome, predstavljeni novi državni proračun zasniva se na pretpostavci da će bruto domaći proizvod (BDP) u 2016. godini rasti 2,7 posto, dok će taj trend onda u 2017. i 2018. ubrzati na 3,2 posto i 3,3% u 2019. godini. Uz to, ukupni prihodi državnog proračuna u 2017. godini planirani su na 121,6 milijardi kuna, dok bi ukupni rashodi u 2017. godini trebali dosegnuti 128,4 milijarde kuna (5,48 posto ili 6,7 milijardi kuna više nego 2016. – oko 3,8 milijardi kuna dodatnih rashoda iz izvora koji utječu na razinu manjka, a 2,9 milijardi kuna iz ostalih izvora, EU sredstava, te vlastitih i namjenskih prihoda). U svemu tome je planiran deficit državnog proračuna za 2017. godinu 6,8 milijardi kuna ili 1,9% bruto domaćeg proizvoda – što kombinirano s viškovima koje se planira za izvanproračunske korisnike (0,3 posto BDP) i lokalnu samoupravu (0,1 posto BDP) daje očekivani deficit konsolidirane države od 1,6 posto BDP u 2017. godini, s daljnjim planiranim padom na 1,1 posto BDP u 2018. i 0,8 posto BDP u 2019. godini.
Treba napomenuti kako stručnjaci iz Instituta za javne financije (IJF) u ovome računu posebno ističu da uz izostanak većih vanjskih potresa i rizika planirane stope rasta i nisu pretjerano optimistične, iako navode da “Oslanjanje na domaću potrošnju u već visoko zaduženoj državi nije baš najsretnije rješenje, a i pitanje je u kojoj će se mjeri poreznom reformom eventualno oslobođena sredstva uistinu preliti u potrošnju“. Ujedno, zabilježen je i nagli porast ukupnih prihoda i rashoda za gotovo 2 milijarde kuna u samo par dana, od smjernica do prijedloga – gdje su ukupni prihodi porasli za 2 posto i prihodi od prodaje nefinancijske imovine za čak 36 posto, dok su ukupni rashodi i rashodi poslovanja narasli po 2 posto. Nije jasno je li razlog ove promjene problematično planiranje u Smjernicama ili pak uspješni pritisci raznih kategorija korisnika na kreatore proračuna. Kako bilo da bilo, nakon ovog općenitog osvrta na stanje stvari vrijeme je da se posveti nešto više pažnje i samom obrambenom segmentu državnog proračuna za 2017. godinu.
Obrambeni proračun u 2017. godini
Financijski plan za 2017. s projekcijama za 2018. i 2019. godinu planira zadržavanje obrambenih rashoda na razini od 1,23 posto BDP – što bi s planiranim rastom ukupnog bruto društvenog proizvoda dalo i rast u apsolutnim brojkama – od početnih 4.385.657.945 kuna u 2017. godini na 4.582.807.283 kuna u 2018. i konačno 4.813.179.936 kuna u 2019. godini. Pri tome, iako to kretanje načelno liči na povratak u doba prije krize – treba zadržati na umu kako ove proračunske prognoze i dalje zadržavaju podjelu obrambenih prihoda na one iz općeg državnog proračuna (tzv. izvor 1 ili izvor 11), te “ostale izvore” (tzv. izvor 2) koji predstavljaju dobitke nastale prodajom vojnih nekretnina, opreme i zaliha – koji se vraćaju direktno u obrambeni proračun RH.
Dok je za 2016. bilo planirano da takvih dodatnih, vlastitih prihoda bude 208,9 milijuna kuna, planiranje takvih sredstava strelovito raste u nadolazećem vremenu – na 223,6 milijuna u 2017. godini, 390 milijuna u 2018. i onda spektakularnih 470 milijuna u 2019. godini. Konkretno, u 2017. se tako planira prodati neperspektivne opreme i naoružanja za 136,5 milijuna kuna, te vojnih stanova za 40,6 milijuna kuna, planira se i primiti kapitalne pomoći za 37 milijuna, te zaraditi 8,9 milijuna školovanjem stranih pilota i još 0,6 milijuna pružanjem zdravstvenih usluga, prijevozom, izdavaštvom i drugim aktivnostima.
Kad taj trend masivne monetizacije obrambenog sektora uzmemo u obzir, vidimo da je porast proračunskih novaca za obranu i dalje prisutan, iako u bitno umjerenijem stupnju (od 3,81 milijardi 2016. na 4,16 za 2017. godine, 4,19 za 2018. i 4,34 2019. godine). Time se obrambena ulaganja RH za iduću godinu zapravo vraćaju na razinu grubo usporedivu s onom tijekom 2015. godine (gdje MORH tek iz propagandnih razloga ponosno ističe najavljeni porast od 363 milijuna prema stanju nastalom iz katastrofalnog proračuna donesenog u ožujku 2016. godine), uz tek iznimno polagano kretanje prema vremenima prije krize – naravno, pod uvjetom da u predstojećem razdoblju stvarno zaživi i ta planirana masovna rasprodaja svega vojnoga što bi netko želio kupiti.
Kretanja po programima
1. Program “Opremanje, modernizacija i izgradnja”
Za program “Opremanje, modernizacija i izgradnja” planira se izdvojiti 987.480.720 kuna, što je ukupno 188 milijuna više nego u tekućoj godini. Pri tome, stavka “Opremanje materijalno-tehničkim sredstvima” ostaje manje ili više na prošlogodišnjoj razini od 243,9 milijuna kuna. Od toga 228,4 ide na inženjerijsku, padobransku, letačku i roniteljsku opremu, nebojna vozila, ABK sredstva, te opremu za sport i taborovanje. Stavka “Opskrba materijalnim sredstvima” bi trebala rasti za 12,5 posto (ukupno 418,74 milijuna – 46,6 više nego 2016. godine, i to 36,8 više za energente, streljivo, odjeću i obuću, te još dodatnih 10,1 milijuna na izdvajanja za prehranu i smještaj, čišćenje, komunalne usluge i najam opreme). “Izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata i infrastrukture” raste oko 34,5 posto – čime će održavanje nekretnina s oko 126 milijuna kuna godišnje opet dostići razine novčanih iznosa kakve se tijekom 2015. gledalo za tada odvojene stavke “Izgradnja objekata i infrastrukture”, te “Investicijsko održavanje objekata i infrastrukture”. Tu 112 milijuna odlazi na (1) VSK “Hrvatski ždral” u Doljanima, (2) zapovjedni objekt u vojarni Predrag Matanović u Petrinji, (3) radove na smještajnim objektima u vojarni Croatia, (4) obnovu upravnih prostora MORH u Zagrebu, te (5) izgradnju smještajne građevine na HVU u Zagrebu.
Jednako tako, ozbiljno rastu odvajanja za pojedine strateške projekte – dok za OOB koji gradi Brodosplit ide više od duplo novaca nego 2016. (116 posto rasta, na 35,13 milijuna kuna), za nastavak modernizacije sustava PzH2000 više nego duplo novaca (209,5 posto više nego 2016. godine, odnosno 143, 24 milijuna kuna u 2017.) i za NATO integrirani sustav protuzračne obrane preko tri puta više novaca (312 posto povećanja, 15,49 milijuna kuna – od toga 6,1 za adaptaciju objekata i još 7,3 milijuna za specijalnu komunikacijsku opremu). U postotku je radikalno povećano i odvajanje za modernizaciju radarskog sustava Enhanced Peregrine – dok se tu ne uoči apsolutne brojeve, gdje je krajem 2015. za to bilo planirano 10.000 kuna, od čega se tijekom 2015. potrošilo smiješnih 750 kuna, što je onda u tekućoj 2016. pretvoreno u 2.080 kuna, da bi za 2017. bilo govora o 380.000 kn (što je i dalje nedovoljno za ikakav modernizacijski zahvat po tom pitanju). No, za opremanje OS RH borbenim vozilima BOV Patria planira se smanjivati izdvajanje, od ovogodišnjih 6,5 milijuna na 3,54 milijuna u 2017. godini, kada bi taj posao trebao lagano i krenuti kraju.
2. Program “Upravljanje i potpora osoblju”
U ovu se svrhu planira izdvojiti 2.452.395.500 kuna u 2017. godini (55,92 posto ukupnih proračunskih sredstava), i samo 1,5 milijuna više nego 2016. godine. Pri tome, dok glavna stavka “Troškovi osoblja i personalna potpora” (koja tu iznosi oko 99,4 posto ukupnoga iznosa) tek neznatno pada – malo se više novaca 2017. misli odvojiti za “Pribavljanje osoblja i izobrazbu” (porast od 13,15 posto, na ukupno 13,06 milijuna kuna). Od ukupno oko 1,5 milijuna kuna porasta, tu će oko 700.000 kn otići na najavljene veće naknade dragovoljnim ročnicima.
3. Program “Komunikacijsko-informacijski sustavi i potpora”
Komunikacijski sustav iz sastava Zapovjedništva specijalnih snaga
Dok ukupna sredstva u ovome programu rastu za oko 11,51 posto (od 190,04 milijuna na 211,92 milijuna kuna), tu se jasno razlikuje komunikacijsko-informacijske stavke od onih iz okvira potpore. Posebno spektakularno tu raste stavka “Mrežni računalni sustavi”, od 3,56 milijuna kuna u 2016. godini na 23,6 milijuna u 2017. godini – gdje gotovo čitav dodatni iznos od 20 milijuna ide u adaptaciju i rekonstrukciju objekata te energetske infrastrukture. Stavka “Održavanje komunikacijsko-informacijskih sustava” također raste za 14,4 milijuna, s dosadašnjih 33,8 milijuna na 48,2 milijuna (42,6 posto porasta) – gdje je dodatnih 13 milijuna kuna usmjereno u održavanje postojećih sustava i opreme, te najam vodova. Konačno, “Opremanje i modernizacija komunikacijsko-informacijskim sustavima” raste za 42,1 posto (od 33,85 milijuna na oko 48,1 milijun kuna) – od čega 5,1 milijun ide dodatno na projektiranje razvoja i najam licenci (6,8 milijuna ukupno), a dodatnih je 10,2 milijuna usmjereno i na nova postrojenja te opremu (sada 35,6 milijuna ukupno). Za razliku od svega toga, aktivnost razvoja “Razmjestivog komunikacijskog modula (DCM F)” dobiva 35,6 posto manje (s 4,35 milijuna pada na 2,8 milijuna kuna) – gdje 2,5 milijuna ide na plaćanje PDV-a u okviru posla izgradnje namjenske građevine na ZB “Pleso” (financirano iz sredstava NATO odbora za investicije iz okvira NSIP fondova).
Što se raznih potpornih aktivnosti tiče, “Duhovna skrb” lagano raste (za 7,77 posto – na oko 9,1 milijun kuna), aktivnost “Opća potpora” raste za 0,77 posto (od 9,9 milijuna na 10,02 milijuna kuna), a stavka “Sigurnosni poslovi ostaje na svojih 23 milijuna kuna. Za razliku od toga, djelatnost “Izdavaštvo i informiranje” neznatno pada i u 2017. će dobiti 5,35 milijuna kuna. Oštro se opet krenulo i put smanjivanja stavke “Sudske presude i ovrhe”, sa iznosa od 67,7 milijuna određenim rebalansom iz studenog, na planiranih 41,7 milijun u 2017. godini (smanjenje od 38,4 posto). Pri tome, treba napomenuti da se još drastičnije smanjivanje pokušalo izvesti i u ožujku ove godine – kada se nakon prošlogodišnjeg utroška od 126,7 milijuna tu stavku probalo sabiti na 42,7 milijuna (66,3 posto manje), da bi se pod utjecajem realnih okolnosti u studenom tu ipak odvojilo dodatnih 25 milijuna. Imajući u vidu da sudovanje obrambenog sektora već tradicionalno završava loše po MORH u pretežitome broju slučajeva (čemu teško da će biti nekih naglih promjena), prilično je sigurno da i opet tih planiranih 41,7 milijun kuna u 2017. neće biti dovoljno za ovu svrhu – što je jedan neugodan primjer pravno-financijskoga optimizma nadležnih.
4. Program “Obuka i logistička potpora oružanih snaga”
HRZ je odškolovalo 3. naraštaj omanskih pilota
Ukupni novci stavljeni na raspolaganje po ovoj svrsi trebali bi porasti za 34,1 posto – od 329,7 milijuna u 2016. na oko 442,13 milijuna kuna u 2017. godini. Pri tome, aktivnost “Obuka i vježbe” pada za 13,66 posto (na oko 69,3 milijuna kuna, koliko je otprilike u tu svrhu bilo potrošeno i 2015. godine). Ovu promjenu MORH prvenstveno objašnjava okončanjem dodatnih izdataka iz vlastitih izvora vezanih uz obuku pilota Kraljevskih zračnih snaga Sultanata Oman.
Za razliku od toga, aktivnost “Održavanje materijalnih sredstava i sustava raste značajno, s oko 199,1 milijun u 2016. na oko 312,28 milijuna kuna u 2017. godini (56,9 posto porasta) – gdje se dodatnih oko 113,2 milijuna namjerava usmjeriti na predstojeći remont 10 helikoptera Mi-171Sh (u okviru stavki rashoda za održavanje zrakoplovne tehnike, radara, vozila, naoružanja i streljiva, koje rastu za 110,7 milijuna, na iznos od 271,1 milijun kuna u 2017. godini). Ponešto manja promjena bit će u sredstvima za aktivnost “Temeljno održavanje objekata i infrastrukture”, koja raste za 20,3 posto – s 50,34 milijuna u 2016. na oko 60,545 milijuna u 2017. godini. Glavnina ovih dodatnih sredstava odlazi u svrhu plaćanja usluga graditeljskog održavanja i komunalnih usluga.
5. Program “Međunarodna suradnja”
Sredstva za ove svrhe ukupno rastu za oko 4,8 milijuna kn (7,9 posto), od ovogodišnjih 61,13 milijuna na 65,96 milijuna kuna u 2017. godini. Pri tome će aktivnost “Bilateralna i multilateralna suradnja”, koja čini oko 17 posto ukupnosti ovog programa, biti simbolički smanjena za 0,11 posto (na iznos od 11,32 milijuna) – dok će aktivnost nazvana “Aktivnosti u okviru NATO i EU” porasti za 9,72 posto (od ovogodišnjih 49,8 milijuna, na 54,64 milijuna u 2017. godini). Većina dodatnoga novca izgleda da će biti investirana u glavni rashod ove aktivnosti, za NATO članarine i troškove djelatnika u inozemstvu.
6. Program “Mirovne misije”
Ministar obrane nedavno je posjetio Inženjerijsku satniju deklariranu za UN
Troškovi aktivnih vojnih djelovanja Republike Hrvatske u inozemstvu trebali bi ozbiljno porasti u 2017. godini – od ovogodišnjih 82,6 milijuna na oko 103,7 milijuna u nadolazećoj godini. Pri tome, u postotku najveći porast (čak dodatnih 376 posto) bilježi stavka “UN misije” – koja bi s dosadašnjih 2,1 milijuna kuna trebala skočiti na oko 10,2 milijuna kuna. Riječ je tu o fantomskome slanju inženjerijske satnije u Afriku tijekom 2018. godine – što je aktivnost koja bi tek tijekom predstojeće godine trebala stići pred Sabor, iako kuloari već navelike bruje o tome kako se s njenim pripremanjem već itekako krenulo – što odražava i planiranih preko 6 milijuna za nabavu materijala i opreme, kao i 1,74 milijuna dodatnih novaca (unutar ukupne sume od 2,37 milijuna) za održavanje, prijevoz, komunikaciju i namjenske zdravstvene usluge).
Za ukupno oko 12 milijuna kuna rastu i rashodi hrvatskih NATO operacija (od 77,6 milijuna 2016. na oko 89,65 milijuna 2017. godine, ili oko 15,5 posto). Pri tome, tu treba spomenuti 4 milijuna dodatnih troškova za pripadnike OS RH u misijama (65,3 milijuna ukupno, uz porast broja ljudi u Afganistanu), ukupno 6,2 milijuna za potrošni materijal (1,6 milijuna više nego u 2016.), kao i 8,1 milijun predviđen za prijevoz, prehranu, smještaj, održavanje opreme i zdravstvene usluge (gdje je uračunato dodatnih 2,5 milijuna kuna troška). Uz to, na Kosovu se u okviru misije KFOR misli graditi objekte tzv. “nacionalnog dijela infrastrukture za provedbu operacije”, što će odnijeti još 3,5 milijuna kuna (dodatak od 2,5 milijuna s obzirom na prošlu godinu), dok još 2,7 milijuna ide na rashode za postrojenja i opremu (1,4 milijuna više nego 2016. godine).
Jednako će tako u 2017. godini lagano porasti i rashodi za aktivnost “EU misije i operacije” – s ovogodišnjih 2,87 milijuna kuna, na oko 3,9 milijuna u 2017. godini (36,1 posto porasta), što se prvenstveno odnosi na djelovanje RH u okviru operacije EU NAVFOR ATALANTA pred oblama Somalije.
7. Program “Korištenje Oružanih snaga za pomoć civilnim institucijama i stanovništvu”
U 2017. godini u ove se svrhe misli odvojiti oko 13,2 milijuna kuna ili oko 12 posto više nego 2016. godine – čime će tu izdaci skočiti s dosadašnjih 109,8 milijuna na oko 123,04 milijuna kuna. Pri tome, tu najviše raste stavka “Hitni medicinski prijevoz”, čiji su troškovi u strelovitome usponu sve od kada je krajem ožujka bivši ministar Buljević o vojnome trošku otposlao helikoptere HRZ-a na otok Krk. Ta je stavka, s obzirom na rashod od 7,15 milijuna planiran rebalansom proračuna za 2016. (usvojen krajem studenoga), u 2017. godini planirano udvostručena – na 14,36 milijuna kuna. Posebno su tu porasli troškovi održavanja i goriva (porast od 3,9 milijuna, na ukupno 8,4 milijuna planiranih u 2017.), te održavanja, prehrane i smještaja ljudi (porast od 2,7 milijuna, na ukupno 3,7 milijuna kuna u 2017. godini).
U predstojećoj godini umjereno bi trebali porasti i troškovi na stavci “Potraga i spašavanje” (9,34 posto više, na ukupno 1,18 milijuna), te “Protupožarna zaštita” (8,31 posto više, od ovogodišnjeg plana s 73,86 milijuna, na novi total planiran na 79,99 milijuna) – u kojoj će većina povećanja biti utrošena na nastavak radova oko održavanja vatrogasnih zrakoplova Canadair CL-415. Rashodi za aktivnosti “Obalna straža” planirano rastu tek 1,39 posto (s ovogodišnjih 25,33 milijuna na 25,68 milijuna kuna), dok bi izdvajanja za aktivnost “Pomoć lokalnoj zajednici i ustanovama” trebala opasti – s ovogodišnjih 2,384 milijuna kuna na planiranih 1,82 milijun u 2017. godini. Uštede bi tu prvenstveno bile ostvarene na troškovima službenih putovanja djelatnika.
Uglavnom, kako se danas moglo čuti na Hrvatskome radiju, gdje je u programu gostovao ministar financija Zdravko Marić – Vlada RH je na svoj prijedlog proračuna zaprimila ukupno 132 amandmana. Njih će danas tijekom dana raspraviti na užem kabinetu, ne bi li se sutra bili u stanju o njima i izjasniti, tako da se onda o čitavom ovom paketu u Hrvatskome saboru može i glasovati. Pri tome, prema Mariću, ni tu obrana nije bila posebno zanimljiva, dok se najveći broj podnesenih amandmana zapravo odnosi na Ministarstvo znanosti i obrazovanja, na resor financija (poglavito u segmentu pomoći za jedinice lokalne i regionalne samouprave), te promet i zdravstvo.
