U manje od godinu dana hrvatski će birači izaći na nove parlamentarne izbore. Kao i prije 10 mjeseci, portal Obris.org proveo je anketu među najjačim političkim strankama. No sada smo zatražili od njih da se izjasne o konkretnim obrambenim temama, koje će nužno morati riješiti tijekom narednog, nadamo se 4-godišnjeg mandata. Ovoga puta ispitanike za anketu sveli smo na tri političke stranke koje će, prema ispitivanjima javnog mišljenja, biti u prilici formirati vlast – HDZ, SDP i Most nezavisnih lista. Također, političkim strankama smo za određenu problematiku ponudili da se odluče za jednu od mogućih varijanti odgovora. Određenu opciju trebalo je odabrati, referirati se na nju, navesti kako bi oni riješili određeni problem, ali i objasnili što bi ta opcija značila za OS RH.

Kao i u prošlogodišnoj izbornoj anketi, prvi je odgovore poslao HDZ, što ipak govori o ozbiljnosti kojom ta stranka pristupa vojno-sigurnosnom sektoru. Na pitanja iz ankete odgovarao je umirovljeni general-bojnik Damir Krstičević, ratni zapovjednik 4. gardijske brigade, koji je u više navrata istican kao kandidat HDZ-a za ministra obrane. Eventualno, kao alternativno rješenje za HDZ-ovog ministra obrane mediji su posljednjih dana spekulirali o Davoru Božinoviću, koji je nakratko već obavljao tu funkciju.

Ništa manje ažurni nisu bili niti u Mostu nezavisnih lista. Na anketna pitanja odgovorili su vrlo promptno i vrlo konkretno, i to iz pera Miroslava Šimića, donedavnog saborskog zastupnika i kandidata Mosta na predstojećim izborima. Iako se Most do sada nije precizno izjašnjavao o kandidaturama, posljednjih dana počelo se ipak kalkulirati kako bi Most mjesto ministra obrane povjerio dosadašnjoj saborskoj zastupnici Ines Strenji Linić.

SDP-u smo anketna pitanja poslali isti dan kao i ostalim političkim strankama, no i uz opetovane požurnice – odgovore iz te stranke nismo dobili. Slično je bilo i prije godinu dana, kada je SDP jedva našao vremena odgovoriti na naš upit. „Ne stignemo odgovarati na sve, ljudi su na terenu“, poručila nam je glasnogovornica SDP-a Danica Juričić Spasović nakon što smo je upozorili da ili pošalju odgovore ili ćemo objaviti da SDP nije želio odgovoriti na anketna pitanja. U SDP-u su se nakon toga samo  pozvali na poglavlje 15 programa Narodne koalicije koje, tvrdi glasnogovornica, govori o obrani i zanemarili bilo kakva druga pitanja. Jučer smo već konstatirali kako u tom poglavlju nema ni „o“ od obrane, a danas možemo samo dodatno utvrditi da SDP  ovakvim pristupom (1) ne poštuje birače, (2) ne poštuje ni nasljeđe vlastitog ministra obrane i njegovog tima, (3) pokazuje kako mu nisu važne teme na kojima se ne dobivaju izbori, i (4) nema među svojim članstvom političara koji bi se makar prigodno bavili temama obrane i sigurnosti. Dok je s jedne strane jasno da bivši ministar Kotromanović nije ponovno zainteresiran za isti ministarski posao, s druge strane – čini se da ni SDP ozbiljno ne razmišlja o jedinom dobrovoljcu za posao ministra obrane, samokandidiranom Predragu Fredu Matiću.

Evo što će, prema našem mišljenju, biti ozbiljni problemi u obrambenom sektoru u mandatu naredne vlasti, i kako HDZ i Most vide potencijalna rješenja.

Obris.org:  Proračun Ministarstva obrane RH za 2016. godinu iznosi 4.022.609.178 kuna, ili 1,17% BDP-a. Godinu dana ranije proračunska izdvajanja za obranu kretala su se oko 1,32% BDP-a, dok preporuka NATO-a govori o 2% BDP-a. U narednom razdoblju, proračun Ministarstva obrane trebao bi: (1) nastaviti padati, jer postoje drugi proračunski prioriteti, (2) ostati na postojećoj razini od 1,17% BDP-a, (3) početi rasti u skladu s Dugoročnim planom razvoja OS RH kako bi se pri kraju narednog 4-godišnjeg mandata počeo približavati željenom iznosu od 2% BDP-a.

HDZ/Krstičević:

„Odlučno se zalažem za rast obrambenog proračuna, kako bi osigurali osnovu za daljnji razvoj obrambenih sposobnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske. Tu ne mislim samo na modernizaciju i opremanje, već prije svega na najvrjedniji resurs obrambenog sustava, vojnike koji posjeduje znanje i koji to znanje primjenjuju na dobrobit društva u cjelini. Ulaganje u kontinuirano usavršavanje vojnika, dočasnika i časnika te prilagođavanje suvremenim sigurnosnim izazovima ključni su izazovi današnjih oružanih snaga.

Razmišljajući o modernizaciji i opremanju Oružanih snaga, neprestano imam na umu uključivanje potencijala hrvatske obrambene industrije, jačanje njene promocije u svijetu, ali najvažnije od svega stavljanje jačeg naglaska na istraživanje i razvoj u funkciji daljnjeg razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske. Uloga Ministarstva obrane u tome je od presudne važnosti i uvjeravam vas da ćemo uskoro i u Hrvatskoj svjedočiti državnim inicijativama i ulaganjima u primijenjena istraživanja unutar hrvatske obrambene industrije. Svjestan sam i podržavam zaključke NATO summita u Walesu (2014.) koji govore o zaustavljanju smanjivanja obrambenih proračuna NATO zemalja te o postupnom dostizanju granice izdvajanja za obranu od 2% BDP-a te ulaganja u opremanje i modernizaciju oružanih snaga na razini 20% obrambenog proračuna.

No, svjestan sam i ograničenih gospodarskih potencijala koji nam onemogućuju snažniji zaokret obrambenog proračuna. U takvim uvjetima važan je razum, mudrost, ali prije svega jasna strategija razvoja uz prepoznavanje nacionalnih prioriteta. Ne zaboravimo pri tome da je nacionalna sigurnost preduvjet razvoja gospodarstva, a snažno gospodarstvo temelj razvoja cjelokupnog društva.“

Most/Šimić:

„U narednom razdoblju, proračun Ministarstva obrane trebao bi prestati padati i u par sljedećih godina vratiti na 1,32% BDP-a. Oporavkom gospodarstva i rastom BDP-a, u skladu s procedurama Europske unije koje se odnose na prekomjerni deficit, stvorile bi se pretpostavke rast  izdvajanja za obranu u iznosu do 2% BDP-a. Ta opcija bi za OSRH značila stabilan razvoj u skladu sa Dugoročnim planom razvoja OSRH za razdoblje od 2015-2024 godine.

Tek rastom proračuna prema željenoj razini koju preporuča NATO OSRH će biti sposobne provesti svoje tri misije:

• Obrana teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti te obrana saveznika
• Doprinos međunarodnoj sigurnosti
• Potpora civilnim institucijama

Tada bi se OSRH mogle razviti u dobro obučene, opremljene i vođene odnosno sposobne i spremne izvršavati utvrđene misije i zadaće. Kako oružane snage nisu samo instrument za provedbu misija i zadaća, već i jedan od ključnih elemenata i pokazatelja identiteta države i društva, sa visokim društvenim ugledom one moraju činiti jedan od temeljnih oslonaca sigurnosti, stabilnosti i razvoja društva.
Razvoj Oružanih snaga ne temelji se isključivo na novom naoružanju i vojnoj opremi, već i na ljudima. Neophodno je ulaganje u ljude, u njihovo obrazovanje i cjelovitu skrb za poboljšanje radnih i životnih uvjeta. Također, veoma je važno, dok je još vrijeme, redefinirati i dati novi značaj ulozi pričuvnog sastava što u ovom trenutku predstavlja jedno od najvažnijih pitanja iz domene nacionalne sigurnosti.“

Obris.org: Do kraja ove, 2016. godine, treba se donijeti konačna odluka o mogućnostima i modelu održavanja sposobnosti borbenog zrakoplovstva. Da li je uopće moguće donijeti tu odluku do kraja 2016., te u kojem najkraćem roku je namjeravate donijeti?

U narednom 4-godišnjem mandatu najizglednije je: (1) ugasiti nadzvučno zrakoplovstvo i jačati ostale dijelove Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, (2) predati nadzor zračnog prostora nekom od NATO-saveznika, (3) nabaviti nove borbene zrakoplove i njima zamijeniti postojeće MiG-ove?

HDZ/Krstičević:

„Odlučno se zalažem za zadržavanje sposobnosti nadzora i zaštite zračnog prostora Republike Hrvatske, a u tom smislu za nabavku novih borbenih zrakoplova kojima treba osigurati te sposobnosti. Važno je naglasiti da bez borbene komponente HRZ i PZO ne možemo ostvariti potpunu suverenost u našem zračnom prostoru.

Ukoliko bi govorili o ratnim uvjetima, tada je nužna sposobnost ostvarenja potrebnog stupnja prevlasti u vlastitom zračnom prostoru i sposobnost zrakoplovne potpore kopnenoj vojsci i mornarici. U mirnodopskim uvjetima nezamislivo je komercijalno korištenje zračnog prostora bez njegovog nadzora i zaštite, što je i jedna od preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske. Stoga smatram nužnim zadržati sposobnosti nadzora i zaštite našeg zračnog prostora, kao što smatram nužnim, kroz potencijalni aranžman nabavke borbenih zrakoplova, osigurati značajnija ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, i to kroz transfer tehnologije, offset programe, strateška poslovna partnerstva i sl.“

Most/Šimić:

„HRZ i PZO mora razvijati, između ostalih, i sposobnosti nadzora i zaštite zračnog prostora Republike Hrvatske u sklopu NATO integriranog sustava protuzračne obrane (NATINADS).

Jedan od prioriteta je pronalaženje trajnog rješenja zaštite zračnog prostora. Moguće rješenje za zaštitu zračnog prostora je u razvoju multinacionalnog pristupa temeljenoga na načelima suradnje, dijeljenja resursa i sposobnosti sa saveznicima i partnerima odnosno u okviru sustava NATINAMDS. Takvo rješenje nije dobro iz dva razloga:

Pristajanjem na takvo rješenje odrekli bismo se ustavne odredbe o suverenosti i  time nadzor i kontrolu vlastitog zračnog prostora prepustili strancima, što nam ne garantira sigurnost jer se ovo čuvanje temelji na drugim motivima a ne prvenstveno domoljublju. Ovaj model puno košta a malo donosi. Time smo i nepovratno izgubili jednu borbenu sposobnost. Osim toga, odustajanjem od vlastitih borbenih zrakoplova, automatski se odričemo i mogućnosti usvajanja visokih i novih tehnologija koje prate razvoj sofisticiranih zrakoplova
Osim toga, u slučaju promjene sigurnosnog okruženja i ostajanja bez ove vrste zaštite, Ako se jednog dana pogoršaju odnosi s našim susjedima i ostanemo bez takve vrste zaštite, moguće je kupiti zrakoplove ali ne i pilote čije je obrazovanje dugogodišnji i skupi proces.
Drugo, bolje rješenje je nabavka višenamjenskog borbenog zrakoplova kao zamjena za MIG-21 kojem su istekli resursi.  Ulaganje u vlastito borbeno zrakoplovstvo je na prvi pogled skupo, ali je opravdano, potrebno i nužno. Riječ je o investiciji  kojom se rješava pitanje ratnog zrakoplovstva za idućih 25 – 30 godina. Tu su i tzv. offset programi koji bi u određenim postocima omogućili hrvatskim tvrtkama nove poslove, a time i usvajanje naprednih tehnologija. Kako se radi o strateškoj odluci sa dugoročnim reperkusijama na cjelukupni položaj zemlje u međunarodnom okruženju odluka o novom se mora donijeti promišljeno ali brzo- do kraja 2016.godine.“

Obris.org: Tijekom narednog 4-godišnjeg razdoblja isteći će ugovori za dio profesionalne vojske, odnosno za prve profesionalne vojnike koji su bili u OS RH temeljem 3 ugovora o službi, a do isteka posljednjeg, 3. ugovora nisu ušli u sustav napredovanja i nemaju uvjete za umirovljenje.

Tijekom svog mandata, namjeravate pronaći način: (1) da se te ljude zadrži u obrambenom sustavu, (2) da ih se prijevremeno umirovi, (3) da im se priznaju kvalifikacije i vještine stečene u OS RH i tako olakša pronalaženje posla u civilstvu?

HDZ/Krstičević:

„Kada govorimo o izdvajanju unutar obrambenog sustava, moramo biti svjesni da govorimo o čitavom spektru vojnih specijalnosti neophodnih za nesmetano funkcioniranje obrambenog sustava. Ne zaboravimo da ne možemo preko noći stvoriti pirotehničare, tenkiste, mornare, sve one specijalnosti koje inače razvijamo samo u oružanim snagama uz uvažavanje značajne vremenske dimenzije. Ne zaboravimo isto tako da ovdje govorimo većinom o ljudima koji u slučaju izdvajanja neće ispuniti uvjete za umirovljenje, što bi moglo rezultirati time da budu izdvojeni iz sustava bez prava na mirovinu.

Stoga se zalažem da se dio tih ljudi zadrži u obrambenom sustavu, posebice oni koji mogu zadovoljiti standarde profesionalnog razvoja. No, primarno je potrebno razmišljati o prilagodbi dinamike izdvajanja spomenutih kategorija djelatnog vojnog osoblja stvarnim potrebama Oružanih snaga Republike Hrvatske, odnosno usklađenje s financijskim, obučnim i drugim mogućnostima zanavljanja potrebnog osoblja, posebno onog deficitarnih vojno-stručnih specijalnosti. Smatram to nužnim, jer pridonosi stabilnosti našeg obrambenog sustava, a svima onima koji bi se postepeno izdvajali iz obrambenog sustava mora se osigurati dokvalifikacija, odnosno prekvalifikacija kroz Program tranzicije djelatnih vojnih osoba i priprema za drugu karijeru.“

Most/Šimić:

„Tijekom svog mandata, namjeravamo pronaći način da im se priznaju kvalifikacije i vještine stečene u OS RH i tako olakša pronalaženje posla u civilstvu. To sigurno neće biti lako provesti sa ovom generacijom profesionalnih vojnika, no većina njih je srednjoškolskog obrazovanja i sa vještinama stečenim kao profesionalni vojnici sigurno su konkurentni na tržištu rada.  Ono što u slijedećem periodu treba napraviti je omogućiti profesionalnim vojnicima školovanje i stjecanje diploma visokog obrazovanja, i na taj način njihovo pripremanje za “drugu karijeru”. Taj model postoji u profesionalnim vojskama zapadnih zemalja. Omogućavanje besplatnog školovanja za vrijeme karijere profesionalnog vojnika je jedan od gore navedenih načina da se podigne opći i osobni standard vojnika. Osim toga, profesionalni vojnici koji steknu visokoškolsko obrazovanje mogu po prestanku profesionalne službe biti prevedeni u činove pričuvnih časnika  na taj način ostati u sustavu obrane RH.“

Obris.org: Sredinom svibnja ove godine Hrvatski je sabor dopunio Zakon o obrani i Zakon o nadzoru državne granice odredbama o mogućnostima angažmana vojske na granici. Pri tome ostaje činjenica da OS RH nisu uvježbane za suzbijanje nemira ili obavljanje policijskih poslova, nemaju za to adekvatnu opremu, a nemaju ni ovlasti na terenu primjenjivati policijske ovlasti, kao ni standardne operativne procedure za ispunjavanje naloga pridruženih policajaca.

Mislite li tijekom svog mandata: (1) ne slati OS RH na granicu, (2) slati vojsku na granicu prema aktualnim propisima i uz aktualno stanje opreme, (3) prije slanja samo dodatnim zakonodavnim zahvatima pročistiti sustav ovakvih djelovanja, (4) prije slanja dopuniti propise te investirati u opremanje i odgovarajuću obuku pripadnika OS RH za taj tip zadaća?

HDZ/Krstičević:

„Republika Hrvatska mora zaštititi svoje granice, ali i vanjske granice Europske unije. Uspostava potpunog i odlučnog nadzora hrvatskih državnih granica podrazumijeva pojačanu kontrolu granica dodatnim snagama, za što je otvorena mogućnost pružanja potpore policiji u zaštiti državne granice te otklanjanju moguće ugroze suvereniteta Republike Hrvatske. A upravo moguće ugroze suvereniteta Republike Hrvatske ukazuju na potrebu za drugačijim pristupom sigurnosnim pitanjima hrvatske države i društva danas.

Nedvosmisleno se zalažem za transformaciju sigurnosnog sustava u jedinstven sustav domovinske sigurnosti sa svrhom poboljšanja koordinacije i upravljanja svim elementima sigurnosnog sustava, a prije svega transformaciju sigurnosnog sustava u proaktivni sustav koji djeluje na predviđanju, prepoznavanju i smanjivanju sigurnosnih rizika.“

Most/Šimić:

„Vojska i ne treba biti upotrebljena za obavljanje policijskih poslova. Osnovna zadaća vojske u ovakvim slučajevima je potpora policijskim snagama, od obavještajne potpore, osiguranja komunikacija i veza, smještaja, transporta, medicinske skrbi i slično. Ovdje je posebno vidljiva moguća uporaba pričuvnog sastava (koji tek treba formirati i obučiti) pa bi se na taj način znatno smanjili troškovi uporabe vojske a profesionalni vojnici bi bili upotrebljavani za namjenske zadaće.“

Obrana nije u fokusu

I dok su gospodarstvo i razne financijske olakšice za građane bili središnja tema svih predizbornih skupova, zanimljivo je primijetiti da se niti jedna od spomenutih stranaka na svojim predstavljanjima i sučeljavanjima nije pretjerano dotakla pitanja obrane, nacionalne sigurnosti, oružanih snaga… S obzirom na interes javnosti za pojedine dijelove programa, političke bi stranke trebale prestati skrivati konkretna rješenja za određenu problematiku, baš kao i konkretna imena za pojedine funkcije. HDZ-u su koncept domovinske sigurnosti te modernizacija OS RH jedno od značajnih strateških pitanja, ali ipak nedovoljno istaknuti u predizbornoj kampanji. Međutim, u proteklih nepunih godinu dana pokazalo se da je teorija jedno, a praksa nešto sasvim drugo.

*Gost autor je Snježana Dukić, slobodna novinarka iz Zagreba, s dugogodišnjim iskustvom u praćenju tema obrane, unutarnjih poslova i sigurnosti općenito