Vlada je prošloga tjedna, na zatvorenom dijelu svoje 15. sjednice, dala očitovanje Ustavnom sudu temeljem zahtjeva za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom RH Zakona o dopuni Zakona o nadzoru državne granice (NN 27/16) i Zakona o dopuni Zakona o obrani (NN 27/16). Podsjetimo – ovim dopunama omogućeno je razmještanje OS RH na državne granice što je, kako smo već pisali, višestruko upitno. Zahtjev za ocjenu suglasnosti podnijeli su Centar za mirovne studije (CMS) i SDP, neovisno jedni o drugima.
Dok se ovi postupci polako valjaju Ustavnim sudom, jedno drugo tijelo ipak je bilo brže. Radi se o Povjerenici za informiranje, koja se jučer na zahtjev Gordana Bosanca iz CMS-a očitovala o MORH-ovoj i MUP-ovoj (ne)provedbi javne rasprave sa zainteresiranom javnošću prije upućivanja dopuna Zakona o nadzoru državne granice i Zakona o obrani u hitnu proceduru.
Anamarija Musa, povjerenica za informiranje
Nakon provedenog nadzora, povjerenica za informiranje Anamarija Musa zaključila je da je MORH prilikom predlaganja dopuna Zakona o obrani trebao provesti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, te da Zakon o procjeni učinaka propisa i Zakon o pravu na pristup informacijama ne isključuju obvezu provođenja postupka savjetovanja pri donošenju propisa po hitnom postupku. Iako su MORH i MUP hitnu proceduru obrazložili potrebom zaštite državne granice, koja je ujedno i vanjska granica EU, radi otklanjanja moguće opasnosti i posljedica uslijed izbijanja humanitarne krize unutar dosega migrantske krize, Povjerenica za informiranje zaključila je da to nije razlog zbog kojeg se nije moglo provesti savjetovanje u skraćenom obliku. Naime, kako piše u očitovanju Povjerenice:
„Slijedom svega navedenog, a imajući u vidu značaj navedenog Zakona i okolnosti hitnosti zbog kojih je Zakon i upućen u saborsku proceduru te donesen po hitnom postupku zbog potrebe žurnog reagiranja na postojanje situacije koja je mogla štetno utjecati na interese države, nužno dolazi do ograničavanja sudjelovanja javnosti u upravljanju javnim politikama kroz postupak savjetovanja s javnošću, zbog dužine trajanja istog. Međutim, i u takvim situacijama potrebno je provesti savjetovanje s javnošću u skraćenom obliku radi davanja mogućnosti zainteresiranoj javnosti uključivanja i mogućeg normativnog utjecanja na sadržaj propisa važnog za državne interese i cjelokupnu javnost“.
Istovjetnu packu Povjerenice dobio je i MUP, no sankcija nema, osim upozorenja da je potrebno„ubuduće i za propise koji se donose u hitnom postupku provoditi postupak savjetovanja s javnošću u kraćem obliku“.
Razvoj situacije na terenu, koji je bio primjetan već u vrijeme kada su se dopunjavali Zakon o nadzoru državne granice i Zakon o obrani, jasno je pokazivao da hitnosti nema, kao ni neke iznimne potrebe za jačanjem čuvanja državne granice. Osim što je zakonodavac neutemeljeno širio paniku, sada je jasno da nije poštivao ni vlastite propise. I tu se ne radi samo o MORH-u i/ili MUP-u, već o cijeloj uspravnici kojom su prošle te predložene dopune, a to znači i MUP i MORH – i Vladu RH – i Odbor za obranu i Odbor za unutarnje poslove i nacionalnu sigurnost – a na koncu i plenarnu sjednicu Hrvatskog sabora. Svi su oni digli ruke za zakon koji nije usklađen s drugim donesenim i važećim zakonima, a možda ni s Ustavom RH, o čemu se još čeka odluka Ustavnog suda.
Nakon što je to utvrdila i Povjerenica za informiranje, Centar za mirovne studije naglašava „kako su ove odluke dodatni argument Ustavnom sudu da što žurnije odluči da izmjene Zakona o nadzoru državne granice i Zakona o obrani nisu u suglasnosti s Ustavom RH. Sporne zakone se mora ukinuti jer predstavljaju vjetar u leđa militarizaciji društva!“ Pri tome, kako smo već pisali na portalu Obris.org, uz sve druge praktične probleme ovih propisa, militarizacija društva je tu tek jedna od brojnih zamjerki.
