Ako je itko imao dileme kuda idu aktualni financijski tokovi u Hrvatskoj po pitanju obrane u mandatu ove Vlade, danas je dobar dan za lišavanje iluzija. Naime, na ukupno 5. sjednici Vlade, kao prva točka dnevnoga reda na repertoaru se našlo usvajanje dokumenta “Prijedlog smjernica za izradu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. i projekcija za 2017. i 2018.” – važan proračunski dokument prema kojem će se načelno formirati i prijedlog državnog proračuna za 2016. godinu, najavljen za otkrivanje javnosti 10. ožujka ove godine.
U ovome se dokumentu daju osnove gledanja na rashode koji se koriste pri izradi samoga proračuna. Riječ je tu o tekstu ukupne dužine od 20 stranica, bogato ilustriranom i brojnim tablicama s podacima. Od svega toga, za nas je posebno zanimljiva njegova 19. stranica, na kojoj se u tablici preko čitave stranice definiraju kvote rashoda koje se iz centralne države misli pridodati pojedinim velikim korisnicima proračuna, odnosno “Limiti ukupnih rashoda po razdjelima državnog proračuna za izvore financiranja”.
Na sredini ove velike tablice stoji i Ministarstvo obrane. Uz njega se navodi planski iznos obrambenih rashoda iz državnog proračuna za 2015. godinu, u iznosu od 4.082.000.000 kuna. To je zapravo glavnina obrambenog proračuna, kojeg uz to ponešto pojačavaju još i prihodi od donacija, vlastitih naplatnih aktivnosti, te od prodaje vojnih roba i nekretnina (famozni Izvor2). Za usporedbu, centralno mjesto proračunskog financiranja za MORH se vidi i iz dokumenata koje Ministarstvo financija drži na svojim internetskim stranicama, recimo iz tablica proračunskog rebalansa s početka jeseni 2015. godine, u kojima se ukupne obrambene rashode definiralo na 4.409.345.700 kuna – dakle, samo oko 327,35 milijuna kuna više od danas prezentiranoga. Uz brojeve dane jesenas, te danas prezentiranu procjenu BDP-a za 2015. godinu od 334.946.000.000 kuna, MORH je prošle godine imao udio u BDP-u od 1,32 posto, što se poklapalo i s nedavnim izjavama ministra obrane Buljevića. Prema današnjim brojkama proračunskog rashoda za obranu u 2015. godini, taj je udio iznosio tek 1,22 posto BDP-a.
No, ono što zapravo deprimira jest izgled projeciran ovim Smjernicama proračuna, kako za 2016. godinu, tako još i više za period koji dolazi. Naime, ta ista tablica obrambene rashode za tekuću 2016. godinu načelno zadaje na 3.813.705.678 kuna – oko 595,6 milijuna manje od ukupnog rebalansiranog plana za 2015. iz rujna, ili 268,3 milijuna manje od ovih danas objavljenih, a bitno manjih iznosa centralno financiranih obrambenih rashoda za 2015. godinu. Kako današnje Smjernice ujedno daju i procjenu BDP-a planiranog za tekuću 2016. godinu, i to u iznosu od 344.977.000.000 kuna, nije teško izračunati da se tu onda govori o sudjelovanju države u obrambenim rashodima od samo 1,1 posto BDP-a za tekuću godinu. Ujedno, za godinu kasnije svi su ti podaci još i lošiji, budući se rashode MORH-a pokrivane iz proračuna planira na sitno boljih 3.844.544.487 kuna, uz lagano porasli BDP od 356.493.000.000 kuna. U toj kombinaciji udio MORH-a tu iznosi stvarno tragičnih 1,08 posto BDP – gdje je upitno koliko će sustav u svom konačnom proračunu i stvarno uspjeti nadomjestiti velike razlike između opadajućih primitaka od centralne države i troškova koji bujaju, a ne sahnu.
Ako do takvog izjednačavanja ne dođe, ovim će planovi postati osnova praktičnog odustajanja od svega što je proteklih godina Hrvatska obećavala svojim NATO saveznicama, a u praksi će se poništiti i svi napori koje je MORH poduzimao za racionalnim poslovanjem te štednjom. Iako ovo još nije i sam prijedlog državnoga proračuna – već se tu naziru problemi koji bi tijekom predstojećih tjedana lako mogli zapljusnuti inače štedljivi, poslušni i sređeni resor obrane. Za kraj, napomenimo samo da u isto vrijeme planirani rashodi inače stabilnog resora unutarnjih poslova koje će financirati državni proračun variraju tek 78 milijuna kuna za period 2015.-2017. godine, ostajući čitavo to vrijeme dobrano iznad za obranu nedostižne granice od 4,2 milijarde kuna godišnje.
