Posljednjih dana trebalo je biti jako smeten ili okupiran nekim privatnim problemima, a da se ne uoči problem vala izbjeglica koji već tjednima zapljuskuje susjedstvo Hrvatske. Mađarska je tjednima bila izložena dolasku mase ljudi, ljudskome mlazu kojeg se 10. rujna načelno procijenilo na oko 3.221 registriranog prolaznika dnevno, da bi se u subotu, 12. rujna, stiglo i do 4.300 ljudi u danu s tendencijom daljeg rasta. Pri tome, pravi brojevi – oni što obuhvaćaju legalno registrirane, ali i one službeno neregistrirane osobe u prolasku Mađarskom, vjerojatno su bili i veći. Glavnina je to vala kojeg se od početka godine pa do sredine rujna procjenjivalo na između 155.000 i preko 200.000 ljudi u prostoru Mađarske – do koje se stizalo nakon puta poprijeko Srbije, koja je na svojem južnome kraju, u prostoru Preševa, posljednje vrijeme brojila oko 2.000 prolaznika dnevno (da bi se tome broju onda postupno pribrojili i ljudi koji su istim smjerom stizali preko Bugarske i Albanije).

Nepopularna ograda ipak je obavila svoj posao

To je ljudska rijeka koja posljednjih dana udara u mađarski granični zid – građevinu čiji tek načelni dovršetak krajem kolovoza nije riješio migracijski problem, ali je mandata koštao mađarskog ministra obrane Csabu Hendea. U posljednjih tjedan dana zid se krenulo ojačavati, uz oko 2000 mađarskih policajaca koji ga čuvaju krenulo se razmještati i vojsku, a sve oštriji tretman migranata koji pokušavaju preko granice Srbije i Mađarske tek je postupno doveo do promjene migrantske rute. Naime, nakon nastavka porasta broja migranata na granici, Mađarska je jučer proglasila izvanredno stanje u županijama Bačko-kiškunskoj i Čongradskoj (čija područja graniče sa Srbijom), a Budimpešta je najavila i uređenje građevinskih preduvjeta za postavljanje pogranične ograde i prema Rumunjskoj, u prostoru nedaleko tromeđe Mađarska-Srbija-Rumunjska. Sve je to opravdano i financijskim razlozima – gdje je mađarska vlada u utorak, 15. rujna popodne, objavila kako je njihovo nacionalno hrvanje s valom migranata službenu Budimpeštu ostavilo s troškom od oko 200 milijuna eura (oko 62 milijarde HUF), dok je doprinos Europske unije u tu svrhu do sada dostigao tek iznos od ukupno 7 milijuna eura.

Jučerašnji sukobi na zatvorenoj granici Mađarske i Srbije

Novi sigurnosni režim brzo je dao rezultate – unutar jednog dana doveo je do načelnog preusmjeravanja migracijske rute prema Hrvatskoj, a na samoj granici Mađarske i Srbije doveo je do nasilnih sukobljavanja mađarskih graničara s velikim brojem osoba koje su se pokušale silom probiti kroz ograde graničnog prijelaza “Horgoš 2”. Ove sukobe je navodno kataliziralo i nekoliko odvojenih incidenata – brzo terensko odbijanje pismenih zahtjeva za azil predanih ondje od niza Sirijaca, kao i brzo suđenje jednog Iračana, kojem se na teret stavilo novo kazneno djelo ilegalnog prelaska granične ograde, posljednjih dana svježe uvedeno u mađarski kaznenopravni sustav.

Hrvatska na putu migranata

Deutschland or bust !

Dok se u zadnjih 24 sata prvo čulo o posebnim lecima kojima su migranti već na granici Makedonije i Srbije bili usmjeravani na novi put “u Njemačku” preko Hrvatske, tijekom srijede, 16. rujna, prve veće skupine migranata krenule su pristizati na istočnu granicu Hrvatske. Nakon jutarnjeg prihvaćanja prvih desetaka izbjeglica (koji su prepraćeni u Tovarnik, da bi ih se onda krenulo prebacivati put centra Ježevo), na granicu Hrvatske i Srbije stali su pristizati autobusi koji migrante organizirano prevoze s juga Srbije. Prema informacijama Ministarstva unutarnjih poslova RH, stanje jučer iza 19 sati bilo je sljedeće: “PU vukovarsko-srijemska i dalje u nadzoru državne granice zatiče osobe u nezakonitom prelasku državne granice. Do 19 sati u Republiku Hrvatsku ušlo je 892 migranta, od toga 360 ih je upućeno u registracijski centar u Ježevu“, dok mediji iz sata u sat na granici snimaju nove i nove autobuse s migrantima u dolasku. Ovi su podaci nadopunjeni oko 21:15 obaviješću: “Do 20.50 sati Republika Hrvatska prihvatila je ukupno 1191 osobu. Od tog broja 818 je muškaraca, 189 žena te 184 djece. U registracijskom centru u Ježevu trenutno se nalaze 303 osobe“, dok se tijekom noći očekuje daljnje intenziviranje ovog ilegalnog prometa na granicama RH.

Prema informacijama iz sustava MUP-a RH, u uporabi je niz suštinski manjih objekata, koji su većinom u posljednje vrijeme bili korišteni pri radu sustava prihvata te obrade migranata i tražitelja azila. Riječ je tu prije svega o Prihvatnome centru za strance Ježevo, gdje je oformljen i privremeni registracijski punkt, zatim o Prihvatilištu za tražitelje azila u Zagrebu (hotel Porin, koji će od danas biti isključivo u svrsi registracije te smještaja ranjivih skupina osoba iz migracijske krize i potencijalnih novih tražitelja azila), Prihvatilište za tražitelje azila u Kutini, te jedan objekt u okviru Policijske uprave sisačko moslavačke. Tijekom dana moglo se čuti i da su u pripremi neki novi objekti za registraciju te smještaj migranata, smješteni na području PU osječko- baranjske te drugih policijskih uprava – u čijem su interventnom sređivanju navodno sudjelovali i ljudi Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

Kretanje broja migranata registriranih u Mađarskoj tijekom posljednjih mjesec dana

Pri tome, određenu zbunjenost tu su proizvodile izjave nadležnih, gdje se od ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića danas moglo čuti da u Hrvatskoj nadležni “još nisu aktivirali ostale kapacitete koje imamo pripremljene“, vjerojatno šatorska naselja, te da “Hrvatska može izdržati prvi val, do 1.500 ljudi dnevno, a Hrvatska u idućih nekoliko dana očekuje priljev 4.000 izbjeglica“. Dok smo o načelno pripremljenim kapacitetima prihvata u Hrvatskoj već pisali na portalu Obris.org, zanimljivo je da će izdrživi ritam dnevnoga priljeva od 4 tisuće ljudi, kojeg spominje ministar Ostojić, vjerojatno biti dosegnut još do kraja današnjega dana – i prije nego se na Hrvatsku sruči punina ljudskoga vala kojeg je proteklih tjedana podnosila Mađarska. Uz malo loše sreće, ukupan priljev kojeg MUP očekuje tijekom idućih dana mogao bi biti dostignut sutra, posebice ako se kolonama autobusa s makedonske granice pridruže i ljudi koji su posljednjih dana bezuspješno pokušavali iz Srbije silom prodrijeti kroz mađarsku ogradu i zatvorene granične prijelaze.

U večernjim vijestima HTV1 ove je službene stavove dodatno dopunila i Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova RH te prva potpredsjednica Vlade:

“… Nisu svi Sirijci. Dakle, očito je jednim dijelom to i zaista ekonomska migracija. Dakle, ljudi bježe od siromaštva. A jednim dijelom su ljudi koji bježe od rata, i traže azil. Kao što je već rečeno, oni će biti svi obrađeni i smješteni, i naravno… liječnička pomoć, i nahranjeni. Dok čekaju odluku, oni su slobodni, nisu u zatvoru. Dakle, kreću se slobodno u tom razdoblju. I to je to razdoblje u kojem većina njih – jer su svi rekli da im je krajnji cilj Njemačka – većina njih zapravo pokušava nastaviti…

Idite preko Hrvatske!

Pa zapravo, Hrvatska je prva zemlja na tom putu… ako hoćete, od Grčke prema ovamo, koja faktički administrativno poduzima sve što treba. Uključujući i registraciju, i selekcioniranje ljudi. I, s druge strane, pružamo im svu pomoć koja im je potrebna, ali ne možete nikog prisilno zaustaviti negdje. Ti ljudi nisu došli u Hrvatsku da tu ostanu. Oni Hrvatsku vide kao tranzitnu zemlju. Mi ćemo apsolutno postupati u skladu sa svim pravilima i nastojat ćemo na ovaj dio Europe vratiti neko pristojno lice. Ali, naravno, ne možemo ljude hapsiti. To sigurno nećemo.

Pa, što se tiče zadržavanja… Jedan dio ljudi sigurno se ne kvalificira za azil. A oni koji se kvalificiraju, mogu ga dobit ovdje, a mogu naravno ga tražiti i negdje drugdje. Ukoliko ti brojevi pređu tisuće… mi sada možemo sa tisućama se nositi… Ali sa desecima tisuća, naprosto ne možemo. Nemamo kapaciteta. Dakle, razgovaram već sa nekim zemljama o mogućnosti – ako ti brojevi budu veći… Čini se da prije zime neće biti veći, ali ako budu veći – razgovaramo s nekim zemljama da nam pomognu… i europskim, i izvan europskim”.

Time smo dobili i gornju granicu hrvatskih kapaciteta – koja bi ritmom od 3 do 4 tisuće ljudi dnevno mogla biti dostignuta i prije idućeg tjedna, te novog izvanrednog sastanka ministara unutarnjih poslova EU, zakazanog za utorak, 22. rujna u Bruxellesu.

No, ovdje treba napomenuti kako se preko Mađarske, a sad i Hrvatske, valja tek sićušan odvojak ukupnog broja izbjeglica i migranata koji s Bliskoga istoka žele put bogatih zemalja centralnog prostora EU. Kao što je prije nekoliko dana grafički zgodno prikazao New York Times, ovo je samo dio od oko 550.000 migranata u kretanju rutama preko Italije, te Grčke i onda Mađarske – gdje se do kraja godine očekuje da baš ta brojka ljudi u aktivnome kretanju prema EU dostigne oko 1.300.000 ljudi (više kopnom, budući da s jeseni dolazi do pogoršanja vremenskih uvjeta za plovidbu preko Mediterana). Tih je opet 1,3 milijuna migranata u kretanju (ipak pripadnika mješavine velikog broja naroda) tek oko trećina broja samo izbjeglica iz Sirije smještenih u zemljama susjedima te međunarodne krizne točke – gdje se broj Sirijaca izbjeglih iz Sirije i zainteresiranih za azil u inozemstvu aktualno procjenjuje na oko 4,7 milijuna u Turskoj, Libanonu i Jordanu. Dakle, val koji se sada aktivno okreće prema Hrvatskoj neće biti kratkotrajan, i teško da će biti manjeg intenziteta nego dosad – dok vrijeme zadržavanja tih ljudi u Hrvatskoj uvelike ovisi o daljnjem ponašanju Mađarske i Slovenije, zemalja s kojima RH graniči, a koje prema Lijepoj našoj održavaju kontrolni režim u okviru schengenskog graničnog sustava.

Odnos zemalja Schengena prema valu došljaka

Dok smo situaciju na međunarodnim granicama Mađarske već ponešto podrobnije opisali, manje je jasno kako će se tijekom ovog i predstojećih dana prema novim imigracijskim izazovima postaviti Republika Slovenija – koja s Mađarskom dijeli činjenicu pripadanja Schengenskoj zoni.

Migranti su početno naišli na srdačan doček u Njemačkoj

No zatvaranje granica posljednjih tjedana nije rezervirano samo za države na vanjskim granicama Schengenske zone. Nakon što je 27. kolovoza u Austriji pronađen kamion s teretnim prostorom u kojem se ugušio 71 ilegalni imigrant – Austrija je 30. kolovoza na granici prema Mađarskoj kod Gradišća uvela privremene dodatne granične kontrole. Dok je službeni Beč svoje mjere opravdavao kao dopuštene sporazumom iz Schengena, austrijsko je ponašanje ipak uskoro postalo receptom za događaje koji su uslijedili.

Danske peripetije s putnicima na ruti za Švedsku

Kada je Mađarska 4. rujna otvorila branu, te otposlala niz vlakova punih imigranata prema Njemačkoj, njihov je doček u Bavarskoj bio srdačan. No to nije potrajalo. Prvo je 10. rujna osvanula zatvorena željeznička komunikacija između Njemačke i Danske, gdje su uvedene dodatne kontrole putovnica – nakon što dio putnika nije želio sići s vlakova i biti registriran u Danskoj, nego samo nastaviti direktno prema Švedskoj (još jednom od navodnih idealnih EU mjesta za život daleko od ratišta te kriza). Kada su ogorčeni migranti na tu mjeru reagirali pješačkim maršem prema Švedskoj, Danska je slično zatvorila i cestovne komunikacije prema Njemačkoj – ne bi li spriječila da se k dotad pridošlih oko 3000 migranata pridruži još “putnika u Švedsku”. Istoga dana je i Austrija ograničila prekogranični željeznički promet s Mađarskom, budući su s te strane u zemlju krenule ilegalno pristizati tisuće ljudi, koristeći slobodan prolaz unutar Schengenske zone. U petak, 11. rujna, su onda zatvorene i cestovne veze Austrije s Mađarskom, ne bi li se usporio prolaz mase od oko 20 tisuća ljudi u kretanju prema Njemačkoj – što je sve Austriju najednom koštalo oko milijarde eura gospodarskih šteta i propuštene dobiti.

Migranti preplavili glavnu željezničku stanicu u Muenchenu

Na sve to je u noći na 14. rujna i službeni Berlin ocijenio kako više ne može trpjeti masovni val pridošlica kojem se našao izložen, pa su i vanjske granice Njemačke osvanule ponovo čuvane. Istim je potezom prekinut i željeznički promet prema Austriji – kojim je u Njemačku stizala glavnina pridošlica. Time je najednom u Austriji ostao nasukan jedan oveći broj “putnika za Njemačku”, koji su onda svoj put nastavili pješice, otežavajući posao svježe raspoređenim čuvarima granice.

Jučer, 16. rujna točno u ponoć, i Austrija je prema Mađarskoj uvela nacionalni sustav nadzora granice sličan onom Njemačkom, s početkom primjene od jučer u 7 ujutro. Istim je navratom iz Beča bilo najavljeno da bi taj režim mogao osvanuti i na granicama prema Sloveniji – iako im s te južne strane još nisu krenuli pristizati migranti. Do uvođenja kontrola na granici prema Sloveniji došlo je još istoga dana, 16 rujna, s početkom primjene u 19 sati, a za zatvaranje granice prema Sloveniji navodno su bile dovoljne “informacije iz Srbije, da više tisuća ljudi ondje čeka započinjanje preko granica Hrvatske u područje EU”. Sve to je austrijska ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner komentirala riječima: “Ove bi granične kontrole trebale biti važan signal svijetu… Nije moguć granicama neograničen tijek migranata“. Napomenimo još i da je Austrija ujedno za kontrolu svojih granica odlučila rabiti i vojsku, kojoj je povjeren nadzor tzv. “zelenih granica” države.

Uvođenje graničnih kontrola prema Mađarskoj jučer popodne je u Radencima najavio i predsjednik slovenske Vlade Miro Cerar. Slovenija je o ovoj odluci obavijestila Europsku komisiju, a njena je odluka stupila na snagu s ponoći, odnosno s nastupanjem četvrtka 17. rujna. Za očekivati je da će Slovenija i prema Hrvatskoj tijekom idućih dana poduzeti mjere ograničavanja neometanog prolaska ilegalnih migranata, budući je ona članica EU na vanjskome rubu Schengenske zone, sada već i sama ponešto izolirana po samoj pomisli o mogućem prolasku vala ilegalaca s istoka. No, dok Slovenija još razmišlja, bitno je jasniji jučer bio mađarski premijer Viktor Orban, u odgovoru na pitanje novinara austrijskog lista Die Presse o rutama koje za kretanje biraju migranti:

“Krijumčari definiraju rute, a ne ti ljudi. Cilj je jasan: Njemačka ili Skandinavija. Austrija tek ponekad igra neku ulogu na karti svijeta koju doživljavaju Afganistanci. Očigledno je da ruta kretanje sada više ne teče preko mađarsko-srpske granice. Oni će ići nekuda drugdje. Zato smo se odlučili i na granici s Rumunjskom sagraditi ogradu. Ogradu ćemo postaviti i na određenim točkama hrvatske granice. O tome sam danas razgovarao s mađarskim ministrom unutarnjih poslova. Za to već postoje planovi“.

U tom kontekstu posebno je zanimljiva izjava hrvatskog premijera Zorana Milanovića, koji je na saborskom Aktualnom satu izjavio: “Spremni smo prihvatiti i usmjeriti te ljude tamo gdje oni očito žele otići, a to su Njemačka, Skandinavija i tih nekoliko zemalja“, kazao je Milanović, dodavši da „kroz Hrvatsku će moći proći, mi na tome intenzivno radimo i spremamo se za takvu mogućnost“. Koliko smo (ne)spremni, pokazuje i banalan podatak da tek danas ujutro, kada će se broj u Hrvatsku ušlih migranata približiti brojci od 2.000 (ako je neće i premašiti), Vlada osniva “Stožer za koordinaciju aktivnosti povodom dolaska migranata u RH”, s ministrom Rankom Ostojićem na čelu. Isto tako, na prijedlog predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, tek će se u petak poslije podne održati sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost na temu migranata. Zanimljivo kako nas takve neke stvari uvijek iznenade i zaskoče!