U nacrtu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga RH 2015.-2014. planira se razvijanje novih sposobnosti u nekim granama Oružanih snaga, među kojima se navodi razvoj i sposobnosti mornaričkog presretanja. Sposobnost presretanja malih i vrlo brzih brodica raznih opasnih uljeza preduvjet je uspješnog djelovanja Obalne straže RH.
Presretanje prijestupnika u zraku, na cestama ili na moru može se obavljati zrakoplovima, automobilima ili brodovima koji su brži od najbržih potencijalnih prijestupnika koje se progoni. Te brze i agilne letjelice, vozila i brodovi spadaju u kategoriju presretača (Interceptors). HRM i Obalna straža sada nemaju razvijene sposobnosti presretanja krijumčara i opasnih uljeza na hrvatskom moru. Prijedlog nacrta dokumenta DPR 2014. predviđa razvijanje takvih sposobnosti koje se temelje prvenstveno na brzim brodovima, presretačima na moru, koji mogu sustići, odvratiti i spriječiti opasne uljeze u malim i vrlo brzim brodicama. To je nemoguće obavljati s tipskim ophodnim brodovima, koji bi se uskoro mogli graditi u hrvatskim brodogradilištima.
U odnosu na sadašnja djelovanja Obalne straže RH, ti novi ophodni brodovi neće donijeti nove funkcionalne mogućnosti, posebice ne sposobnosti mornaričkog presretanja. Ophodni brodovi gradit će se prema projektu Brodarskog instituta iz Zagreba. Duljina novog ophodnog broda OOB 39 je oko 40 metara, a maksimalna brzina 30 čvorova. U obrazloženju Odluke Vlade RH o gradnji tih pet ophodnih brodova za Obalnu stražu, nema ni spomena o zadaćama suzbijanja i sprječavanja krijumčarenja, terorizma, organiziranog međunarodnog kriminala ili piratstva. Od ustroja Obalne straže RH do sada, ophodnju ZERP-om obavljalo je šest starih i razmjerno sporih brodova, koji bi, ploveći nasumice pučinskim prostranstvima, ponekad poduzeli akciju prema nekoj velikoj koči koju je naznačio neki obalni VTS radar iz mreže nadzora pomorskog prometa ili stari navigacijski radar GEM u sastavu HRM-ove obalne mreže. Ni novi ophodni brodovi neće bitno poboljšati takva djelovanja, posebno neće prema brzim brodicama krijumčara i njima sličnim.
U radikalnoj varijanti – XSR INTERCEPTOR, presretanje sa 58 do 80 čvorova
U Slobodnoj Dalmaciji, u siječnju 2013. godine, objavljen je intervju naslova „Nama trebaju brzi presretači“, u kojemu se analizira nužnost nabavke vrlo brzih brodova-presretača i njihova djelovanja u kombinaciji s razmjerno sporim obalnim ophodnim brodovima i učinkovitom radarskom mrežom obalnog motrenja „More“. Scenarij djelovanje takve kombinacije prema ugrozama u ZERP-u ne predviđa dugotrajne ophodnje, već pretpostavlja žurno isplovljavanje brodova-presretača iz luka baziranja na temelju najave informacijske mreže o pojavi sumnjivog plovila na određenoj poziciji morske pučine. Djelovanje s presretačima prema točno određenim lokacijama na ZERP-u pretpostavlja puno operativno djelovanje radarske mreže „More“, za sada s četiri vojna radara, a u bogatijoj budućnosti s još dva, na krajnjem sjevernom i krajnjem južnom dijelu ZERP-a. Takva bi plovila bila optimalno sredstvo Obalne straže RH za suprotstavljanje brzim krijumčarima, teroristima i piratima, posebice na uskom ZERP-u s nizom isturenih otoka.
Novi hrvatski presretači?
Malo koristi od novih Obalnih ophodnih plovila (OOB)
Dakle, u odnosu na sadašnja djelovanja Obalne straže RH, novi ophodni brodovi neće nuditi ništa više niti ništa novoga – osim nešto veće brzine, više pouzdanosti brodske strukture i strojeva, te udobnijeg smještaja posade. To i nije loše, budući da se u mirnodopskim okolnostima vrednovanje snaga obalne straže ne mjeri većom ili manjom vatrenom moći, već boljom ili lošijom učinkovitosti traženja i otkrivanja plovila uljeza, te identifikacijom istih.
Činjenicu o uskom ZERP-u treba imati na umu kada se razmatraju vrste brodova i letjelica za Obalnu stražu, te načini njihova djelovanja pri suprotstavljanju opasnim uljezima. Naime, uski ZERP, najveće širine oko 80 km, i daleki pučinski otoci pružaju posebne pogodnosti ustroja, opremanja i djelovanja Obalne straže RH , koji se znatno razlikuju od onih obalnih straža koje nadziru gospodarski pojas širine 370 km. Nadzor širokog gospodarskog pojasa obavlja se velikim ophodnim brodovima (OPV) dalekog doplova i dugotrajne izdržljivosti na moru, te sve više ophodnim letjelicama, dok, s druge strane, duga i uska traka hrvatskog ZERP-a traži razmjerno male i vrlo brze brodove, koji će tek na dojavu iz informacijske mreže djelovati prema označenoj ugrozi.
Usporedba: RTOP-41 i namjenski presretači
Brodovi-presretači se konstruiraju u mnogim brodogradilištima diljem svijeta, od lakih i čvrstih materijala, te uz ugradnju vrlo moćnih brodskih motora postižu znatne brzine. To su brodovi istisnina do 100 tona i brzina većih od 45 čvorova. Imajući u vidu takva saznanja o neophodnim svojstvima i sposobnostima brodova-presretača, iznenađuje u DPR-u jedna stavka u tablici „Prikaz projekata i modernizacije Hrvatske ratne mornarice“, koja uključuje i Obalnu stražu. Naime, u planskom razdoblju do 2020. godine planirano je „Opremanje i rekonstrukcija RTOP 41 i 42 za operacije presretanja na moru“. To su raketne topovnjače „Vukovar“ i Dubrovnik“ iz klase Helsinki, koje su kupljene u Finskoj, gdje su i izgrađene 1985. godine. Istisnina tih brodova je 300 tona, duljina 45 metara, maksimalna brzina 32 čvora uz 30 članova posade. Uspoređujući te brodove s namjenski konstruiranim presretačima, RTOP-41 i RTOP-42 su tromi i nezgrapni gorostasi neprikladni za brze jurnjave za krijumčarima i drugim opasnim uljezima.
Budući da u DPR-u nema detaljnijih naznaka o namjenama tih budućih presretača, o područjima njihova djelovanja i pretpostavljenim sposobnostima prijestupnika bilo koje kategorije, to autor ovog članka može, za sada, izraziti samo iznenađenje i čuđenje. Budući da još nije usvojen konačni tekst novog DPR-a 2014., za nadati se da će autori DPR-a ugraditi dodatna pojašnjena vezana uz ove nove najavljene sposobnosti mornaričkog presretanja.
Gost autor: dipl. ing. Vili Kezić, stručnjak za radarske sustave te elektroničko ratovanje, u mirovini.
