Ministar obrane Srbije Bratislav Gašić
Na netom završenom NATO summitu u Walesu po prvi je puta sudjelovala i Republika Srbija, čiju je delegaciju vodio ministar obrane Bratislav Gašić. Srbija je sudjelovala na sastanku u formatu „NATO+24 partnera“, posvećenom promociji inicijative za interoperabilnost partnera i „Platforme interoperabilnosti 2014-2015“. Ministar Gašić tom je prilikom izjavio kako će „Srbija, u skladu s mogućnostima i kapacitetima kojima raspolaže Vojska Srbije, njenim trenutnim zadacima, kao i sigurnosnom situacijom, u narednom razdoblju detaljno promotriti mogućnosti sudjelovanja u Platformi za interoperabilnost“.
Srbija je, kao zemlja potpisnica „Partnerstva za mir“, pozvana na summit u Walesu, a Ministarstvo obrane Srbije odmah je naglasilo kako se sudjelovanje u Partnerstvu za mir „ne kosi s proglašenom vojnom neutralnošću Srbije, već omogućava aktivnu suradnju sa svim članicama i partnerima NATO-a“. Isto tako, kažu u MORS-u, „Partnerstvo za mir Srbiji omogućava sudjelovanje u mehanizmima koji osiguravaju pripremu oružanih snaga za mirovne operacije“.
Uoči odlaska u Wales, ministar obrane Bratislav Gašić u intervjuu za Danas izjavio je kako je „izuzetno ponosan jer Srbija po prvi puta sudjeluje na summitu NATO-a“, dodavši da mu „ne smeta što je tema tog skupa moguća intervencija NATO-a protiv Rusije“.
„Nisam došao ovdje da bi mi nešto smetalo. Došao sam ovdje da vidim i da se pobrinem da Srbija prati sigurnosne trendove u svijetu, i da imamo prijatelje i na istoku i na zapadu“,
rekao je Gašić za Danas. Na pitanje što se promijenilo da Srbija ove godine dobiva priliku za sudjelovanje na takvom skupu, Gašić je istaknuo činjenicu da je „Srbija jasno opredijeljena za europske integracije“:
„Nema više iznevjeravanja, dvosmislenosti – Srbija se jasno opredijelila za EU i to pokazujemo djelima“.
Veleposlanik Njemačke u Srbiji Heinz Wilhelm
Ni Gašić ni Srbija nisu trebali dugo čekati na reakciju – ona je došla od veleposlanika Njemačke u Srbiji Heinza Wilhelma, koji im je poručio da „Srbija nije neutralna, jer se odlučila za europski put i izabrala da bude članica EU“. Napomenuvši da razumije povijesne, kulturne i vjerske veze s Rusijom, Wilhelm je podsjetio i da postoji jasna odluka i želja srpske Vlade da postane članica EU:
„Za siječanj je zakazan početak pregovaračkog procesa, a od zemlje kandidata i zemlje koja pregovara očekuje se da podržava političke odluke koje donosi EU“.
Dok još može, Srbija sjedi na dva stolca – sam dan prije početka summita u Walesu, na aerodrom u Batajnici sletio je „Iljušin IL-76“ Ruske Federacije, dopremivši drugi dio pomoći stanovništvu na poplavljenim područjima Srbije. Nekoliko dana ranije, u Beograd su iz Moskve prispjela dva akumulatora za prizemljene MiG-ova Vojske Srbije. Isto tako, za 20. listopada najavljen je posjet Vladimira Putina Srbiji, formalno povodom godišnjice oslobođenja Beograda.
Ruska pomoć za poplavljena područja u Srbiji
Osim na političkoj, suradnja Republike Srbije s Rusijom, ali i s NATO-om, razvija se i na obrambenoj razini. Tako je u kolovozu 10 pripadnika Specijalne brigade Vojske Srbije prošlo obuku na ruskom padobranskom sustavu D-10 u Zračno-desantnoj akademiji nedaleko Moskve. Dok je ta vijest objavljena na službenim web-stranicama Ministarstva obrane i Vojske Srbije, vijest o tome da Srbija sudjeluje u NATO-voj vježbi „Saber Junction“ – prilično je prešućena. Zato je to objavio NATO, ističući kako uz NATO-saveznike (Bugarsku, Kanadu, Češku, Estoniju, Litvu, Latviju, Poljsku, Rumunjsku, Sloveniju, Veliku Britaniju i SAD) na vježbi sudjeluju i dvije zemlje iz Partnerstva za mir – Bosna i Hercegovina i Srbija.
Iako srbijanski premijer Aleksandar Vučić Europi dramatično poručuje da se neće odreći prijateljske i bratske Rusije, pravo vrijeme za takve geste dolazi s početkom pregovora Srbije i EU. Hoće li i tada Srbija zagovarati pravo na „neutralnost“, ili će ispod stola početi primjenjivati europsku politiku prema Rusiji – vidjet će se vrlo skoro.
