Jutros su u 93. zrakoplovnoj bazi Zemunik pressicu zbog jučerašnje nesreće MiG-a 21 održali ministar obrane Ante Kotromanović, načelnik GS OS RH Drago Lovrić i zapovjednik HRZ-a Dražen Šćuri. Sva trojica branila su odluku o produženju resursa jučer paloj 121-ici, pri čemu je načelnik Lovrić rekao kako je to bio „potez iz nužde“, kako bi se ispunili traženi standardi NATO-a. Kako se moglo čuti i na jučerašnjoj izvanrednj pressici, drugi razlog za produženje vremenskih resursa bilo je i kašnjenje remonta u Ukrajini.
Ministar obrane Kotromanović još je jednom pohvalio pilota Stanka Hrženjaka:
„Strepimo već 3 godine od mogućih ovakvih događaja, zato što imamo sredstva kakva imamo. Želim pohvaliti pilota, pukovnika Stanka, koji jako dobro radi svoj posao, koji je izvrsno razmišljao u situaciji kada je trebalo imati hladnu glavu.“
Svjestan je Kotromanović i da se zbog ovog nemilog događaja traže glave i postavlja pitanje odgovornosti:
„Ja ne mogu tražiti odgovornost od pilota zato što leti na sredstvu koje ima. Ne mogu tražiti odgovornost ni od zapovjednika kad zapovijeda sredstvima koje imamo. Zna se tko je najodgovorniji u Ministarstvu obrane – to je ministar obrane. Ja sam spreman čak i dati ostavku i za manje stvari od ovoga – za kvar tenka na cesti – zato što sam bio vojnik. Al ovo je stvar koja me čekala, dublja je nešto, i meni je žao što uopće moramo govoriti o prošlosti, žao mi je što se nije imala hrabrosti donijeti nekakva odluka ranije da imamo drugačiji pristup svemu. I kao takav smatram da moja odgovornost i odgovornost ministara koji su bili prije mene apsolutno je najveća.“
„Imamo to što imamo“
Za istragu jučerašnjeg pada MiG-a 21, oznake 121, formirano je 8-člano povjerenstvo, na čelu s pukovnikom (valjda pilotom Hrženjakom, op.a.), koje u roku od 30 dana treba utvrditi sve okolnosti pada zrakoplova. „Mi mislimo da je to bio tehnički kvar“, rekao je Kotromanović, i na izričito pitanje o tome je li spreman podnijeti ostavku – dodao:
„Rekao sam da sam spreman podnijeti ostavku i kad zašteka puška na vojniku. Porazgovarat ću o ostavci sa svoja 2 šefa, pričekati povjerenstvo, i onda vas izvijestiti.“
Kotromanović je podsjetio i da je obrambeni proračun od 2008. godine do danas pao za više od milijardu kuna, ali:
„mi imamo to što imamo. (…) Vojska nije ni igra ni šala, to nije zafrkancija. (…) Ljudi žive i rade u svim uvjetima, trude se i jesu najbolji!“
Iako se do 2016. mora donijeti odluka o budućnosti hrvatskog ratanog zrakoplovstva, činjenica je, rekao je Kotromanović, da za borbenu eskadrilu novijeg tipa RH nema novaca. Nije izgledno ni da će ga imati za dvije godine, jer „promislite kakav će biti gospodarski rast“. Za rješenje kakvo imaju Mađari Hrvatskoj bi trebalo oko 100 milijuna eura, a tih novaca nema, pesimistično je izjavio ministar obrane. Odluka o remontu u Ukrajini donesena je u vrlo kratkom periodu jer su se do posljednjeg trena tražila neka nova rješenja. Još prije godinu i pol Hrvatska je kroz „smart defence“ počela razmišljati o zajedničkom air policingu s više zemalja. U toj inicijativi su i Česi i Mađari, koji imaju vlastito zrakoplovstvo, te Slovaci koji trenutno traže neka nova rješenja. Kotromanović je pozvao i poziciju i opoziciju da sjednu zajedno za stol i hladne glave, bez politiziranja, donesu zajedničku odluku o budućnosti hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
135 prizemljena do daljnjeg
Uz naglašavanje kako niti jedan pilot ne bi ušao u zrakoplov koji nije ispravan, zapovjednik HRZ-a general Dražen Šćuri najavio je da će jedan od MiG-ova koji su stigli s remonta iz Ukrajine, onaj s oznakom 135, ostati u Zemuniku radi daljnjih provjera – zbog jučerašnjih problema s izvlačenjem stajnoga trapa.
„To je bio izvanredni slučaj u letu, nije mu se upalila lampica – lampica indikatora spuštenosti kotača stajnog trapa. (…) Postupak u tom slučaju je slijedeći (onako kako je on napravio): nadlijetanje, traženje potvrde sa zemlje da li je trap vani ili nije, dobio je potvrdu – trap je bio vani, ali lampica nije sijala. Znači, on je napravio slijedeći krug, uvukao trap, izvukao trap ponovno – onda je sve bilo u redu, i sletio je normalno.. Ali lampica nije svijetlila. Mi ćemo taj avion dignuti na dizalice hidro-agregatom provjeriti stajni trap, da vidimo što nije bilo u redu, i taj avion do tada neće letjeti“,
rekao je Šćuri, dodavši kako su se zrakoplovi s oznakama 131 i 121 nakon sudjelovanja na svečanostima u Kninu i Zemuniku morali vratiti u Zagreb jer su bili dežurni dvojac. Pilot Hrženjak bio je u planu za taj prelet, i tu nije bilo ničeg izvanrednog. Kao osoba koja posljednja u lancu odobrava letenje na nekom od zrakoplova, dodao je Šćuri, smatra se odgovornim za sve što se događa u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu.
Trenutno su ispravna 4 MiG-a, dva dvosjeda su još u HRZ-u na prijemu, dok se sljedećeg ponedjeljka očekuje dolazak još jednog jednosjeda iz Ukrajine u Hrvatsku. Pala 121-ica bila je posljednji zrakoplov na popisu za otpis, te HRZ za sada nema više niti jednog kojem se bliži smrtni čas. Kotromanović je još dodao da se nada da će se do kraja godine kompletirati eskadrila od 12 aviona, spremna za nadzor hrvatskog zračnog prostora. Odmah nakon pressice, dva MiG-a 21 krenula su iz Zemunika za Zagreb.
Jedini koji se za sada nije oglasio o jučerašnjem padu MiG-a, kao i o stanju u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu, je Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, Ivo Josipović – osoba koja je proteklih godina bila jedan od najžešćih zagovaratelja remonta postojećih umjesto nabave novih letjelica. Uz to, teško se oteti i riječima koje se iz njegova ureda čulo 16. srpnja, povodom neuobičajenog sijela koje je Predsjednik RH organizirao na temu predstojećeg NATO-summita i obrane općenito:
„Tijekom stručne rasprave rečeno je kako smo svjesni naših gospodarskih i razvojnih problema, te da je stoga ključno na maksimalno racionalan način sagledati naše mogućnosti na planu izgradnje sigurnosnog i obrambenog sustava te realno planirati izdvajanja za obranu“.
Nažalost, dosadašnje je „realno planiranje“ izdvajanja za obranu, kombinirano s „maksimalno racionalnim sagledavanjem naših mogućnosti“ trošenja novca za sve osim obrane – upravo i dovelo do situacije da nadležni ministar i vrh HRZ već godinama pod normalno strepe od padova vremešnih nam borbenih zrakoplova.