Četiri i pol mjeseca nakon prvog čitanja prijedloga novog Zakona o obrani i Zakona o službi u OS RH, Hrvatski sabor jutros je izglasao paket novih obrambenih zakona. Novi Zakon o obrani izglasan je s 99 glasova ZA i 4 suzdržana, a Zakon o službi u OS RH sa 100 ZA i 3 suzdržana glasa. Tako hrvatski obrambeni sustav, nakon punih 10 godina, dobiva nove zakonske okvire koji, osim što su usklađeni s Ustavom RH i aktualnim stanjem u odnosu prema hrvatskom članstvu u NATO-savezu te uskoro u EU, trebaju osigurati novi vjetar u leđa kako Ministarstvu obrane RH, tako i nacionalnim Oružanim snagama.
Već je rasprava na glavnom sjednici Sabora, provedena tek dva i pol sata nakon sjednice Odbora za obranu, u utorak 11. lipnja, pokazala da će novi obrambeni zakoni biti izglasani prilično unisono. O njima se pohvalno izjasnila većina Klubova zastupnika, iako su neki izlagači djelovali kao da zakone nisu ni prelistali. No kako se o nužnosti obrane hrvatskog suvereniteta i cjelovitosti može govoriti jednako kao i u borbi protiv siromaštva ili boljoj zdravstvenoj usluzi – tako su i zastupnici, njih 6 od ukupno 15-ak prisutnih, u svega 50-ak minuta (loše) rasprave rekli sve što misle da se o obrani uopće ima za reći.
Ministar obrane Ante Kotromanović u ime predlagatelja konačnog prijedloga oba zakona u uvodnom je dijelu ponovio dosta onoga što je već rečeno na sjednicama Odbora za obranu. Pohvalio je sjajnu suradnju s matičnim saborskim Odborom i njegovim vanjskim članovima, kao i time da su u konačnici u oba zakonska prijedloga ugrađene brojne primjedbe i prijedlozi koji su se mogli čuti na tim sastancima. Pritom je posebno istaknuo novu zadaću Odbora za obranu – davanje mišljenja Ministarstvu obrane na postupke javne nabave veće od 5 milijuna eura. Od mogućnosti koje nudi novi Zakon o obrani, Kotromanović je istaknuo MORH-ovo poticanje ravnopravnosti spolova, kroz odredbu prema kojoj se dragovoljno i vojno osposobljavanje omogućuje i ženama, čime im se osigurava stjecanje temeljnih vojničkih znanja i vještina, odnosno, ravnopravno natjecanje za prijem u djelatni sastav OS. Kao pozitivan primjer naveo je nedavno natjecanje za najboljeg vojnika OS RH, na kojem je sudjelovala i jedna vojnikinja. Od 105 pripadnika OS RH, ona je završila na odličnom, 19. mjestu.
Od budućeg Zakona o službi u OS RH ministar obrane očekuje da pruži kvalitetniju potporu reformama i razvoju Oružanih snaga. Iz dosadašnjeg Zakona o službi, s obzirom na njegov 10-godišnji rok trajanja, proizašlo je, ponovio je Kotromanović saborskim zastupnicima, mnogo štete, pa i financijske, za Ministarstvo obrane. U tom je kontekstu ponovno posebno apostrofirao veliki broj tužbi, kao i veliki broj sudskih postupaka koje je MORH izgubilo:
„Imamo mnoštvo tužbi, temeljem Zakona o službi…starog Zakona o službi, i godišnje moramo izdvojiti oko 75 do 80 milijuna kuna, na ime tužbi koje nam svakodnevno dolaze, zato što smo primjenjivali zakon…jedan kolektivni zakon, u Zakonu o službi gdje je rekao da vojnik radi 8 sati. To je za profesionalnog vojnika naprosto nedozvoljeno. Mi smo imali prije nekoliko mjeseci jednu tužbu iz Afganistana, gdje je naš pripadnik OS tužio Ministarstvo obrane, zato što je… On smatra da je radno vrijeme do 4, a od 4:05 – prekovremeno mentoriranje afganistanskih snaga sigurnosti. I to je… do tud je to išlo!“
Dok bi novi Zakon o službi jednima zatvorio neka vrata, drugima bi ih otvorio. Njime se, naime, u Oružane snage uvodi jedna potpuno nova kategorija osoblja – „vojni specijalist“. Tijekom usuglašavanja prijedloga Zakona, to je predložio jedan od sindikata koji djeluju u Ministarstvu obrane, a stručna skupina koja je radila na zakonima prijedlog je doradila i prihvatila.
„Mi smo to uvažili, i na taj način omogućit ćemo sve one ljude, koji su nam bitni, koji rade na važnim poslovima, recimo kao što je puškar… mi ne možemo tu dobiti tu nekoga sa tržišta. Nama treba iskusan čovjek. Mi ćemo omogućiti da on, iz statusa namještenika ili službenika, postane Vojni specijalist – bez obzira koliko ima godina, kakva mu je stručna sprema, i zato što želimo da taj čovjek ostane što duže u sustavu. Vojni specijalista, osim posebnih specijalističkih znanja, potrebnih za obnašanje dužnosti vojnog specijalista, mora zadovoljavati i opće uvjete za prijem u djelatnu vojnu službu“,
pojasnio je Ante Kotromanović, dodajući kako sadašnji Zakon o službi propisuje da se ovakvim pitanjima, koja nisu uređena zakonom ili propisima donesenim na temelju tih zakona, primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima, opći propisi o radu, odnosno kolektivni ugovori. Budući Zakon napušta to opredjeljenje, i podloga je za uređivanje prava iz radnih odnosa za djelatne vojne osobe.
Početkom lipnja počela je specijalistička obuka za prijem u djelatnu vojnu službu
Novi Zakon o službi u OS RH, rekao je Kotromanović u Saboru, preciznije uređuje vojno osposobljavanje i kadetsku službu, dva područja na kojima su MORH i OS RH krenule u mini-reformu:
„Nadamo se da ćemo od 2014. godine imati jedan potpuno novi sustav, koji će omogućiti puno boljeg i kvalitetnijeg časnika za OS. Ovim Zakonom propisuje se da se na dragovoljno vojno osposobljavanje upućuju punoljetni državljani Republike Hrvatske, koji se dragovoljno prijave, budu odabrani i upućeni na osposobljavanje do kraja kalendarske godine, a koji navršavaju 29 godina života.“
Velika novost tiče se i profesionalnih ugovornih vojnika, koji novim Zakonom o službi dobivaju mogućnost sklapanja novog, 3. vojničkog ugovora, u trajanju do 6 godina. Uz beneficirani staž, tvrdi ministar Kotromanović, ti će vojnici kroz ukupno tri ugovora moći skupiti do 20 godina aktivne službe u Ministarstvu obrane. Ostatak njihovog radnog i životnog vijeka MORH je prebacio na Ministarstvo rada i mirovinskog sustava:
„S Mirandom Mrsićem, ministrom, radimo na tome da omogućimo da ti ljudi nakon dvadesetak godina imaju neku minimalnu mirovinu, i mogućnost rada dalje u društvu i sustavu, kako za to bude potrebe i kako oni budu zainteresirani“.
Nakon usvajanja novog Zakona o obrani i Zakona o službi u OS RH, MORH-u predstoji veliki posao pripremana niza pravilnika i podzakonskih akata, od kojih je dio već u pripremi, kako neke bitne aktivnosti u obrambenom sektoru ne bi kasnile.
Jalova rasprava i prazna sabornica
Tomislav Ivić, predstavnici MORH-a i gotovo nitko od saborskih zastupnika
U raspravi koja je uslijedila ponovno nije bilo izvjestitelja ispred Odbora za obranu, već je njegov predsjednik Tomislav Ivić govorio ispred Kluba zastupnika HDZ-a. U izlaganju je lupio packu najprije Vladi zbog nepoštivanja procedure u aferi zvanoj „prethodno mišljenje Predsjednika RH“, a potom i Ministarstvu obrane zbog predugog perioda između 1. i 2. čitanja oba zakonska prijedloga. To je rezultiralo, ponovio je Ivić izlaganje sa sjednice Odbora za obranu, time da nemali broj pripadnika OS RH, kojima je istekao profesionalni ugovor, bez ugovora čeka usvajanje Zakona kako bi eventualno mogli sklopiti novi, treći profesionalni ugovor o službi. I on je pohvalio jačanje uloge Sabora i resornog odbora, kao i to što je u odnosu na prvo čitanje u Konačnom prijedlogu Zakona o obrani bolje izbalansiran odnos između Ministarstva obrane i GS OS RH, što će pridonijeti uspješnijem funkcioniranju cjelokupnog sustava.
Predstavnici Kluba zastupnika SDP-a i Kluba zastupnika HNS-a, Sandra Petrović Jakovina i Dunja Špoljar, te Boris Blažeković, također su najavili da će njihovi klubovi podržati zakone. SDP zato što su zakoni dobro pripremljeni, usuglašeni u svim bitnim elementima od strane svih mogućih subjekata, te nisu samo izmjena nekih odredbi postojećih zakona, što je i HNS-u jedna od najbitnijih karakteristika. I zastupnik Zoran Vinković najavio je da će njegova stranka, HDSSB, podržati obrambene zakone, prvenstveno zato da se riješe nagomilani problemi u sustavu obrane:
„Nadam se da će ovi zakoni riješiti nagomilane probleme u sustavu obrane i da će riješiti određeni materijalni status pripadnika OS – tu prije svega mislim na pripadnike zrakoplovstva i na one potpisane ugovore nakon završetka svog obrazovanja, obećanim stanovima koje većina nije vidjela, a kamoli dobila.“
Zoran Vinković – jedan od rijetkih s konkretnim prijedlozima
Vinković je i jedini od zastupnika koji je imao 2 konkretna prijedloga: (1) da Vlada i saborski zastupnici deklarativnu podršku obrambenom sustavu pretvore u konkretnu prilikom donošenja proračuna za 2014. godinu, i (2) da se u Saboru napravi jedna šira, tematska rasprava o stanju u Oružanim snagama i njihovoj budućnosti.
Za pojedinačnu raspravu javio se tek HDZ-ov zastupnik Zvonko Milas, najavljujući da će njegova stranka podnijeti amandmane, koji su više tehničke nego suštinske prirode. Posebno je tu spomenuo članak 128 Konačnog prijedloga Zakona o službi u OS RH, koji propisuje odštetu/pomoć obitelji vojnika poginulog na dužnosti. Vlada je i sama podnijela amandman na taj članak, dok je prihvatila Milasov, odnosno HDZ-ov, o promjeni dijela teksta svečane prisege.
Osim vlastitih, Vlada je prihvatila i jedan HDZ-ov amandman
Da je odšteta za poginulog vojnika mala, a naročito u odnosu na poginulog policajca (što regulira Zakon o policiji) priznao je na kraju rasprave i sam ministar obrane Ante Kotromanović.
„Mislimo da ovo što je napravljeno s MUP-om baš i nije realno, ali mi imamo…. Kod nas je to drugačije…. Razmišljamo, na tragu smo, barem da povećamo za duplo, pa ćemo vidjeti što možemo učiniti i napraviti za sve“.
Tko traži, mogao bi i dobiti
Ministar je tom prilikom najavio i ispunjenje Vinkovićeve želje o posebnoj raspravi o stanju u OS RH – Kotromanović je to najavio u sklopu rasprave o Godišnjem izvješću o obrambenoj spremnosti, koja bi uskoro trebala doći na saborske klupe. Zahvalivši se svima koji su aktivno sudjelovali u poboljšanju prijedloga zakona o obrani i službi u OS RH, prvi čovjek obrane u Hrvata osvrnuo se i na podršku Klubova zastupnika:
„Podržavamo ovaj stav da to bude konsenzusom, to nisu politički zakoni, to su zakoni obrane, Oružanih snaga, i ja vam moram reći da mi tako i nastupamo – da nismo gledali interes ni jedne stranke ni druge stranke, ni Ureda Predsjednika, ni MO, ni načelnika GS, gledali smo isključivo interese RH i isključivo interes te pozicije koje ima Ministarstvo unutar toga“,
zaključio je Kotromanović ovu kratku raspravu o temeljnim obrambenim zakonima.
