Prvi svjetski rat, 4 godine, jedno Povjerenstvo, 5 ministarstava i 8 predstavnika drugih institucija – tako bi se mogla sažeti jučerašnja Vladina odluka o osnivanju Povjerenstva za koordinaciju obilježavanja Stogodišnjice Prvog svjetskog rata. U Povjerenstvu, kojem je na čelu ministrica kulture Andrea Zlatar, sjede još i Ivan Grujić iz Ministarstva branitelja, Mario Werhas iz Ministarstva obrane, Davor Vidiš iz Ministarstva vanjskih poslova, te Anamarija Kirinić iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Njima će društvo raditi Petar Barišić (Državni ured za Hrvate izvan RH), akademik Petar Strčić (HAZU), Jozo Ivanović i Ivana Filipović (Hrvatski državni arhiv), Jelena Borošak Marijanović (Hrvatski povijesni muzej), Mladen Klemenčić (Leksikografski zavod Miroslav Krleža), Vijoleta Herman Kaurić (Hrvatski institut za povijest) i Filip Hameršak (Pravni fakultet u Zagrebu, Katedra za povijest hrvatskog prava i države).
Hrvati u Prvom svjetskom ratu – 42. domobranska divizija, srpanj 1917.
Kako je naglasila ministrica Zlatar, čije je Ministarstvo kulture zaduženo za sve stručne i administrativne poslove za Povjerenstvo, kao i za financiranje njegovog rada, projekt obilježavanja Stogodišnjice Prvog svjetskog rata obuhvatit će sve 4 godine njegovog trajanja, od 1914. do 1918. Već sada je jasno da će tu biti puno posla, pa se postavlja pitanje nije li Povjerenstvo ipak oformljeno malo prekasno. Naime, prema Zlatar,
„u ovome trenutku u Hrvatskoj, nažalost, ne postoji niti arhivirani popis sudionika ili stradalih u Prvom svjetskom ratu – to trebamo u suradnji s austrijskom i madžarskom stranom, njihovim arhivima – digitalizirati i učiniti dostupnim. Zatim, ne postoji uređeni odnos prema mjestima stradanja i načinu obilježavanja što mjesta stradanja što groblja, koja se nalaze danas najvećim dijelom na prostoru istočne Slovačke i Bjelorusije – dakle ta mistička Krležina Galicija – jednako tako nam nedostaju radovi historiografa i politološke rasprave o značenju Prvog svjetskog rata, kao što vjerujemo da će kroz taj 4-godišnji program biti razmatrani i drugi kulturološki aspekti koji tematiziraju Prvi svjetski rat i načine na koji je taj veliki svjetski rat doista ostavio posljedice – od političke do kulturalne razine u hrvatskoj povijesti.“
To su ujedno i osnovne zadaće Povjerenstva, s time što je izrada digitalnog popisa poginulih prioritet. Dok ne čudi odluka da u ovo tijelo budu imenovana dva predstavnika Hrvatskog državnog arhiva, budući je to institucija u kojoj se čuva tek skromna preživjela građa ponešto austrougarskih postrojbi s područja Hrvatske, zanimljivo je da u Povjerenstvu nema nikog s Katedre povijesti Filozofskog fakulteta, koja se prilično nedovoljno bavi Prvim svjetskim ratom, ali ipak znatno više nego Pravni fakultet – čiji je predstavnik, Filip Hameršak, možda i najslabija karika novoformiranoga tijela.
