Zastupnici 7. saziva Hrvatskog sabora, barem njih 12, dobili su jedinstvenu priliku – najprije promatrati, a potom i sami zaigrati na pozornici Europskog parlamenta u Bruxellesu, odnosno Strasbourgu. Tih 12 sretnika izabrao je Hrvatski sabor većinom glasova 16. ožujka, i od tada im de facto teče promatrački staž u Europarlamentu. Među promatračima pet je SDP-ovaca (Ingrid Antičević Marinović, Biljana Borzan, Romana Jerković, Tonino Picula i Tanja Vrbat), troje je HDZ-ovaca (Andrej Plenković, Frano Matušić i Davor Božinović), te po 1 član HNS-a (Jozo Radoš), SDSS-a (Milorad Pupovac), HDSSB-a (Boro Grubišić) i Hrvatskih laburista (Nikola Vuljanić).
Bruxelles, dolazimo!
Ni ovaj izbor nije mogao proći bez skandala i stranačkih igrica, pri čemu prednjače one u opozicijskom HDZ-u, gdje je u punome jeku rat uoči unutarstranačkih izbora. Tako je bruxelleska parlamentarna stolica u zadnji čas izmaknula Davoru Stieru, a sve zato što je, navodno, šeficu stranke upozorio da nije korektno zlorabiti za samopromociju pisma Europske pučke stranke, tj. njemačke kancelarke Angele Merkel, i američke državne tajnice Hillary Clinton. Iako su članovi Kluba HDZ-a tajno glasali za kandidate za euro-parlamentarce, neki zastupnici večer uoči glasovanja telefonskim su putem upućeni kome da daju svoj glas. Umjesto Stiera, put Bruxellesa će Frano Matušić, , a zanimljivo je da među trojicom izabranih nema ni traga donedavnome ministru vanjskih poslova Gordanu Jandrokoviću, koji se također ubraja u opoziciju Jadranki Kosor.
U SDP-u je bilo manje burno, pregovori i dogovori o imenima trajali su mjesecima, da bi u konačnici tek bilo primijećeno da su iz promatračke kadrovske križaljke ispali bivši ministar znanosti Gvozden Flego i Danijel Mondekar, koji se u 6. sazivu Sabora profilirao kao stranački stručnjak za EU-fondove. Umjesto njih, kofere za Bruxelles pakiraju Romana Jerković i Milorad Pupovac, kojem je SDP prepustio jedno mjesto iz svoje kvote. Pupovac je ranije dobio i važno mjesto u Saboru, ono predsjednika Odbora za vanjsku politiku, koje inače pripada članu vladajuće stranke ili koalicije, čime SDP ne samo da formalno poštuje Sporazum o podršci i suradnji, već jasno pokazuje da je vladajućoj koaliciji izuzetno bitno imati predstavnika srpske manjine na svojoj strani.
More funkcija
Bolje stražnji red u Bruxellesu, nego prvi na Markovom trgu?!
Većina netom izabranih promatrača već je nakon konstituiranja Sabora izabrana u radna tijela Sabora – njegove odbore, izaslanstva i misije, pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li 12-ero izabranih kao prioritet uzeti domaće ili bruxelleske poslove. Ako se saborskim zastupnicima počne strože kontrolirati izvršavanje saborskih obveza ili im se, kako se počelo spekulirati, uvede još i petodnevno radno vrijeme, moglo bi se dogoditi, barem teoretski, da se neke važne saborske obveze preklope s terminima zasjedanja Europskog parlamenta. A netom izabrani promatrači već ionako imaju pune ruke posla.
Tako je EU-promatrač Tonino Picula potpredsjednik izaslanstva Hrvatskog sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH-EU, voditelj izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Mediterana, član izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini OESS-a (u kojoj je i potpredsjednik) i još 4 saborska odbora. Engleskom jeziku vična stranačka mu kolegica Ingrid Antičević Marinović predsjednica je saborskog Odbora za zakonodavstvo, članica izaslanstva Hrvatskog sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH-EU, članica je 3 saborska odbora, kao i Državnoodvjetničkog vijeća (izabrana iz redova zastupnika). Biljana Borzan predsjednica je saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, članica izaslanstva Hrvatskog sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH-EU, te još 3 saborska odbora. Romana Jerković također bilježi članstvo u 3 odbora, kao i u izaslanstvu Hrvatskog sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH-EU i u izaslanstvu u Parlamentarnoj skupštini OESS-a, a uz to je i voditeljica izaslanstva Sabora u Parlamentarnoj dimenziji Srednjoeuropske inicijative. Najmlađa SDP-ova promatračica Tanja Vrbat potpredsjednica je Odbora za međuparlamentarnu suradnju, članica 2 saborska odbora, kao i Mandatno-imunitetnog povjerenstva, te je dio izaslanstva Sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.
Milorad Pupovac skromnijih je ambicija – on bilježi tek mjesto predsjednika Odbora za vanjsku politiku, članstvo u još 2 odbora, te je u izaslanstvu Sabora pri Zajedničkom parlamentarnom odboru RH-EU.
Predstavnik drugog, manjinskog dijela vladajuće koalicije Jozo Radoš potpredsjednik je potonjeg izaslanstva, član je 2 odbora, i predsjednik Kluba zastupnika HNS-a.
Nesuđeni HDZ-ov ministar vanjskih poslova Andrej Plenković nakrcao se dužnosti – ima ih čak 8 (uključujući i onu promatračku): predsjednik je saborskog izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH-EU, član je 5 saborskih odbora, i zamjenik je člana izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Mediterana. No njega za jednu dužnost više vodi Frano Matušić – potpredsjednik je Kluba zastupnika HDZ-a, potpredsjednik je Odbora za vanjsku politiku, član je 3 odbora i jednog izaslanstva, i u dva je slučaja zamjenik člana izaslanstva. Zato Davor Božinović nema ni predsjedničko ni voditeljsko mjesto, ali je barem član 4 odbora i 2 izaslanstva.
HDSSB-ovac Boro Grubišić, inače kirurg po zanimanju, potpredsjednik je Odbora za prostorno uređenje, i član još 2 saborska odbora.
Laburist Nikola Vuljanić u funkcijama lošije stoji čak i od Božinovića – član je samo 2 odbora, i zamjenik je člana izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.
Svim ovim tuzemnim poslovima treba pribrojati još i 4 dana u Bruxellesu, koliko mjesečno zasjeda Europski parlament. Dolasci nisu obavezni, no kad se uzmu u obzir izdašne dnevnice koje promatrači dobiju za svaki dan prisustva na sjednici EP-a, teško da će se oni tih nekoliko stotina eura olako odreći.
Slovo zakona
Status promatrača reguliran je Zakonom o izborima zastupnika iz RH u Europski parlament, donesenim još 15. srpnja 2010. Članak 81. tog zakona kaže da status promatrača prestaje danom pristupanja RH EU, kada oni privremeno postaju punopravni članovi EU-parlamenta do raspisivanja prvih izbora za članove EP u RH. U članku 79. stoji da će se prvi izbori za članove Europskog parlamenta raspisati nakon pristupanja RH EU, odnosno u skladu s Ugovorom o pristupanju, što bi značilo – nakon 01.srpnja 2013. No nesretna je okolnost što se već naredne godine, u svibnju 2014., trebaju održati redovni izbori za Europski parlament, pa će građani Hrvatske u manje od godinu dana dva puta birati svoje predstavnike u Bruxellesu, odnosno Strasbourgu.
U Europskoj uniji, međutim, već više od godinu dana traje rasprava o reformi izbornog sustava za EU-parlament. Parlamentarni Odbor za ustavna pitanja već neko vrijeme predlaže uvođenje dvostrukog biračkog prava, kako bi se građanima EU omogućile dvije razine političkog predstavništva. Prema predloženom modelu, građani bi na izborima dobili po dva listića – na jednom bi bile nacionalne liste, a na drugom – kandidati za „transnacionalno“, europsko predstavništvo. Transnacionalne liste predlagale bi političke stranke, i tih dodatnih 25 kandidata povećalo bi ukupan broj zastupnika u EU-parlamentu na 776.
Europska komisija nema ništa protiv reforme izbornog modela, ali sumnja da se ona može provesti do termina izbora 2014. godine, tim više što je za promjenu izbornog modela nužna izmjena članka 14 Sporazuma o Europskoj uniji (tj. Ugovora iz Maastrichta). Čak ako se to i uspije izvesti, potrebna je još i ratifikacija u svim zemljama-članicama EU, kao i u Europskom parlamentu, najkasnije godinu dana prije provedbe izbora. Budući da bi to značilo da se dogovor o novom izbornom modelu, izmjena Sporazuma o EU i ratifikacija moraju dogoditi u narednih mjesec i pol, mirne duše možemo zaključiti da će se izbori 2014. održati po dosadašnjim pravilima.
