Sudjelovanje u oružanim sukobima u inozemstvu, poticanje drugih na odlazak u takav rat ili već i samo propagiranje takvoga čina od jučer je u susjednoj BiH kazneno djelo. Iako Fahrudin Radončić već mjesecima nije ministar sigurnosti, njegova inicijativa (nastala nakon što su u BiH počeli stizati mladići ubijeni u Siriji) zaživjela je kada su dopune Kaznenog zakona izglasane 17. lipnja ove godine, u Zastupničkome domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine. Na snagu je ova novela stupila 8 dana po objavi u Službenom listu BiH, odnosno jučer. Cijeli zahvat u Kazneni zakon BiH sastoji se u dodavanju novog članka 162b. i njegovih 6 stavaka:
Članak 162b.
(Protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama)
(1) Tko protivno Zakonu o obrani Bosne i Hercegovine ili Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine organizira, rukovodi, obučava, oprema ili mobilizira pojedince ili skupine ljudi s ciljem pridruživanja, na bilo koji način, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji koje djeluju izvan Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od najmanje pet godina.
(2) Tko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji obučenoj, opremljenoj ili mobiliziranoj u smislu stavka (1) ovoga članka, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od najmanje tri godine.
(3) Tko nabavlja ili osposobljava sredstva, uklanja prepreke, stvara plan ili se dogovara s drugima ili vrbuje drugoga ili poduzme bilo koju drugu radnju kojom se stvaraju uvjeti za izravno počinjenje ovog kaznenog djela, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od jedne do deset godina.
(4) Tko javno, putem sredstava informiranja, distribuira ili na bilo koji drugi način uputi poruku javnosti, koja ima za cilj potaknuti drugoga na počinjenje ovog kaznenog djela, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine.
(5) Počinitelj kaznenog djela iz stavka (1) ovoga članka koji otkrivanjem skupine spriječi počinjenje kaznenog djela ili otkrije skupinu prije počinjenja kaznenog djela, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do tri godine, a može se i osloboditi od kazne.
(6) Odredbe ovoga članka neće se primjenjivati na osobe koje su na zakonit način stekle državljanstvo strane zemlje priznate od strane Bosne i Hercegovine u čijoj vojsci ili vojnoj formaciji služe ili služe u vojnim formacijama pod nadzorom međunarodno priznatih vlada od strane Ujedinjenih naroda, formiranim na temelju zakona.
Šehidi u Siriji – tko ima dobar popis?
Sada slijedi teži dio posla – dokazivanje tko je i kako organizirao i mobilizirao mladiće iz Bosne za odlazak na strana ratišta, ali i tko se od navodnih “svetih ratnika” zaista na kraju i našao na nekom od tih dalekih bojišta. I do sada su te stvari bile više nagađanje (uglavnom utemeljene na individualnim objavama sa društvenih mreža), nego direktna saznanja, pa zato i odgovarajuće službe u BiH tu najradije barataju pojmovima „navodno“ i „najmanje“. Tako su policijske i obavještajne agencije u BiH potvrdile da su se najmanje 52 osobe iz BiH borile u Siriji, pri čemu su se na prostor Bosne i Hecegovine ponovo vratile njih 32, dok ih je 20 još ostalo na tamošnjem ratištu.
Midhat Đono, za sada posljednji poginuli BiH-državljanin u Siriji
Do sada je barem 7 mladića iz BiH poginulo na nekom od sirijskih ratišta, a za sada je posljednji od njih (barem koliko je poznato u javnosti) Midhat Đono, zvani Usama Bosni, iz Kalesije. Đono je poginuo kao pripadnik organizacije Islamska država Iraka i Sirije, prilikom povratka iz akcije protiv boraca Radničke partije Kurdistana (PKK). Iako je tu originalno riječ o organizaciji turskih Kurda, borci ove grupe su već duže prisutni na prostoru Sirije, gdje PKK njeguje dobre odnose s lokalnom kurdskom Partijom demokratske unije (Partiya Yekîtiya Demokrat – PYD).
Radikalizacijom situacije u Iraku dio ratnika prelio se iz Sirije u nekadašnju Sadamovu zemlju, a ako je vjerovati društvenim mrežama i objavama na profilima eksponiranih BiH-mudžahida, i u Iraku se bori barem nekoliko bosanskih mladića. Osim BiH državljana, do sada su u Siriji poginule i najmanje 3 osobe iz Srbije, 1 iz Crne Gore, po 2 s Kosova i iz Albanije, te još 3 iz Makedonije. Dok službene BiH-institucije spominju konzervativnije brojke, mediji iz Sandžaka tvrde da je u Siriji do sredine siječnja ove godine poginulo 15 Bošnjaka, uključujući u tu brojku i njih 4 iz Sandžaka. U takvoj situaciji, i ova najnovija dopuna Kaznenog zakona BiH mogla bi lako završiti tek kao mrtvo slovo na papiru.
