Na jučerašnjoj sjednici Vlade RH, 61. po redu, dominantno je mjesto imao tzv. “tehnički rebalans” državnoga proračuna. Prva je to promjena aktualnoga proračuna ove godine, za razliku od prošle 2011. godine, kada se tvrdilo da nema rebalansa – ali se ipak išlo u dvije tzv. preraspodjele (21. srpnja i 25. listopada). Iako ispadnu ponešto manje u opsegu i slobodi pretakanja sredstava, prednost je preraspodjela da one ne moraju pred Sabor, dok će i o ovom “tehničkom” rebalansu parlament raspravljati u skoro vrijeme.
Na prvi pogled, najnovije je financijsko preslagivanje relativno skromno – posebice u sektoru obrane, kojeg su protekle godine gotovo pa ugasile neodmjerenim provođenjem štednji i rezanja. Tako je resor obrane od 4.828.051.470 kn, koliko mu je bilo dodijeljeno 24. veljače izglasavanjem aktualnoga proračuna, danas sveden na 4.807.874.160 kn – odnosno, izvršeno je smanjivanje od 20 milijuna 177 tisuća i 310 kuna. Iako mala (tek 0,42 posto od dosadašnjeg iznosa), ova je redukcija još jedan dokaz da obrana teško nalazi sluha u resoru financija za svoje probleme.
Suština promjena
Do jučer važeći državni proračun za 2012. godinu Hrvatski je sabor donio u petak, 24. veljače 2012. godine, nakon dva mjeseca primjene inače tromjesečnog režima “Privremenog financiranja”, usvojenog u Saboru 28. listopada 2011. godine. Novi je državni proračun planirao ukupne rashode od 118,8 milijardi kuna (3,4 milijarde manje nego lani), dok su prihodi bili planirani na 108,9 milijardi kuna, ili 1,4 posto više nego u 2011. godini. Deficit proračuna planiralo se smanjiti za više od 5 milijardi kuna, na ukupno oko 9,9 milijardi kuna ili 2,8 posto BDP-a, dok se u 2012. godini optimistično predviđao gospodarski rast od 0,8 posto, te stopa inflacije od 2,4 posto. Za Vladin prijedlog državnog proračuna glasala su 82 zastupnika (vladajuća koalicija te predstavnici nacionalnih manjina), protiv je bio 41 zastupnik (HDZ-a, HDSSB-a i Hrvatski laburisti), a suzdržan je bio jedan zastupnik.
Iako je rebalans koji je Vlada predstavila 15. studenog tu unio tek manje promjene, radi se ipak o određenom porazu dosadašnje politike štednje. Zahvaljujući jačanju fiskalne discipline, rastu PDV-a i uspješnoj turističkoj sezoni, proračunski su prihodi za 2012. godinu sada projicirani na 110,3 milijarde kuna, što je za 1,4 milijarde kuna ili 1,3 posto više od plana. Jedini je problem što za to isto vrijeme proračunski rashodi ne samo da nisu smanjivani prema planu, već su još i porasli – na ukupno 120,3 milijarde kuna, odnosno za 1,5 milijardu kuna više od planiranoga. Tih nedostajućih 100 milijuna kuna biti će dodano proračunskome deficitu, koji će time za 2012. godinu iznositi oko 10 milijardi kuna ili 3 posto BDP-a (4 milijarde kuna ili oko 1,2 posto BDP-a manje nego lani). Nakon ljetošnje korekcije očekivanog rasta na nula posto, Vlada sada navodno planira 2012. godinu s padom BDP-a od 1,1 posto te prosječnom inflacijom od 3,4 posto.
Promjene po segmentima obrambenog proračuna
Od tri osnovna segmenta obrambenog proračuna, najviše je smanjen onaj najmanje bitan segment (1) – “Ostale zadaće OS” – za 5,91 posto ili 6.571.741 kuna. Unutar njega je stavka “Obalna straža” smanjena za 6,76 posto (2.073.261 kn), dok je “Protupožarna zaštita” ostala bez 5,58 posto planiranih sredstava (4.498.480 kn smanjenja). Drugi po redu kraćenja je ispao (2) segment “Doprinos kolektivnoj obrani i međunarodnoj sigurnosti”, koji je smanjen za 0,66 posto, odnosno 2.575.817 kuna. Tu je u postotku više smanjena stavka “Međunarodna suradnja”, za 1,32 posto ili 840.619 kn, dok su “Troškovi mirovnih misija” ostali bez 0,53 posto sredstava ili 1.735.198 kuna.
Postotno gledano, najmanje je diran segment obrambenog proračuna (3) zvan “Zaštita suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti RH”, koji ujedno obuhvaća i pretežiti dio obrambenih financija – njegovih 89,75 posto ili ukupno 4.314.998.718 kuna. Od šest stavaka u sastavu ovoga segmenta, najviše je jučer smanjena ona zvana “Objekti i infrastruktura” – za 19,9 posto ili 16.709.911 kuna. Njih u rezovima slijede “Obuka i ostale aktivnosti OS” sa kraćenjem od 6,66 posto (3.725.807 kn) i relativno velika stavka “Opremanje i modernizacija”, gdje je rezom od skromnih 1,83 posto njenih dosadašnjih gotovo 750 milijuna kuna ipak smanjuje za 13.746.795 kn. Preostale su tri stavke ovoga segmenta rasle – i to u postotku najviše “Izobrazba i profesionalni razvoj” za 2,99 posto ili 1.772.197 kn (na ukupno 61.097.197 kuna), pa “Opći i upravni poslovi” za 2,74 posto ili 14.433.727 kn (na ukupnih 541.547.727 kuna) i konačno “Funkcioniranje Oružanih snaga RH” za prividno malih 0,24 posto (što donosi 6.946.837 kn, postavljajući ukupnost ove masivne stavke na 2.856.647.264 kuna).
Kretanja osnovnih elemenata obrambenog proračuna od kraja 2010. do danas
Uz ove kvantitativne promjene pojedinih ključnih stavki i segmenata obrambenoga proračuna, jučerašnji je rebalans doveo i do ovećih preraspodjela unutar svake od spomenutih cjelina – pretežito povišenja iznosa na pozicijama vezanim uz plaće, rashode za zaposlene i financijske rashode, te smanjenja na brojnim pozicijama vezanim uz materijal i energiju, usluge i i naknade troškova zaposlenika. Ova ćemo kretanja uskoro obraditi i zasebno te ponešto detaljnije. Pri tome će trebati nadići i probleme u prikazivanje aktualnih promjena u državnome proračunu u vremenskome kontinuitetu – probleme koje sa sobom nosi razlika u gledanju na 2011. godinu, zamjetljiva u dokumentima nastalim tijekom 2011. i ove 2012. godine. Naime, za razliku od prošlogodišnjih službenih podataka (proračun i preraspodjele objavljene u Narodnim novinama), ovogodišnji dokumenti (proračun za 2012. godinu, Izvješća o izvršenju državnog proračuna za 2011. i prvih pola 2012. godine) ponešto drugačije predstavljaju količine rashoda u 2011. godini – gdje spomenuta razlika u iskazivanju stanja u sektoru obrane iznosi oko 500 milijuna kuna između listopada 2011. i veljače 2012. godine.
Problemi već duže na vidiku
Da sa štednjom stvari baš i ne stoje najbolje čulo se još ljetos, kada su početkom kolovoza u javnost stigle naznake da niz resora ne uspijeva provesti najavljene uštede. Tada se kao glavne krivce spominjalo MUP (manjak od oko 316 milijuna kuna), MORH (213 milijuna) te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, kojem nije bio točno specificiran oveći minus. Te je podatke navodno već tada pobijao ministar obrane Kotromanović, tvrdeći da MORH-u za isplatu plaća i regresa nedostaje “tek” 108 milijuna kuna – o čemu smo već pisali i na portalu obris.org – povodom vladinog usvajanja Nacrt prijedloga polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2012. godine, sredinom rujna ove godine. No, dok je pretežiti dio štednje izgleda ipak bio prebačen za drugu polovicu ove godine, nisu se stišavale špekulacije o financijskome stanju obrane u RH. U tom je svjetlu zanimljivo primjetiti i da je samo Ministarstvo obrane RH krajem listopada našlo za shodno reagirati na tvrdnje jednog hrvatskog političkog tjednika, izjavom u kojoj se tek obznanjuje da je:
“…neistinita tvrdnja da Ministarstvo obrane nema “dovoljno novca za plaće”, istovremeno implicirajući da su se u Ministarstvu obrane nedovoljno savjesno provodile ‘planirane uštede na bolovanjima, prekovremenim i drugim naknadama’. Ministarstvo obrane odlučno demantira spomenutu tvrdnju. Naime, ne samo da je MORH sustavnim provođenjem mjera racionalizacije tijekom čitave godine osigurao novac za plaće zaposlenika u 2012 godini, već su i osigurana sredstva za sve ostale rashode u okviru proračunom dodijeljenih sredstava“.
Od tada, može se konstatirati da je MORH iskočio s liste tih problematičnih javnih potrošača van kontrole – liste na kojoj su ostali sektori unutarnjih poslova, pravosuđa, zdravstva i znanosti, sve velika ministarstva s mnogo zaposlenih. Dok je obrana svoje troškove tijekom ljeta i jeseni uspjela pokriti kombinacijom ušteda i rezanja troškova (recimo, beneficiranog staža), upravo je neuspjeh nabrojena 4 resora, prvenstveno u ograničavanju plaća i njima srodnih rashoda, bio i jedan od osnovnih razloga neželjenom rebalansiranju proračuna. Dok su sredstva za plaće zaposlenih u državnoj upravi i javnom sektoru u ovoj godini trebala biti limitirana na oko 28 milijardi kuna, taj je plan probijen za barem 400 milijuna kuna (ostatak dodatnih rashoda izgleda da čine financijski rashodi od 416 milijuna kuna, na ime kamata na dugove brodogradilišta i kamata na državne obveznice, zatim subvencije od oko 380 milijuna kuna, prvenstveno u korist brodogradilišta, 150 milijuna kuna izdataka za socijalnu skrb, 100 milijuna kuna za vraćanje duga umirovljenicima, te još 50 milijuna kuna za proračunsku zalihu). Ova je činjenica postala i javno nesporna prije oko tjedan dana, kada je postalo jasno da se, mimo dotadašnjih najava, ipak sprema rebalans proračuna – dokument koji je 15. studenog Vlada predstavila i otposlala u Sabor.
Svi će ti problemi biti još i vidljiviji u ponedjeljak, 19. studenog, za kada je najavljeno dogotovljavanje i nacrta državnog proračuna za 2013. godinu. Prema iskazanim planovima, u njemu bi troškove plaća u 2013. trebalo svesti ispod 27 milijardi kuna – što traži rezove od oko 1,5 milijardi kuna na današnje stanje. Prema ovogodišnjim iskustvima, taj će zahvat predstavljati izniman izazov, kako za cjelinu države, tako i u udjelu koji otpada na sektor obrane RH.
