U skladu s najavama, jučer je u Hrvatskome saboru održan okrugli stol na kojem je Nacrt prijedloga Strategije nacionalne sigurnosti (SNS) prezentiran zastupnicima Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbora za vanjsku politiku, Odbora za obranu, te izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. U svom prigodnom obraćanju javnosti Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar obrane, podsjetio je na činjenicu da postojeća Strategija nacionalne sigurnosti važi još od 2002. godine i više ne odgovara vremenu ni sadašnjim okolnostima. Zato je u studenom 2016. godine Vlada RH započela sa sustavnom izradom novog strateškog dokumenta o nacionalnoj sigurnosti. “Strategija nacionalne sigurnosti je temeljni strateški dokument, pitanje nacionalne sigurnosti je nadstranačko pitanje i ono traži usuglašavanje stavova, pozicija i šire društvene zajednice“, rekao je Krstičević. Pri tome je ministar ponovio i kako je u proces izrade nove SNS uključeno više od 150 ljudi – od predstavnika državnih tijela, oporbe, neovisnih stručnjaka, braniteljskih udruga do predstavnika civilnog društva.
Načela izrade nove strategije
Krstičević je tu naglasio nekoliko ključnih točaka na kojima se misli temeljiti izradu i kasnije funkcioniranje nove Strategije – (1) pojam “Partnerstvo za sigurnost”, zatim iz njega proizlazeći (2) sustav domovinske sigurnosti, (3) kontinuirani razvoj SNS, o čijoj će provedbi (4) Vlada RH godišnje izvještavati Sabor, tako da na tim temeljima bude moguće (5) razviti efikasan sustav odgovora na prijetnje i rizike.
Opisujući pojam “Partnerstva za sigurnost” Krstičević je istaknuo: “Kao odgovor na sigurnosne rizike s kojim se Hrvatska suočava želimo napraviti partnerstvo za sigurnost, želimo uvezati sve državne elemente koji se bave sigurnošću kao i civilno društvo te udruge građana“. Tu RH teži razvijanju modernog, sveobuhvatnog, racionalnog i učinkovitog sustava utemeljenog na sinergiji gospodarskih subjekata, znanstvenih i stručnih institucija, privatnog i javnog sektora, civilnog društva i građana pojedinaca za postizanje željenih rezultata. Na tom temelju misli se graditi sustav domovinske sigurnosti, koji mora biti temeljen na načelima “poštivanja ljudskih prava, solidarnosti, transparentnosti, dijalogu, toleranciji“. No, za Krstičevića to nije sve, budući da u današnje doba brzih promjena ni nacionalna sigurnost ne smije biti statična – ona se mora sadržajno obnavljati, i to na način koji će osigurati političku relevantnost tijekom i budućih promjena vlasti.
“…razvoj Strategije nacionalne sigurnosti je trajan, i kontinuiran proces, koji neće završiti ovim dokumentom. I mi želimo da svaka Vlada na početku svog mandata ima zadaću da u suradnji sa Predsjednicom Republike Hrvatske ažurira, predloži novi dokumenat, koji bi usvojio Hrvatski sabor – tako da nam se ne dogodi 15 godina da mi nemamo jedan takav dokumenat“.
No, da bi to bilo moguće, treba i podrobnije pratiti primjenu aktualne SNS, što Krstičević predlaže raditi zasebnim godišnjim izvještavanjem, od Vlade prema Hrvatskome saboru. Konačno, sve to ipak mora imati i konkretan rezultat – “I, ključna zadnja stvar, koja je vrlo bitna, je da razvoj sustava sigurnosti, kojeg Hrvatska sada trenutno i razvija i poboljšava, treba osigurati ljudima u Hrvatskoj – da Hrvatska u svakom trenutku može čvrsto, jasno, snažno odgovoriti na bilo koju ugrozu i rizik s kojima je hrvatsko društvo suočeno”. Kako sve to baš i neće biti jednostavno pokazao je već i interes predstavnika ukupno četiri saborska tijela – 3 odbora i Izaslanstva pri Parlamentarnoj skupštini NATO, pozvana na današnju zatvorenu prezentaciju. Naime, od ukupno 38 pozvanih zastupnika, ovome se skupu odazvalo njih u najboljem slučaju pola.
Današnjom prezentacijom pred pojedinim saborskim zastupnicima približava se kraju zatvoreni dio postupka izrade nove Strategije nacionalne sigurnosti, jednog od temeljnih strateških dokumenta države. Plan je do 25. travnja sastaviti i ukupno treći unaprijeđeni radni tekst dokumenta, kojim bi se u svibnju krenulo u javnu raspravu – kako smo već i pisali na portalu Obris.org. Na tom bi se temelju do sredine lipnja 2017. trebalo doći do završnog nacrta prijedloga Strategije, za koji nadležni do 15. srpnja očekuju i uspješno usvajanje u Hrvatskome saboru.
