„Ako ne želiš riješiti neki problem – osnuj povjerenstvo“, rekao je dobri stari Winston Churchill, a praksa je do sada nebrojeno puta pokazala da je bio u pravu. Sinoć je središnji dnevnik HTV-a otkrio da je MORH osnovao novo povjerenstvo za odluku o budućnosti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, iliti novo savjetodavno tijelo ministra obrane. Je li u pitanju povjerenstvo ili grupa savjetnika (u kojoj, koliko je za sada poznato, sjede 3 bivša zapovjednika HRZ-a – Josip Štimac, Vlado Bagarić i Josip Čuletić) ni sam HTV se ne može jednoznačno dogovoriti, no siguran je da mu je na čelu umirovljeni general Josip Čuletić, koji je bio i gost Dnevnika.

Čuletić se tom prilikom složio s tvrdnjom voditelja da se i do sada zauzimao za zadržavanje nadzora zračnog prostora vlastitim zrakoplovima, o čemu bi svoje mišljenje trebala dati i neka buduća studija, kojom će se ova grupa pozabaviti:

„Vrijeme MiG-ova 21 je prošlo. Ovo što sada imamo, to može trajati još nekoliko godina, i Hrvatska se mora pripremiti, da li će i da li može imati neki novi, budući zrakoplov. I to svakako mora biti jedan zrakoplov novije generacije.“

Nakon što je prije točno 11 mjeseci MORH na više adresa otposlao tzv. „Zahtjev za informacijama“ („Request for information“ – RFI), došlo je nekoliko ponuda: Izraelci su ponudili F-16 ACE, Švedi JAS-39 Gripen, Francuzi svoj Rafale, Južnokoreanci FA-50. To je potvrdio i Čuletić, no brzo je temu skrenuo na zadatak koji ima „njegov“ savjetodavni tim:

„To su avioni koji su do sada bili razmatrani, za koje čak i ministarstvo obrane ima određene, neobvezujuće ponude. Međutim, to je jedan od problema – što je cijela kampanja do sada vođena na razini informacija, tako da… tu isto treba naći, učiniti nešto, da se ozbiljno pristupi tome problemu, budući da – do sada je možda i bilo vremena, jer smo imali te MiG-ove…  pa možemo odlagati još par godina, donijeti odluku. Gospodin Buljević u svom mandatu mora donijeti nekoliko teških odluka – a jedna od najtežih, najsloženije je i ova o borbenom zrakoplovu. I, da bi mogao donijeti pozitivnu ili negativnu odluku, on mora imati odgovor na nekoliko zaista važnih pitanja. Ja ću ih pokušati samo taksativno ovako navesti. To su, kao, međunarodno pravna – koje proizlaze iz našeg članstva u NATO-u, to su ustavnopravne – koje proizlaze iz našega Ustava, to su strategijsko-doktrinarne – koji proizlaze iz doktrine uporabe Oružanih snaga, to su gospodarske, to su financijske… I, do sada, s obzirom kako je to, kažem, rađeno – ministar nema relevantne podatke, informacije, da bi mogao donijeti takvu odluku – i u tom smislu je on i formirao ovo povjerenstvo, koje bi trebalo izraditi podloge za njega, i za ostale političke dužnosnike.“

No, na insistiranje voditelja da „neće iznositi nikakve preferencije, u odnosu na ove ponude, koji su zrakoplovi u igri“, Čuletić je odgovorio kako će se time baviti tek na kraju:

„Ma, ne… to su ovi koje ste vi rekli… i to će biti zadnja faza u našemu radu. Znači, moramo sagledati sve ostalo. To je, prije svega i politička odluka, koja će u jednom dijelu sigurno biti i diktirana Povjerenstvu – jer, normalno, da se moramo osloniti i na naše partnere u NATO-u… i tako dalje, i tako dalje… Tako da, za sada, govoriti o tim tipovima je prerano. To će biti zadnja faza našega rada.“

Da se vratimo na Churchilovu mudrost. S obzirom na nevoljkost kojom je do sada ministar obrane najavljivao donošenje odluke o budućnosti borbenog zrakoplovstva, osnivanje još jednog povjerenstva lako bi moglo biti samo još jedan oblik kupovanja vremena. Baš kao i činjenica da se u ovom novom, kako-se-god-zvalo tijelu, nalazi trojac koji je do sada bio već u nekoliko povjerenstava kojima je zadatak također bio napraviti studiju o budućnosti HRZ-a i nabavi novog lovca. Neki od tih radova su navodno čak i privedeni kraju, no iz raznih razloga nisu oživjeli u praksi. Sve se to odvija u svjetlu priča o osloncu na domaće stručne kadrove u vojnome zrakoplovstvu – koje se u međuvremenu ipak nije libilo teško kritizirati, posebno vezano uz blijeda anonimna pisma o navodnim problemima nedavnoga remonta hrvatskih borbenih aviona MiG-21 u Ukrajini.

Dakle, ne bi čudilo da Čuletić-Štimac-Bagarić samo naprave kompilaciju ili kakav copy-paste tih dosadašnjih analiza. Tu je, naravno, i ona studija koju se spominje u netom objavljenom Godišnjem izvješću o obrani za 2015. godinu, kojeg je usvojila Vlada RH prije pet dana. „Studija razvoja sposobnosti zaštite zračnog prostora RH višenamjenskim borbenim avionima“ je već izrađena, no kako će se prema njoj odnositi novo povjerenstvo – nije poznato. Kad bi članovi saborskog Odbora za obranu uistinu pročitali Godišnje izvješće koje će im uskoro doći na dnevni red, umjesto jadikovki o sve lošijem stanju u obrani, trebali bi MORH-ovo izaslanstvo „roštiljati“ upravo o ovoj studiji, povjerenstvu i mogućnostima nabave novih zrakoplova. Jer rok trajanja remontiranih MiG-ova do 2024. godine, kojeg je jučer u Dnevniku nanovo spomenuo i pomoćnik ministra obrane Zdravko Jakop, čini se kao čisti SF.