Kratkotrajna i sada već bivša Vlada Tihomira Oreškovića na svojem zadnjem, 42. po redu sijelu, održanom prošle srijede (12. listopada), podnijela je izvješće o svom ukupno 9 mjeseci dugom radu. „Izvješće o radu Vlade RH i o preuzetim i nepodmirenim obvezama u mandatu predsjednika Tihomira Oreškovića“ ukratko govori o „postignućima“ ministara i ministarstava kojima su bili na čelu, pa tako i o Ministarstvu obrane, kojeg je 23. siječnja ove godine preuzeo Josip Buljević. Utemeljenost sumnji koje smo iznijeli prilikom Buljevićevog imenovanja za ministra obrane o nedovoljnoj kompetenciji za taj položaj jasno se vidi upravo u Vladinom izvješću. Točno 30 stranica dugo Izvješće o radu Ministarstva obrane je među najkraćima – kraće od njega je samo Izvješće o radu Ministarstva poduzetništva i obrta (24 stranice), dok je Izvješće o radu Ministarstva rada i mirovinskog sustava jednako kratko (30 stranica) kao i MORH-ovo.
Izvješće o radu MORH-a najvećim se dijelom poziva na obveze i poslove dogovorene ili pokrenute u mandatu Ante Kotromanovića (ali često ne govori o tome što se s njima dogodilo tijekom 2016. godine), uz bitno manje osvrta na novopokrenute projekte – tako da se stječe dojam kako Buljević i njegov tim nisu pokrenuli praktički niti jedan novi posao u svome mandatu. Također, ne spominje se ni najveća afera koju je Buljević inicirao tijekom svojih 9 mjeseci – istraga remonta MiG-ova i njihovo prizemljenje, kao ni inauguriranje Hrvatskog generalskog zbora i njihovih pojedinih članova u svojstvu gotovo pa novog paratijela u MORH-u. Ne spominju se ni brojne prihvaćene inozemne obveze – poput već najavljenog sudjelovanja u operaciji EU NAVFOR MED ili novoj UN-ovoj misiji negdje u Africi. Nema govora ni o pomoći MORH-a i OS RH civilnom društvu, prije svega protupožarnim aktivnostima i helikopterskim medicinskim prijevozom, koji su ove godine “procvali”.
Kadrovsko nasljeđe
Među prvim stvarima koje navodi Izvješće o radu MORH-a spominje se „Unutarnje ustrojstvo s brojem zaposlenih“, pri čemu se radi usporedba između zatečenog stanja na dan 22. siječnja i ostavljenog stanja na dan 15. listopada. Tako se kod zatečenog stanja navodi da je na dan 22. siječnja 2016. u Ministarstvu obrane bilo zaposleno ukupno 1.017 državnih službenika i namještenika, a u OS RH – 14.609 djelatnih vojnih osoba i 1.520 državnih službenika i namještenika, odnosno ukupno 16.129 osoba. Pri tome je zanimljivo istaknuti da se te brojke razilaze s onima koje je novi ministar obrane Josip Buljević iznio na prvoj sjednici Oreškovićeve Vlade, održanoj 28. siječnja 2016. godine, prilikom podnošenja izvješća o izvršenoj primopredaji u Ministarstvu obrane. Tada se čulo malo drugačije brojke: „Što se tiče brojnog stanja, MORH ima 1.011 zaposlenih, dok je u OS brojno stanje 16.094 djelatne vojne osobe i 1.520 državnih službenika i namještenika“ – pa tko zna koji od ova dva seta službenih podataka je pravi. Za završni podatak u prošlotjednome se izvješću navodi da je 15. rujna ove godine broj zaposlenih u MORH-u ostao isti kao i prilikom Buljevićevog preuzimanja dužnosti ministra obrane (1.017 ljudi), dok su OS na isti dan rujna brojale 14.214 djelatnih vojnih osoba i 1.510 državnih službenika i namještenika, dakle manje nego u siječnju 2016..
U dosadašnjem razdoblju MORH se može „pohvaliti“ ne baš pametnom izmjenom Zakona o službi u OS RH, kojom se produljio rok ostanka u djelatnoj vojnoj službi vojnika na neodređeno vrijeme i časnika bez odgovarajuće stručne spreme.
Ministar obrane donio je Plan izdvajanja osoblja u čak 2 navrata: 7. travnja 2016. i 9. lipnja 2016., dok je Plan promicanja djelatnih vojnih osoba donesen 5. svibnja 2016. godine. Do 11. rujna ove godine izdvojeno je 648 djelatnih vojnih osoba i 30 državnih službenika i namještenika, za kraj rujna bilo je predviđeno izdvajanje još 207 djelatnih vojnih osoba (nema podatka je li se to i dogodilo), te do kraja 2016. godine još 13 djelatnih vojnih osoba. Redovno je promaknuto ukupno 1.439 djelatnih vojnih osoba, dok je čak 236 promaknuto – izvanredno! Tu izvanrednim promaknućima nije kraj, jer se još uvijek razmatra određenih broj pristiglih prijedloga za izvanredna promicanja, dok će u 4. tromjesečju redovno biti promaknuto još 647 dočasnika i vojnika. Sukladno Planu prijma osoblja, početkom svibnja proveden je prijam 250 vojnika, a u listopadu – daljnjih 550 vojnika. Proveden je i prijam 250 dočasnika kao i 6 državnih službenika, te prijam 100 kandidata za časnike između kadeta, s tržišta rada i od ugovornih vojnika i dočasnika koji zadovoljavaju uvjete.
Obrambena politika
U tijeku je proces izrade planova djelovanja civilnih nositelja obrambenih priprema, utemeljenih na Planu obrane RH. Od završenih poslova, MORH se može pohvaliti time da je Uprava za obrambenu politiku, nakon nekoliko godina vanjsko-političkog eksperimenta, nanovo preuzela od MVEP-a nacionalnu koordinaciju pripreme i provedbe NATO vježbi upravljanja u krizama CMX (Crisis Management Exercise), kao i izrađenim Izvješćem o implementaciji NATO ciljeva sposobnosti za 2015. godinu.
Nastavljena je suradnja u okviru Srednjoeuropske obrambene inicijative (CEDC: Austrija, Hrvatska, Slovenija, Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska kao promatrač), pa je tako 01. travnja 2016. potpisano Pismo namjere kojim se izražava volja za zajedničkom pripremom za prekograničnu vojnu pomoć u velikim nesrećama i katastrofama, u skladu s postojećim civilnim procedurama.
Na NATO summitu u Varšavi RH je najavila svoj doprinos implementaciji Akcijskog plana za spremnost Saveza, i to sudjelovanjem snaga jačine do jedne pješačke satnije u okviru ojačane prednje prisutnosti – „u tom kontekstu usklađuju se mogućnosti doprinosa sa SR Njemačkom kao vodećom nacijom jedne od ukupno 4 borbene grupe (hrvatski doprinos planiran je za prvu polovicu 2018. godine)“, navodi se u Izvješću o radu MORH-a u mandatu Buljević/Orešković.
U lipnju ove godine donijeta je nova Odluka Hrvatskog sabora kojom se do kraja 2016. u NATO misiju Resolute Support u Afganistanu može uputiti do 95 pripadnika OS RH. U tijeku je provedba druge donacije naoružanja i opreme OS Malija, i to u dogovoru s Belgijom te zapovjedništvom Obučne misije EU u Maliju (EU Training Mission Mali) – to je ujedno odgovor na francuski zahtjev za pomoći i potporom država-članica EU.
Za kraj 2016. godine najavljena je podrška produženju izvršnog mandata operacije ALTHEA u BiH, te pružanje logističke potpore provedbi te operacije. Sudjelovanje u operaciji EUFOR ALTHEA već je ranije odobrila Vlada Zorana Milanovića. U tijeku su pripreme za sudjelovanje u borbenoj skupini EU pod talijanskim vodstvom (2017./I), kao i u skupini pod njemačkim vodstvom tijekom 2020. godine. U pripremi je nova „Note Verbale“ prema UN-u vezano za inženjerijsku satniju kojom se deklarira njezino proširenje i opremanje za postizanje sposobnosti samoodrživosti u 2018. godini, a trenutno se radi i na dobivanju ponude UN-a za popunu pozicije čelnika misije UNMOGIP, što je prije nekoliko godina bio danas umirovljeni general Dragutin Repinc. UNMOC/UNPOC tečaj za obuku međunarodnih policijskih službenika koji se upućuju u operacije Ujedinjenih naroda registriran je u sustavu raspoloživosti snaga UN-a (Peacekeeping Capability Readiness System) kao dodatni doprinos RH UN-u.
U ožujku ove godine kao jedan od prvih poteza nove ekipe u MORH-u bila je dopuna Zakona o obrani, kojom se od OS RH traži sudjelovanje u zaštiti državne granice. O toj nebuloznoj dopuni puno smo pisali na portalu Obris.org, a o njoj bi trebao odlučivati i Ustavni sud, koji još uvijek šuti na tu temu. U tom kontekstu Izvješće ne spominje izradu „Koncepta pružanja potpore Oružanih snaga RH Ministarstvu unutarnjih poslova“, kojeg je nedavno spomenuo kontraadmiral Predrag Stipanović u okviru intervjua danog za HTV, iako je spomenuto potpisivanje Sporazuma MORH i Ministarstva zdravstva o provedbi hitnog medicinskog prijevoza helikopterima – akta koji je dežurne letače bez ozbiljnih priprema stacionirao na otok Krk.
Materijalni resursi
Za završetak Projekta BOV (opremanje OS RH sa 126 BOV Patria CRO) tijekom 2016.-2018. godine preostaje nabava osam daljinski upravljanih oružnih stanica, DUOS 30 mm s protuoklopnim vođenim raketnim sustavom i njihova ugradnja na bazna vozila, te nabava streljiva 30 mm i protuoklopnih raketa za DUOS 30L. Preostale financijske potrebe po projektu iznose oko 150 milijuna kuna. Time bi ukupna ulaganja po projektu iznosila oko 2,45 milijardi kuna.
Sukcesivna isporuka PzH2000 s novim odgovarajućim sustavom upravljanja vatrom, opremom i obukom bit će tijekom 2016.-2018. godine, no u Izvješću se ne kaže hoće li prva isporuka biti prema do sada planiranim rokovima, ili će još dodatno kasniti.
Ništa konkretno se ne kaže ni o opremanju jurišnom puškom VHS, osim: „U 2016. godini planirano je dodatno opremanje OS RH sa ciljnicima i bacačem granata za jurišnu pušku VHS u ukupnoj vrijednosti od 2.504.000 kuna“. U tijeku je, barem prema Izvješću, i opremanje OS RH topničkim sustavima 155 mm L52 sa sposobnošću gađanja na efektivnim daljinama od min 40 km, uz mogućnost korištenja „pametnog streljiva“ – o kojem je bilo riječi po pitanju samohodnog sustava PzH2000.
Nastavljeno je opremanje lakim borbenim oklopnim vozilima: “od 22. siječnja do 11. rujna 2016. OS RH opremljene su s još dva borbena oklopna vozila MRAP, te sa šest vozila MRAP. Procijenjena vrijednost navedenih vozila iznosi 7.892.977 kuna“, navodi Izvješće o radu MORH-a u mandatu Josipa Buljevića. Za razliku od ovih američkih vozila, nabava njemačkih vozila – rabljenih kamiona i vojne opreme iz njemačkih viškova je okončana, odnosno, kako piše: „Temeljem obavijesti njemačke strane o nemogućnosti daljnje prodaje vozila iz viškova njemačkih Oružanih snaga predloženo je zaključivanje Projekta ‘Rabljena nebojna vojna vozila njemačkih OS’ “.
Od 22. siječnja do 11. rujna 2016. nabavljena je ABK oprema za individualnu zaštitu u ukupnoj vrijednosti od 677.000 kuna, te će se do kraja 2016. isporučiti još ABK opreme u ukupnoj vrijednosti od 4,93 milijuna kuna.
U Izvješću se dalje navodi da je u tijeku Projekt OOB, te da bi gradnja brodova trebala biti okončana do kraja 2018. godine, no u kojoj je trenutnoj fazi taj projekt – nema ni slovca. Zato se spominje Projekt osposobljavanja i modernizacije radarskih sustava Enhanced Peregrine – vrijednost projekta 190.000.000 kuna. Planirano vrijeme završetka projekta je kraj 2019. godine, iako se ne spominje da od prošlogodišnjeg poništenja natječaja taj projekt ponovno stoji ad acta. Zato je barem okončan projekt opremanja HRM-a autonomnim podvodnim vozilima, čija je primopredaja bila prije nekoliko dana.
Što se HRZ-a tiče, MORH se hvali pokretanjem opremanja i modernizacije HRZ-a u vrijednosti od 455 milijuna kuna, a koji se odnosi na uvođenje helikoptera OH-58D Kiowa Warrior u operativnu uporabu, što se očekuje do kraja 2020. godine.
Jedini spomen remonta MiG-ova odnosi se na sljedeće 2 rečenice: „Još uvijek je u tijeku i Projekt remonta, produljenja životnog vijeka i modernizacije aviona MiG-21 u vrijednosti od 138.984.803,93 kuna. Projekt je započet 2013. godine, a završen 2015. godine nakon provedenog remonta i prijema 12 aviona, te je u tijeku dvogodišnje jamstveno razdoblje koje završava u srpnju 2017.“ O svemu ostalom – ni trc, ni mrc!
Od 22. siječnja 2016. do 11. rujna 2016. nabavljeno je UbS-a u vrijednosti od 400.000,00 kuna, a do godine očekuje se isporuka pješačkog streljiva u vrijednosti od 11.230.682,00 kune. U istom vremenskom razdoblju nabavljeno je vojne odjeće i obuće u iznosu 76.700.000,00 kuna: 6.200 kompleta prikrivnih odora, 6.000 vodonepropusnih kompleta, 1.000 kompleta službenih odora, te 6.560 vojnih čizama.
Na dan 11. rujna 2016. MORH upravlja s 224 vojne nekretnine, 2.054 stana, 26 garaža i 6 poslovnih prostora. Tijekom proteklih 9 mjeseci DUUDI-ju su predane 3 nekretnine (poslovni prostor i 2 vojne nekrentine), a Ministarstvu branitelja – 44 stana.
Financije i javna nabava
Nakon prva tri mjeseca odrađena temeljem privremenog financiranja (840.307.000 kn za obranu), sektor je od nastavio funkcionirati po odredbama novog državnog proračuna – kojim su sredstva za obranu ukupno bila smanjena na 4.022.609.178 kuna (582,999 milijuna USD ili 531.158 milijuna eura, uz rez od 371.736.522 kuna ili 8,46 posto). Ove su financijske vrijednosti onda bile korigirane u okviru dvije proračunske preraspodjele (18. srpnja i 19. kolovoza 2016. godine, od čega je samo za ovaj drugi navrat kao opravdanje bilo navedeno osiguravanje novaca za isplatu regresa i osiguravanje redovitog funkcioniranja sustava. Ostvareni prihodi Ministarstva obrane u 2016. godini do 9. rujna 2016. iznose 2.417.132.014 kuna i u najvećem dijelu se sastoje od prihoda iz proračuna (2.276.703.273 kuna). Osim prihoda iz proračuna, Ministarstvo obrane RH ostvarilo je i ostale prihode u iznosu od 140.428.742,00 kn – od čega se na prihode od pomoći inozemnih vlada odnosi iznos od 100.214.316 kn, a radi se o vrijednosti zaprimljenih materijalnih sredstava.
Rashodi za zaposlene obuhvaćaju redovne plaće zaposlenika s pripadajućim doprinosima, dopunsko zdravstveno osiguranje te ostale rashode za zaposlene. Ukupno izvršenje rashoda za zaposlene u promatranom razdoblju 2016. godine iznosi 1.560.596.625 kuna. Izvršenje materijalnih rashoda u istom razdoblju iznosi 541.519.724 kuna što je 45,99% plana za 2016. godinu i najvećim dijelom se odnose na usluge tekućeg i investicijskog održavanja (113.598.408 kuna), te ostale usluge (87.963.923 kuna) – što je očigledno bilo i područje najvećih ušteda.
U ožujku 2016. je potpisan Plan nabave za 2016. godinu i iznosio je 1.188.422.032,61 kuna, a ovim iznosom obuhvaćeno je i razdoblje privremenog financiranja. Tijekom 2016. godine potpisane su dvije izmjene i dopune Plana nabave. Do 11. rujna 2016. godine provedena su 542 postupka javne nabave, sklopljeno je 669 ugovora za nabavu roba, usluga i radova te 13 okvirnih sporazuma ukupne vrijednosti 754.787.902,67 kuna. Kao najznačajnije nabave u Izvješću se ističu nabava helikoptera OH-58D Kiowa Warrior s pripadajućim sustavima, izgradnja zamjenskog kompleksa Dežurnog borbenog dvojca (DBD) na ZB Pleso i izgradnja trenažne građevine na VP u Slunju, dok se ostale nabave tiču uglavnom redovnih godišnjih nabava razne opreme i usluga održavanja.
Neki strateški projekti
Kada su strateški projekti u pitanju, a njih je ukupno 25, u Izvješću izričito stoji da je u pregledu priložen i trenutni status svakog pojedinog projekta. No već pri spomenu prvog takvog strateškog projekta ta rečenica pada u vodu. Prvi je, naime, vojno geoinformacijski sustav VOGIS, za koji je od pokretanja do danas utrošeno 69.874.353,50 kuna, te koji se, prema Izvješću, od 2010. ne provodi zadanom dinamikom. No, Izvješće izrijekom ne spominje propast tog projekta, iako sramežljivo navodi da tvrtka Geofoto d.o.o. „nije u mogućnosti nastaviti rad na projektu uslijed financijskih problema i gubitka sposobnosti izvođača radova“, te je, dapače, od lipnja ove godine u stečaju.
Ni kod drugog projekta nema naznake o njegovom trenutnom statusu – radi se o izgradnji skladišta za strategijsku pričuvu goriva i maziva OS RH u Brižinama, ukupne vrijednosti od 86.311.748,69 kuna. Do sada je za njega utrošena tek osmina sredstava, odnosno 11 milijuna kuna, što je minimalna svota budući bi taj projekt trebao biti završen do kraja 2019. godine. Nema spomena ni napredovanju radova u vojarni „Pukovnik Predrag Matanović“ u Petrinji, uključujući i promjenu u planu razvoja, što smo na portalu Obris.org ustanovili gledajući oglašenu javnu nabavu za opremanje strelišta u vojarni. U Izvješću se kaže tek da „ukupno utrošena financijska sredstva od početka projekta od 2006. do 2016. godine iznose 69.226.660,32 kune“. Mali napredak u sagledavanju trenutnog stanja postignut je pri pregledu projekta „izgradnja interpolarnih građevina za skladištenje UbS-a (VSK ‘Hrvatski ždral’ i ‘Debela glava’“) – naime, iako su u rujnu ove godine trebali biti završeni radovi na VSK „Hrvatski ždral“ u Doljanima, to se nije dogodilo. Naime, rok završetka radova je pomaknut za kraj 2016., i to zbog izrade zaštitnih nasipa.
Nepoznato je i u kojoj je fazi projekt „Potpora za samozapošljavanje, osposobljavanje i prekvalifikaciju izdvojenih osoba“, koji se financira iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 4.100.000 eura. Isto je i s opremanjem OS RH jurišnom puškom, puškostrojnicom i univerzalnom strojnicom u NATO kalibru – u Izvješću se tek konstatira planirani kraj ovog projekta (2024. godine, odnosno 2021. ili 2022. godina za opremanje puškostrojnicom i univerzalnom strojnicom), kao i ukupna vrijednost ovog projekta (376.842.591,90 kuna – 299.054591,90 za jurišne puške i opremu, te još 77.788.000 kn za puškostrojnice i univerzalne strojnice). Pri tome, do 2024. opremale bi se OS RH i ugovorna pričuva, dok bi opremanje mobilizacijske pričuve krenulo tek nakon 2024. godine. O trenutnom stanju ovog projekta nema ni spomena.
Jednako maskiran kao projekt VOGIS je i projekt nadogradnje helikoptera Mi-171SH s radio-komunikacijskim i identifikacijskim uređajima – u Izvješću se kaže tek da se „modifikacijom u 7 helikoptera Mi-171SH planiralo ugraditi nove radio stanice i IFF transporter“, te da je ukupna vrijednost projekta iznosila 40.861.097,38 kn. Nema tu spomena ni aktualnim problemima s istekom resursa ovih helikoptera, čiji je remont više puta najavljivan, ali na kraju nije i konkretno ugovoren.
Kako smo već spomenuli, prema autorima Izvješća o radu MORH-a, nikakvih problema nema ni s projektom remonta, produljenjem životnog vijeka i modernizacije aviona MiG-21 od sklapanja Ugovora do isteka jamstvenog roka iz Ugovora – bez ikakvih naznaka razloga zbog kojih se za taj projekt u medijima moglo čuti spomen pojmova „veleizdaja“ i „ugrožavanje nacionalne sigurnosti“. Jednako je blistav već spomenuti projekt radarskog sustava „Enhanced Peregrine“, za kojeg se, prema Izvješću, do sada utrošilo 30.749.569 USD. „Projekt modernizacije radara većim se dijelom financira iz CSF (Coalition Support Fond) oko 11,9 milijuna USD odnosno 80 milijuna kuna i manjim dijelom iz Financijskog plana MORH-a“, piše u Izvješću, bez ikakvih naznaka o tome da je projekt, makar privremeno, zaustavljen – o čemu smo također pisali na portalu Obris.org.
Privremeno je bio zaustavljen i projekt informatizacije uredskog poslovanja „eUred“, koji je trebao biti završen do rujna prošle godine, ali nije jer nije izvršena nabava potrebnih licenci. Iako se u Izvješću ne navodi da li je ta nabava provedena tijekom ove godine, piše da je „konsolidiran sustav uredskog poslovanja i ELDOK sustav je stavljen u potpunu operativnu uporabu“. Za projekt razvoja logističkog informacijskog sustava nema nikakve naznake što je poduzeto tijekom 2016. godine, ali se spominje plan trošenja novaca za ovu namjenu tijekom 2017. i 2018. godine. Kada je u pitanju projekt uvođenja centralnog informacijskog sustava za vođenje evidencije vojnih obveznika, u 2016. godini raspisan je natječaj za izradu nove aplikacije i trenutno se prikupljaju ponude. Za ovaj projekt se tijekom ove godine namjerava utrošiti milijun kuna. Do kraja ove godine u potpunosti se namjerava završiti i projekt Integracije Informacijskog sustava za upravljanje financijama Državne riznice Ministarstva financija s Informacijskim sustavom za upravljanje financijama u Područnoj riznici MORH-a, odnosno opremanje i modernizacija komunikacijsko-informacijskih sustava. Za ovu godinu planira se i završetak projekta prijenosa zaštićenih podataka za isplatu plaća iz COP-a i migracija LAUS modula KROP, ZETT i PORE u ARGOSY verziju.
Pregled napredovanja projekta BOV (borbeno oklopno vozilo Patria) vjerojatno je najkonkretniji od svih – „Sadašnja vrijednost projekta je 2,3 mlrd. kuna, a na uporabi u OS RH trenutno se nalazi 78 vozila različitih varijanti, od čega 73 na stalnoj, a 5 na privremenoj uporabi. U 2016. godini planiran je trošak od 16,3 milijuna kuna, a u 2017. – 53,2 milijuna kuna. Planirani iznos za 2018. godinu je 62 milijuna kuna ovisno o plaćanjima u 2016. i 2017. godini jer su ukupne potrebe za navedene tri godine oko 133 milijuna kuna. Planirani završetak projekta je krajem 2017. godine ili sredinom 2018. godine“.
Jednako detaljan je i projekt nazvan „Borbena oklopna vozila američkih Oružanih snaga“ – do sada je zaprimljeno 162 vozila M-ATV (MRAP All Terrain Vehicle), 20 vozila MRAP Ambulance RG 33 HAGA; 30 vozila MRAP Maxx Pro Plus. U kolovozu 2016. isporučeno je i 6 doniranih vozila MRAP Maxx Pro Recovery. Procijenjena vrijednost 212 doniranih MRAP vozila iznosi oko 87.200.000 kuna.
Jedan od najlošijih…
Ovaj izvještaj o radu MORH-a, kao dio cjelovitog Izvješća o radu Vlade Tihomira Oreškovića, tek je informacija o rezultatima rada, odnosno nerada tijekom proteklih 9 mjeseci. Uzme li se u obzir da će nova Vlada Andreja Plenkovića operativno preuzeti vlast tek pred kraj listopada, nameće se zaključak kako je, barem što se MORH-a tiče, ova godina potpuno izgubljena.
Josip Buljević, koji upravo broji posljednje sate na Krešimirovom trgu, propustio je zajahati na pozitivnom valu kojeg mu je pripremio njegov prethodnik Ante Kotromanović, potpuno se izgubio u resoru koji mu nije bio previše poznat, sa suradnicima koje nije sam birao (osim svog posebnog savjetnika, što se nije pokazalo naročito dobrim izborom) i sa, kako se pokazuje, slabim novim načelnikom GS OS RH. U novoj stranačkoj postavi za Buljevića nema mjesta, kao što ga nije bilo ni na izbornim listama, pa je ovo vjerojatni kraj političke karijere osobe koja, uz Branka Vukelića, čvrsto spada u red do sada najslabijih ministara obrane u Hrvatskoj.
