„Utvrđuje se potreba za nabavom obalnih ophodnih brodova za potrebe Oružanih snaga RH, HRM i Obalne straže RH radi nadzora i zaštite prava i interesa RH na moru!“ Ova, gotovo sudbonosna rečenica ključni je dio današnje Vladine odluke o početku procesa nabave obalnih ophodnih brodova. Obrazlagatelj ove potrebe, ministar obrane Ante Kotromanović, istaknuo je razvedenost hrvatske obale i ulazak RH u EU sljedeće godine, te uspješnu zaštitu hrvatskih granica i granica EU kao ključan razlog za neophodnu nabave obalnih ophodnih brodova:
„Da bi Obalna straža uspješno se borila i ostvarila značaj koji ima, to jest zaštita suvereniteta RH na moru i borba protiv raznih vrsta krijumčarenja droge, oružja i ljudi, predlažemo da Vlade donese ovu odluku o nabavci 5 obalnih ophodnih brodova. Ovaj novi brod imao bi tri funkcije – (1) temeljna ophodnja radi nadzora i zaštite interesa RH na moru, (2) dopunska potpora otočnom stanovništvu te sudjelovanje u akcijama spašavanja i traganja na moru i (3) u slučaju rata – zaštita teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda borbenim djelovanjem te zadaće borbene i logističke potpore. Mi smo izradili tehničku specifikaciju – naš Brodarski institut je to napravio, naravno – po zahtjevu i u dogovoru s Glavnim stožerom OS RH.“
Vlada je na današnjoj 51. sjednici zadužila Ministarstvo obrane, kao naručitelja, da provede postupak javne nabave za 5 obalnih ophodnih brodova, a financijska sredstva bit će planirana u državnom proračunu RH na razdjelu MORH-a u razdoblju od 2013. do 2018. godine. Radi bolje koordinacije provedbe ove Odluke formirano je Povjerenstvo koje po funkciji čine: predstavnik MORH-a kao predsjednik Povjerenstva i po jedan predstavnik Ministarstva gospodarstva, Ministarstva financija, GS OS RH i Ureda Predsjednika RH kao članovi Povjerenstva. Konkretni ljudi trebaju biti određeni u roku od 8 dana od stupanja Odluke na snagu.
Iako nije bilo dileme oko toga hoće li ministri izglasati nužnost nabave ophodnih brodova, premijer Zoran Milanović svojim je izlaganjem pojačao Kotromanovićevo izlaganje. „Ne znam jeste li svjesni u kojoj mjeri je ovo važna politička deklaracija. Dakle, naravno, sve ovisi o sredstvima u proračunu za sljedećih 5 godina, to košta, ali se i gradi u hrvatskim brodogradilištima, za razliku od aviona, borbenih oklopnih vozila (koja se, doduše, isto rade, ali ne po našoj tehnologiji). Ovo je u brodogradilištima čak i naša tehnologija i tradicija.“ Podsjetivši kako je hrvatska tisućljetna tradicija upravo pomorstvo, Milanović je istaknuo da je veliki uspjeh to što je Hrvatska uspjela sačuvati i zadržati svoje more i otoke od Istre do Dubrovnika:
„To je naša posebnost, tu imamo znanja… Neovisno i vrhunsko zrakoplovstvo ćemo teško razvijati – što zbog novaca, što zbog realnih potreba, ali more i brodovi – to je hrvatski identitet i hrvatska potreba. To je hrvatski izazov u sljedećim godinama jer vidjeli smo prije nekoliko tjedana da su, doduše greškom, ilegalni imigranti, azilanti, dakle očajni i nesretni ljudi koji traže sreću i za to su se spremni izložiti velikom riziku, završili u Hrvatskoj. Toga će biti još, to je tek počelo, i nećemo ih kontrolirati (a moramo ih kontrolirati) avionima, nego helikopterima i obalnim brodovima. I zato je ovo važna politička deklaracija koju, naravno, treba provesti u djelo i treba je financirati. Važno je da je to usmjereno prema našim navozima, našim brodogradilištima, našem znanju, našoj tehnologiji, našem Brodarskom institutu, svemu onome što igra važnu ulogu u našem identitetu i našim interesima.“
Predsjednik i prvi potpredsjednik Vlade u suglasju
Da bi se nabavili brodove, jasno je da se nečega treba odreći, ali i odrediti prioritete, dodao je još Milanović: „Dakle, je li to 200 ili 70 borbenih vozila?! Pet brodova je minimum – bez toga nismo država!“
Odluka o nabavi brodova za sada je jedina iz obrambenog sektora koja je, osim obrazlagatelja, nagnala i još neke članove Vlade na raspravu. Uz premijera Milanovića, ponukanim da kaže koju mudru osjetio se i PiPi VRH (Prvi Potpredsjednik Vlade) Radimir Čačić.
„Imali smo tih gadnih 6 mjeseci – potpuno su izostali prihodi iz Sirije na razini 400 milijuna eura, DINA koja je u prošlom polugodištu radila ove godine uopće nije radila, Željezara Sisak koja je prošle godine radila do 10. mjeseca a onda nije radila – prihodi su potpuno izostali i tek će početi krajem godine nakon ovoga što smo realizirali… Međutim, jedan od najvećih padova, preko 20 posto u prvih 6 mjeseci, ima brodogradnja. Brodogradnja nam je srušena s 500 milijuna dolara u 6 mjeseci na 100 milijuna dolara u 6 mjeseci – dakle, govorimo o ogromnim brojevima za ovako krhko gospodarstvo. Ovakve odluke mislim da su ključne, i ovo što ste rekli – ovdje se radi i o visoko sofisticiranim projektima, visoko specijaliziranim projektima za koje imamo apsolutno i referenci i kapacitete dva brodogradilišta koja još uvijek vrlo kvalitetno rade. To otvara jedan prostor…već se o tome – to zna ministar obrane – vode ozbiljni razgovori s partnerima gdje tu visoku tehnologiju možemo povezati s nekim drugim velikim, možda najvećim proizvođačima visoko kvalitetne vojne opreme. Dakle, nije samo brodogradnja, nego je i vojni kompleks i, naravno, na to nadovezan offset koji uvijek prati vojnu narudžbu.“
Nakon ovih riječi, nije bilo druge nego da Vlada jednoglasno izglasa odluku o nabavi ophodnih brodova. Budući da se do kraja sljedećeg tjedna treba formirati Povjerenstvo za nabavu, malo je vjerojatno da će javni natječaj biti raspisan prije samog kraja rujna. No, s obzirom na dosadašnja oklijevanja, dovoljno da se zaključi: Eppur si muove!
