Premijer UK Rishi Sunak objavio je jučer da će Velikaa Britanija povećati svoje investiranje u obranu ne bi li odgovorila na izazove sve kompleksnijeg i promjenjivijeg svijeta, a radi toga je Vlada objavila osvježenje strateškog dokumenta Integrirani pregled iz 2021. godine. Osvježeni Integrirani pregled 2023 (IR23) potvrđuje da će Ministarstvu obrane UK tijekom iduće dvije godine biti na raspolaganju dodatnih 5 milijardi funti, ne bi li se pomoglo ojačati i dopuniti vitalne zalihe streljiva, modernizirati britanske nuklearne snage, te financirati iduću fazu podmorničkog programa AUKUS. Radi se o povećanju sredstava koje se nadovezuje na dodatnih 24 milijarde funti kroz 4-godišnje razdoblje usuglašenih 2020., što je najveći kontinuirani porast takvih izdvajanja od Hladnog rata.

Premijer Sunak također će postaviti i okvire za podizanje obrambenih izdvajanja na 2,5% BDP na malo duži rok, a UK će voditi i diskusije sa saveznicima o budućem obrambenom postavu te podjeli troškova na NATO summitu u Litvi ovog ljeta. Velika Britanija namjerava u svjetlu ovih ciljeva ponovno razmatrati svoja obrambena izdvajanja nakon 2025. godine.

Dokument IR23 bio je naručen ne bi li se odgovorilo na nadolazeće geopolitičke prijetnje, od ilegalne ruske invazije na Ukrajinu do kineskih ekonomskih pritisaka i pojačanog nadmetanja među državama. Ovi trendovi su već bili identificirani u originalnom Integriranom pregledu, a tijekom zadnje 2 godine su se pojačali, a dalekosežnim posljedicama za sigurnost i prosperitet britanskih građana. Ovaj izvještaj identificira niz prioriteta kojima se neposredno odgovara na ove prijetnje. Prvo i osnovno je odnos prema fundamentalnom riziku koji Rusija predstavlja za europsku sigurnost, te uskrata Moskvi bilo kakvih koristi od njihove ilegalne invazije na Ukrajinu.

Rishi Sunak na putu za San Diego

Osvježeni Integrirani pregled također određuje kako će UK prilagoditi svoj pristup Kini ne bi li se izašlo na kraj s epohalnim izazovom kojeg predstavlja kineska Komunistička partija sa svojim pojačanim aktivnostima po pitanju vojske, financija i diplomacije. On sadržava i nove mjere za jačanje ekonomske sigurnosti, tehnoloških sposobnosti i međunarodne razvojne pomoći Ujedinjene Kraljevine u okolnostima te prijetnje. Premijer Sunak je postavio i međuresorne smjernice za Vladu kojima se želi postići konzistentan, koherentan i robustan pristup Kini, utemeljen u nacionalnim interesima i usklađen sa saveznicima.

IR23 potvrđuje da će UK nastaviti igrati vodeću ulogu u euro-atlantskoj sigurnosti, prateći ujedno i strateški pomak prema indo-pacifičkom prostoru. Kao prvi korak pri ispunjenju tih prioriteta premijer je jučer, u ponedjeljak 13. ožujka, u San Diegu (SAD) gdje se sastao s predsjednikom Bidenom i australskim premijerom Albaneseom, ne bi li se pokrenulo iduću fazu podmorničkog programa AUKUS.

Premijer Rishi Sunak je rekao da uzimajući u obzir da svijet postaje sve nestabilniji i natjecanje među državama sve intenzivnije, UK mora biti spremna zadržati svoju poziciju:

Premijeri Velike Britanije i Australije

„Dugoročnim investiranjem u naše Oružane snage bit ćemo spremni za današnje i buduće izazove. Kao što ću raspraviti s našim američkim i australskim saveznicima danas u SAD-u, Velika Britanija će ostati vodeći kontributor NATO savezu i pouzdan međunarodni partner, zalažući se za naše vrijednosti od Ukrajine sve do Južnog kineskog mora. (…) Iznimno jasno smo tijekom prošle godine vidjeli kako nas pogađaju međunarodne krize, gdje je ruska šokantna invazija Ukrajine potjerala uvis cijene energije i hrane. Mi ćemo ojačati našu nacionalnu obranu od ekonomske sigurnosti do tehnoloških lanaca opskrbe i obavještajnih vještina, ne bi li osigurali da nikad više ne budemo ranjivi aktivnostima neprijateljskih snaga.“

Dokument IR23 postavio je niz dodatnih prioriteta po kojima treba djelovati u okviru naše osvježene strategije, među ostalim:

1. Kreiranje nove ustanove za nacionalnu zaštitu sigurnosti (National Protective Security Authority) u okviru MI5, koju se osniva od ponedjeljka (13. ožujka), ne bi li širokom krugu britanskih poslovnih i drugih organizacija pružila neposredni pristup ekspertnom savjetovanju iz pitanja sigurnosti,
2. Uspostava inicijative za ekonomsko odvraćanje (Economic Deterrence Initiative) za jačanje snage britanskog režima sankcija, zatvaranje puteva koje koriste zlostavljači ljudskih prava te oligarsi pri izbjegavanju sankcija,
3. Udvostručenje fondova za državni program sposobnosti vezanih uz Kinu, uključujući investiranje u učenje mandarinskog jezika, te diplomatsku ekspertizu na temu Kine. Također će se pokrenuti kurikulum pri koledžu za nacionalnu sigurnost ne bi li ojačali sposobnosti vezane uz nacionalnu sigurnost širom državnih redova,
4. Uspostava novog integriranog sigurnosnog fonda (Integrated Security Fund), vrijednog milijardu funti, za postizanje osnovnih ciljeva Integriranog pregleda kod kuće i u svijetu, uključujući na poljima ekonomske i cyber sigurnosti, kontra-terorizma i ljudskih prava. Ovo će zamijeniti već postojeći fond za konflikte, stabilnost i sigurnost (Conflict, Stability and Security Fund – CSSF),
5. Objava osvježene strategije kritičnih minerala za UK kojom će se osigurati da država ima siguran pristup bitnim komponentama za svakodnevne i buduće tehnologije,
6. Osiguravanje dodatnih 20 milijuna funti financiranja za BBC World Service, osiguravajući time njegovu sposobnost da i nadalje pruža usluge na 42 bitna jezika – uključujući i u državama na koje nama neprijateljske države usmjeravaju dezinformacije.

Dokument „Osvježeni Integrirani pregled 2023: odgovor na sve izazovniji i nemirniji svijet“ bio je prezentiran u parlamentu od strane ministra vanjskih poslova Jamesa Cleverlyja tijekom ponedjeljka, i potom objavljen u cjelini na web-stranici britanske Vlade.

Istovremeno, treba podsjetiti da obrambeni sektor u Hrvatskoj još uvijek funkcionira temeljem Dugoročnog plana razvoja OS RH za razdoblje 2015.-2024., donesenog u prosincu 2014., iako se novi hrvatski strateški dokumenti za polje obrane (Strateški pregled obrane i DPR OS RH) službeno razvijaju još tamo od početka svibnja 2017. godine. No oni nisu ugledali svjetlo dana za mandata ministra Krstičevića, a usprkos brojnim najavama do danas ih nije u proceduru poslao ni njegov nasljednik, aktualni  ministra obrane Mario Banožić. Za razliku od Velike Britanije, koja je spremna svoje strateške dokumente bitno osuvremenjivati samo dvije godine po njihovom donošenju i u skladu s aktualnim trenutkom, Hrvatska ne samo da nije primijenila mehanizam godišnjih osvježavanja aktualnog DPR-a, već se u gotovo 6 godina nije pokazala sposobnom iznjedriti ni bilo koji od novih strateških dokumenata obrane. Pri tome, naravno, u bilo kakvim normalnim okolnostima novom Dugoročnom planu razvoja OS RH opet bi prethodio i odgovarajući svježi Strateški pregled obrane – dokument kojeg zadnjih godina više nitko ni ne spominje, i koji je zadnji put donesen otprilike godinu dana prije DPR-a, davnog 25. srpnja 2013. godine.

Vlada je na prošlotjednoj 35. sjednici usvojila zaključak o izradi novih strateških dokumenata na području obrane. Točnije, riječ je o Strateškom pregledu obrane i Dugoročnom planu razvoja OS RH. Ministar obrane Damir Krstičević u kratkom obrazloženju jasno je naveo rokove u kojima bi taj posao trebao biti gotov, naravno – pod uvjetom da nema novih većih političkih potresa ili izbora.

„Mi smo imali sjednicu Vijeća za obranu, prvu u ovom sastavu, i u kontekstu izrade Strategije nacionalne sigurnosti i uspostave sustava domovinske sigurnosti RH, ovim prijedlogom zaključaka predlaže se započeti s procesom Strateškog pregleda obrane, izraditi Strateški pregled obrane koji donosi Vlada RH, te započeti rad na reviziji, odnosno izraditi novi Dugoročni plan razvoja OS RH, koji donosi Hrvatski sabor. Ministarstvo obrane izradit će prijedlog Strateškog pregleda obrane do prosinca 2017. godine, a nacrt Dugoročnog plana razvoja OS RH do prosinca 2018. godine. Isto tako, ovim zaključkom zadužuju se nadležna državna tijela da pruže potporu Ministarstvu obrane pri izradi navedenih strateških dokumenata s područja obrane.“

Sjednica Vijeća za obranu održana je početkom travnja, a u priopćenju nakon nje jasno je rečeno da je upravo ministar obrane predložio revidiranje strateških dokumenata s područja obrane, te da se Vijeće s time složilo. Na nedavno održanoj tribini o HRM-u (održanoj početkom ožujka na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu) direktor GS OS RH kontraadmiral Robert Hranj naznačio je da je započet proces revizije DPR-a, za kojeg se sada ustvrdilo da je bio zastario već u trenutku njegovog donošenja, na samom kraju 2014. godine.

Strateški pregled obrane donesen je još godinu dana ranije, 25. srpnja 2013., nakon što se više godina o njemu uopće nije govorilo. Bude li novi SPO zaista gotov do kraja ove godine, to će definitivno biti jedan od najbrže izrađenih ovakvih dokumenata na području obrane u Republici Hrvatskoj do sada. Treba se nadati kako kvaliteta ipak neće previše trpjeti u svoj toj brzini.

Nakon 7-godišnjeg zastoja u izradi, BiH je konačno dobila novi Pregled obrane. Predsjedništvo BiH taj je dokument usvojilo na svojoj 31. redovitoj sjednici, održanoj prošloga četvrtka, 24. studenog, što je potvrdio i predsjedavajući Mladen Ivanić. Na tom dosegu odmah je čestitalo i Veleposlanstvo SAD-a u BiH, istaknuvši kako je „Pregled obrane živi dokument koji se može ponovno razmatrati i revidirati u skladu sa željama vlasti BiH da nastave aktivnosti, među ostalim, na smanjenju prekomjernih zaliha municije, te obučavanju vojnika za pomaganje prilikom elementarnih nepogoda u BiH i misijama u inozemstvu, kako bi na kraju postale modernizirane snage sposobne za partnerstvo s drugim narodima.“ No pravi posao, upozorili su Amerikanci domaće vlasti u Sarajevu, tek počinje organiziranjem njegova provođenja. Pritom je posebno istaknuto smanjivanje broje perspektivne nepokretne vojne imovine: „Apeliramo na lidere u BiH da u narednoj godini rade na sljedećim koracima u knjiženju vojne imovine, uključujući i Han Pijesak, u skladu sa sudskom odlukom, te nastave tražiti prilike za suradnju s NATO saveznicima u okviru priprema za aktivaciju Akcijskog plana za članstvo.“ Osim „Pregleda obrane“, Predsjedništvo je usvojilo i „Plan razvoja i modernizacije Oružanih snaga BiH 2017.-2027.“, kao sastavni dio „Pregleda“.

Konkretnije o sadržaju

Nakon usvajanja Pregleda obrane, Ivanić je otišao u Afganistan

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić ukratko je naznačio da se u Pregledu obrane i Planu modernizacije najavljuje smanjenje broja vojnika, dočasnika i časnika s 10.000 na 9.200, kao i aktivne pričuve s 5.000 na 4.600 pripadnika, potom jačanje logistike pješačkih brigada, te smanjenje perspektivnih vojnih lokacija s dosadašnje 63 na 57. Prema Odluci o veličini, strukturi i lokacijama OS BiH, koju je Predsjedništvo BiH usvojilo još davne 2006. godine, Oružane snage susjedne nam države imaju 10.000 profesionalnih vojnika, 1.000 civila u službi u OS – dakle ukupno 11.000 pripadnika OS BiH, te 5.000 pripadnika pričuvnog sastava. No uslijed katastrofalne financijske situacije, 2011. godine broj od 11.000 smanjen je na ukupno 10.012 odobrenih radnih mjesta, a stvarna popunjenost OS BiH trenutno je 8.930 profesionalnih vojnika. Usvajanjem novih strateških dokumenata, formalni broj vojnika će se smanjiti, ali u stvarnosti bi to moglo značiti da ima prostora za zaposliti još 270 profesionalnih vojnika.

Također se predviđa modernizacija sustava zapovijedanja i nadzora, te unutarnja reorganizacija jedinica – npr. uvođenje po jedne mehanizirane satnije u svaku bojnu svih pješačkih brigada. Za potrebe civilnih zadaća, planira se dislocirati inženjerijske i logističke vodove iz matičnih jedinica i pridodati ih brigadama, što je izazvalo dosta kritika  zbog navodnog pokušaja „podjele Oružanih snaga“. Jedina multietnička jedinica, dosadašnja Brigada taktičke podrške, ostaje bez Vojnoobavještajnog bataljuna, Bataljuna vojne policije i Bataljuna veze, koji bi po novom trebali biti u nadležnosti Operativnog zapovjedništva. Iz Ministarstva obrane BiH tvrde da se tu ne radi o gašenju brigade, već samo o novom ustroju koji bi trebao unaprijediti sustav.

Desetgodišnji Plan modernizacije predviđa nabavu helikoptera i borbenih oklopnih vozila na kotačima za potrebe OS BiH, ali i raznih motornih vozila za prijevoz ljudi, raznih materijalnih sredstava i hrane. Također, planira se prelazak s vučnog na samohodno topništvo, opremanje prenosivim protuoklopnim i protuzračnim raketnim sustavima, te nabava opreme za pomoć civilnim strukturama i za borbu protiv terorizma. No kako modernizacija prvenstveno ovisi o raspoloživim financijskim sredstvima, općenito izuzetno optimistično formiran Pregled obrane izričito predviđa povećanje proračunskih sredstava u skladu s porastom BDP-a i porastom naplate PDV-a, ne bi li se u konačnici dosegao deklarirani NATO-cilj od 2% izdvojenih sredstava za obranu. Međutim, za BiH je to još i veća znanstvena fantastika nego za Hrvatsku, pa bi se vlasti u toj zemlji za početak trebale prvenstveno fokusirati na veći priliv sredstava od PDV-a, te jačanje gospodarstva. Trenutno je razvijeno 5 kapitalnih projekata, koji bi trebali značajno unaprijediti kapacitete sposobnosti OS BiH: (1) osiguravanje operativnosti helikoptera za razdoblje 2016.-2025. – 30 milijuna KM, (2) osiguranje i unapređenje operativnosti motornih vozila za razdoblje 2016.-2018. – 21,2 milijuna KM, (3) nabava opreme za izvršenje zadaća pomoći civilnim institucijama pri prirodnim i drugim katastrofama u razdoblju 2016.-2020. – oko 8,8 milijuna KM, (4) školovanje časnika za potrebe zrakoplovstva, razdoblje 2016.-2024. – oko 7,8 milijuna KM, te (5) razvijanje i nabava novih uniformi u razdoblju od 2017.-2019. godine – oko 29 milijuna KM.

Provedba i njeni problemi

Istodobno s usvajanjem Pregleda obrane, u Parlamentarnoj skupštini BiH organizirana je Godišnja pregledna konferencija na temu „Aktualno stanje u sektoru obrane i sigurnosti BiH“. Ministrica obrane Marina Pendeš kao poseban zadatak u narednom razdoblju istaknula je daljnje poboljšanje postupaka javnih nabava u MO BiH i OS BiH, dok su parlamentarni zastupnici sugerirali Ministarstvu obrane da kroz izmjene postojećih zakona osigura povećanje plaća za profesionalne pripadnike OS BiH u činu vojnika, kao i povećanja dobne granice za profesionalne pripadnike OS BiH u činu vojnika s 35 na 40 godina starosti.

No dok za reformu i modernizaciju OS BiH tek predstoji ona teška faza – a to je pretakanje strateških dokumenata u konkretne planove i njihovu provedbu – vlasti u BiH ipak nisu prezadovoljne ni ovim što je dosada obavljeno, iako je baš donošenje Pregleda obrane bio i jedan od uvjeta za aktivaciju MAP-a, jednako kao i knjiženje perspektivne vojne imovine u vlasništvo Ministarstva. Zamjenik ministrice obrane Sead Jusić izjavio je 1. prosinca, povodom Dana OS BiH, kako „u suradnji s NATO-uredom u Sarajevu, MO BiH nastavlja provođenje veoma kompleksnih pravnih i tehničkih pitanja za pripremu preostalih perspektivnih lokacija za postupak knjiženja perspektivne nepokretne vojne imovine.“ Ali je Mladen Ivanić već prilikom predstavljanja „Pregleda obrane“ (održanog odmah nakon sjednice Predsjedništva BiH, 24. studenog) napomenuo kako ne vjeruje da će BiH uskoro dobiti suglasnost za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo, jer je uvjet za to uknjižba nepokretne vojne imovine na Ministarstvo obrane BiH, čemu se protivi Republika Srpska. Iz Republike Srpske već su poručili kako je potpuno neprihvatljivo da se 23 perspektivne vojne lokacije u Republici Srpskoj uknjiže na Ministarstvo obrane BiH, jer je to „otimanje imovine RS“, kako je rekla premijerka RS Željka Cvijanović. U Sarajevu su svjesni da je jedini izlaz na neki način zaobići uvjet o knjiženju vojne imovine: „Ostane li taj uvjet, MAP nećemo dobiti ni za idućih 5 ili 6 godina“, rekao je Ivanić, oslikavajući taj svojevrsni perpetuum mobile na BiH-način.

Kako stoje stvari?

Dan otvoenih vrata u vojarni “Miralem Jugo” u Livču kod Mostara

Ujedno, OS BiH danas obilježavaju i 11. godišnjicu svoga formiranja, pa je na prigodnoj svečanosti u Sarajevu rečeno ponešto i o njihovoj aktualnoj situaciji. Tako su politički i vojni dužnosnici pohvalili pripadnike OS BiH koji trenutno sudjeluju u NATO operaciji „Resolute Support“ u Afganistanu (45 pripadnika OS BiH, 8 stožernih časnika i 2 dočasnika), te UN-ovim operacijama u Maliju (2 pripadnika) i Kongu (5 pripadnika), a najavljeno je i sudjelovanje u novoj misiji, i to po prvi puta pod okriljem Europske unije. Početkom sljedeće godine, naime, pripadnici OS BiH odlaze u obučnu EU misiju u Srednjeafričku Republiku, ali se također namjerava pojačati i UN-misija u Maliju s timom za razminiranje koji će brojiti 16 BiH-vojnika, te NATO-operacija u Afganistanu s dodatnih 10 pripadnika Vojne policije.

U ovoj godini nastavljena je i uknjižba perspektivnih vojnih lokacija, pa je dosad na području Federacije BiH uknjiženo njih 24, dok je 18 još uvijek u postupku. Također se intenzivno radi i na rješavanju statusa 21 neperspektivne lokacije. Neperspektivnima su proglašene vojarne u Foči, Kalinoviku i Ugljeviku. Nastavljeno je i rješavanje viškova naoružanja – tijekom 2016. uništeno je 1.637 tona streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava (MES), dok su Vladi Iraka donirane 573 tone streljiva i MES-a. Dok parlamentarni zastupnici smatraju da bi trebalo povisiti životnu dob za vojnike, u OS BiH su sretni što se mogu pohvaliti pomlađivanjem kadra prijmom novih kandidata u profesionalnu vojnu službu, te dodatnih časnika iz civilstva, dok se po prvi put nakon internog natječaja pristupilo i obuci vojnika za buduće dočasnike.

Koje su potencijalne prijetnje i rizici za RH, što se poduzima za suočavanje s njima, te koja je uloga OS RH – neka su pitanja na koja je pokušao odgovoriti načelnik GS OS RH Drago Lovrić na nedavno održanom 59. godišnjem zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a. Lovrić je svoje predavanje pod nazivom „Perspektive razvoja OS RH“ održao prvog radnog dana zasjedanja, u subotu, 12. listopada, na Odboru za obranu i sigurnost PS-a, te je potom odgovarao na pitanja prisutnih parlamentaraca. U nastavku donosimo neke naglaske iz Lovrićeve prezentacije.

Tijekom posljednjih 20 godina, a naročito nakon ostvarenja oba zacrtana strateška cilja (ulazak u NATO i EU) bitno se promijenio položaj Hrvatske u njenom bližem i daljnjem okruženju. Promijenile su se i moguće prijetnje – unatoč vrlo maloj vjerojatnosti stvaranja nove krize ili obnove sukoba na ovim prostorima, ne mogu se u potpunosti zanemariti potencijalne sigurnosne prijetnje koje proizlaze iz još nekih otvorenih pitanja u regiji, uzrokovanih ponajprije naslijeđem iz ’90-ih godina prošlog stoljeća, smatra Lovrić. No granice RH odnedavno su postale i vanjskim granicama Europske unije, zbog čega njihova kontrola te sprečavanje prelijevanja nesigurnosti sve više dobivaju na značaju. Novim potrebama i novim zahtjevima prilagođavaju se i OS RH, koje se posljednjih 10-ak godina nalaze u stalnom procesu transformacije.

„U odnosu na 2001. godinu, kada smo krenuli s procesom transformacije, OS RH su smanjene za 67% u odnosu djelatnih vojnih osoba. Potpuno je ugašena pričuvna sastavnica, a od prijašnje 63 djelatne i pričuvne brigade trenutno imamo 2 djelatne profesionalne brigade. Ukinuto je obvezno služenje vojnog roka, izvršena je potpuna profesionalizacija mirnodopskog sastava, te je uvedeno dragovoljno služenje vojnog roka“,

rekao je general Lovrić NATO-parlamentarcima.

U okviru „pametne obrane“, male zemlje i male oružane snage trebaju pronaći niše za razvoj kompatibilnih sposobnosti unutar NATO-saveza. Za ispunjenje tog cilja Hrvatskoj su potrebne fleksibilne, mobilne i razmjestive Oružane snage s visokim stupnjem interoperabilnosti i spremnosti na provedbu niza netradicionalnih vojnih zadaća, te za sudjelovanje u operacijama potpore miru. Kroz nedavno doneseni Strateški pregled obrane, kao i kroz Dugoročni plan razvoja OS RH, koji je upravo u izradi, predviđene su promjene koje uključuju smanjenje zapovjedne strukture uz balansirani razvoj sve 3 grane Oružanih snaga, transformaciju Vojnog učilišta i njegovu integraciju u akademsku zajednicu, te uspostavu novog koncepta ugovorne pričuve, napominje Lovrić.

„Temelj razvoja interoperabilnosti OS bit će snage opremljene i obučene za sudjelovanje u operacijama potpore miru i operacijama u okviru kolektivne obrane. Glavna poveznica NATO sustava obrambenog planiranja i nacionalnog obrambenog planiranja su ciljevi sposobnosti kroz koje ćemo podržavati načelo „single set of forces“ za potrebe NATO-a i EU. Kroz multinacionalni pristup težit će se optimalnoj izgradnji sposobnosti koje nismo u mogućnosti sami razvijati, s naglaskom na prioritizaciju i specijalizaciju, a posebno kroz NATO inicijativu „pametne obrane“ i inicijativu EU „prikupljanja i dijeljenja“ sposobnosti. U tom cilju OS RH će nastaviti s doprinosom NATO snagama za odgovor u deklariranom postotku od 1% i za IRF i za NRF „pool of forces“, te u borbenim skupinama EU s oko 200 pripadnika na rotacijskoj bazi svake 3 do 4 godine“,

najavio je Lovrić, nastavivši s daljnjim planovima:

„Kopnene snage RH će do 2018. godine biti sposobne u operaciji potpore miru uputiti snage veličine borbene skupine, utemeljene na mehaniziranoj bojni, na rotacijskoj osnovi. Kako bi se ostvarila ova razina ambicija, namjera nam je da do 2018. godine 50% ukupnih kopnenih snaga bude strukturirano, obučeno i opremljeno za sudjelovanje u operacijama potpore miru, a da 10 posto ovih snaga bude održivo u operacijama potpore miru. Zračne snage RH će do 2018. biti sposobne operaciji potpore miru na rok do 6 mjeseci, bez rotacije, uputiti helikopterske snage jačine do 8 helikoptera. Mi sada sudjelujemo u operaciji KFOR na Kosovu s 2 helikoptera, a u dugotrajne stabilizacijske operacije bit će sposobne uputiti i održavati snage veličine do 4 helikoptera na rotacijskoj bazi. Kako bi se ostvarila ova razina ambicije, namjera nam je da do 2018. godine 40% ukupnih zračnih snaga bude strukturirano, obučeno i opremljeno za sudjelovanje u operacijama potpore miru , a 8% ovih snaga da može biti raspoređeno u područje operacije ili biti raspoloživo za upućivanje u operacije potpore miru u bilo koje vrijeme. Sposobnost nadzora i zaštite zračnog prostora RH do 2019. godine osigurat će se borbenim zrakoplovima MiG-21, ali zaštita zračnog prostora ostaje neriješeno pitanje. Tu smatramo da kroz regionalni pristup trebamo pronaći optimalno rješenje. Nacionalne sposobnosti u gašenju požara iz zraka razvijat će se s primarnim osloncem na postojeće sposobnosti zrakoplovnih snaga za što raspolažemo s flotom od 6 zrakoplova Canadair, 5 zrakoplova Air Tractor i 4 helikoptera. Želja nam je da navedena sposobnost bude temelj za stvaranje regionalne sposobnosti za odgovor na velike šumske požare. Mornaričke snage će zadržati postojeće tradicionalne mornaričke sposobnosti, te će razvijati sposobnost nadzora, zaštite prva i interesa RH na moru u suradnji s drugim državnim tijelima i saveznicima, oslanjajući se na razvoj obalnih ophodnih brodova i stvaranje integrirane slike pomorske situacije na Jadranu.“

Spomenuo je i planirane projekte modernizacije:

„Glavni projekti modernizacije i opremanja OS uključuju: oklopna vozila 8×8 Patria s oružnim stanicama, oklopna vozila MRAP MATV, te topnička sredstva, a posebno samohodne haubice 155mm koje su ujedno jedan od ciljeva sposobnosti za potrebe Kopnene vojske, modernizaciju zrakoplova MiG-21 i remont helikoptera Mi-8 za potrebe zrakoplovstva i za sudjelovanje u međunarodnim operacijama, te nove obalne ophodne brodove i minolovce za potrebe Mornarice. U tijeku je također opremanje OS neborbenim vozilima, te jurišnim puškama i pištoljima hrvatske proizvodnje.“

Najavljena je i mogućnost regionalnog „air policinga“ , kao jedinog priuštivog dugoročnog rješenja.

Osnovna je intencija vrha Ministarstva obrane i GS OS RH u naredne 3 godine zadržati postojeću razinu financiranja obrane, ali uz racionalizaciju i povoljniju raspodjelu troškova za osoblje, operativne troškove i opremanje OS. Mogućnost da se u budućem 10-godišnjem razdoblju dostigne 2% za financiranje obrane malo je vjerojatna.

Odgovarajući na pitanja, general Lovrić najavio je da od sljedećeg summita Vijeća EU, zakazanog za prosinac ove godine i posvećenog pitanjima obrane i sigurnosti, očekuje podršku za nabavu opreme dvojne namjene (civilne i vojne), kao i otvaranje mogućnosti opremanja Oružanih snaga kroz EU-projekte i strukturalne fondove:

„Prvenstveno ovdje za potrebe OS radi se o obalnim ophodnim brodovima za Obalnu stražu, brodovima za slučaj ekoloških nesreća na moru, helikopterima i brodovima za traganje i spašavanje, te protupožarnim zrakoplovima“.

Portugalski zastupnik posebno je zahvalio Hrvatskoj na pomoći u gašenju velikih požara koji su ovo ljeto zahvatili njegovu zemlju, a naročito ga je zanimalo kako RH misli koristiti EU-fondove za jačanje netradicionalnih vojnih zadaća.

„Ja želim potaknuti i Europsko vijeće i želim potaknuti sve nas da razmišljamo kako možemo europske fondove koristiti za izgradnju ovih značajnih sposobnosti. Evidentno je da npr. u Litvi se trenutno OS Litve opremaju s 4 helikoptera – Eurocoptera – iz europskih fondova, i po principu financiranja – 25% nacionalno financiranje, 75% posto iz europskih fondova. Ti helikopteri su za zadaće traganja i spašavanja, „search and rescue“, i interes je i RH, s obzirom da i naše OS provode ovakve zadaće, da provodimo i zadaće gašenja požara, da provodimo i zadaće traganja i spašavanja na moru, da provodimo zadaće i medicinskog prevoženja, znači jedan cijeli spektar zadaća pomoći civilnom društvu. Interes je naš da se to razmotri na Europskom vijeću i da se postigne suglasnost – da se određeni dio sposobnosti OS može financirati iz europskih strukturnih fondova, a posebno zbog toga što su obrambeni proračuni značajno pali i značajno odstupaju od onih zacrtanih 2% koje bi trebale imati OS“,

odgovorio je Lovrić, podsjetivši kako su protupožarni zrakoplovi iz sastava OS RH gasili požare i u Portugalu, ali i u BiH, Makedoniji, Izraelu, i gdje god je bilo potrebno. Upravo zato načelnik GS OS RH smatra da bi trebao postojati poseban interes Europske unije da jača sposobnosti odgovora na ova krizna stanja.

Teško je razumljiva tišina kojom je donošenje novog Strateškog pregleda obrane (SPO 2013) popraćeno u hrvatskim medijima, ali i sa službene razine. Tako je MORH tek jučer popodne na svoje internetske stranice postavio usvojeni tekst – baš u formi u kojoj je kao radni materijal bio i pred Vladom RH, s velikim oznakama “Prijedlog” – poprativši taj značajan događaj s tek dvije rečenice, koje u cijelosti prenosimo:

“Vlada Republike Hrvatske na današnjoj sjednici, 25. srpnja 2013., donijela je Strateški pregled obrane.

Strateški pregled obrane temeljni je dokument u području obrane koji predstavlja završno izvješće o provedenom procesu preispitivanja usklađenosti strategijskih koncepata te dostignutih i planiranih obrambenih sposobnosti s obrambenim potrebama, koje proizlaze iz realnosti strategijskog i sigurnosnog okruženja“.

I to sve stoji – jedino što ni iz bliza ne odaje koja je stvarna težina saznanja i planova iznesenih u tom dokumentu, na kraju ovog spomenutog “postupka preispitivanja usklađenosti strategijskih koncepata te dostignutih i planiranih obrambenih sposobnosti s obrambenim potrebama“. Mala vjerojatnost konvencionalnih prijetnji, novi i asimetrični izazovi, te osjetno smanjivanje količine novca raspoloživog za obranu, osnovne su odrednice promatranoga stanja i planova za neposrednu budućnost. Zato i smanjivanje broja ljudi (s prije planiranih 16 tisuća DVO na njih 15 tisuća), kao i nastojanje za uravnoteženjem trošenja novca za obranu – ne bi li ostalo barem nešto više sredstava za modernizaciju, koja je posljednjih godina bila bitno usporena.

Pri tome, iako se već gotovo pa krenulo u najavljena kadrovska kraćenja, u tom je pitanju napravljen i niz kompromisa u odnosu na prvotno iznesene planove – rokovi za provedbu su produženi, a prvotno planirani opseg smanjenja je ublažen (posebice za časnike i generale, gdje se odustalo i od iskazivanje konkretnih redukcija). Jednako tako, uz priče o koncentriranju kadrovskih rezova na upravne dijelove MORH i GS OS, iz teksta su gotovo pa nestale konkretne reference na broj službenika i namještenika, koji je do sada ostao gotovo pa duplo veći od svih planova. Ono što je ostalo su logistički problemi – logistika bi trebala biti žestoko reformirana, gdje se mogu iščitati i najave mogućih daljnjih outsourcing poteza, prebacivanjem dijela sadašnjeg ukupnog posla u svojevrsnu zasebnu “obrambenu logističku organizaciju“.

Organizacijski gledano, odlučilo se zadržati dosadašnju strukturu OS RH – gransku podjelu i dosadašnju formu Glavnoga stožera, brigade u HKoV, flotilu u HRM, i postojeće eskadrile u HRZ i PZO. Iako je naglasak čitave strukture i dalje na Kopnenoj vojsci, koja osim što je jeftinija od preostalih grana, u RH obuhvaća i glavninu DVO u sustavu – iz SPO 2013 je jasno da se dugoročno loše piše i mornarici i zrakoplovstvu. Dok njihova, kao i ukupna struktura OS RH, ostaje do daljnjega nepromijenjena, u te se dvije grane polagano planira otpisati pojedine kategorije tehnike koje su itekako potrebne za njihovo normalno funkcioniranje. Time dobivamo HRM, koncentriran na Obalnu stražu, ali s flotilom raketnih topovnjača bez raketa, te HRZ i PZO – bez ikakvih kapaciteta za PZO i dosad postojećih transportnih funkcija, s tek rudimentarno obnovljenim antiknim borbenim zrakoplovima MiG-21, i s izraženim fokusom na vatrogastvo iz zraka. Za sve ostalo, RH se misli oslanjati na saveznike – kao da će to biti bilo jeftino, bilo stvarno dostupno po potrebi – dok će se ta pomoć na određen način “kupovati” nastavkom hrvatskog sudjelovanja u međunarodnim misijama i operacijama (ovoga puta zasnovanog na sposobnosti istovremenog slanja ukupno jedne bojne u inozemstvo). No pogledajmo Strateški pregled obrane 2013 ponešto detaljnije…

SPO 2013 u odnosu na Nacrt SPO 2012 – vizualno

Nedvojbeno je da je jučer usvojen dokument SPO 2013 zasnovan na Nacrtu predstavljenom početkom 2013. u Kovčanju (u daljem tekstu Nacrt SPO 2012, čiji tekst nije jednostavno dostupan na internetu), no razlike između ova dva teksta brojne su i značajne. Za početak, spomenimo elemente vizualne različitosti.

Kao i Strateški pregled obrane iz 2005. godine (u daljnjem tekstu SPO 2005), i Nacrt SPO 2012 predstavljen je u obliku zaokruženog vizualnog rješenja – svojevrsne knjižice s koricama, prelomom stranica, grafičkom opremom i prilozima, što u slučaju usvojenog SPO 2013 nije slučaj. Ovdje se radi o dokumentu koji je istrgnut iz grafički sređene i zaokružene forme, i onda upakiran u formularni izgled zakonskih prijedloga (koji su predviđeni za objavu u Narodnim novinama, rijetko ili gotovo nikad ne dolaze s kompleksnijim grafičkim ilustracijama, nemaju knjiški priređene priloge). Posebno je to vidljivo na početku i kraju dokumenta – gdje se na početku nalazi stranica koja nema numeraciju, i ima tipično zaglavlje akata s Vladine sjednice, te na pretposljednjoj stranici – koja doduše je numerirana kao većina dokumenta, ali gdje prije tablice sadržaja (koji je na samome kraju) tekst SPO 2013 dovršava bizarnom “Završnom odredbom” o objavi čitave stvari u Narodnim novinama i prostorom za naknadni upis klase, urudžbenog broja i datuma donošenja dokumenta, kao i potpis predsjednika Vlade RH u ime donosioca. Iako je ta Završna odredba uvrštena u “Sadržaj” dokumenta, ona nema izgled izvornog dijela cjeline, a radi se tek o tipičnom dodatku s kraja zakonskih tekstova.

Osvježeni podaci pokazuju da se s kadrovskim rezovima u kategoriji DVO započelo i prije stupanja na snagu novog SPO

Tekst SPO 2013. sadržan između ovog začudnog početka i kraja prelomljen je drugačije nego onaj u SPO 2005 i Nacrtu SPO 2012 – umjesto prije korištena dva stupca teksta po stranici sada je na svakoj stranici samo jedan stupac teksta, i to otisnut ponešto većim slovima. Tim se zahvatom donekle prikriva činjenica da je tekst usvojenog SPO 2013 itekako kraći od godinu dana ranije predstavljenog teksta nacrta – koji je pak vidno kraći od SPO 2005 (sličnog broja stranica, ali tiskanog opet manjim slovima). Pri tome, SPO 2013 na prvi pogled izgleda i grafički bitno siromašnije, bilo od SPO 2005 ili od nacrta iz 2012. godine. Pa ipak, to je dojam koji vara, budući da je glavnina razlike tek u izostanku ukrasnih slikovnih elemenata na vrhu stranica (gornja petina u SPO 2005 i gornja četvrtina svake stranice dokumenta SPO 2013) i prigodnih fotografija. Naime, za razliku od SPO 2005 – i Nacrt SPO 2012 i SPO 2013 ilustrirani su s po 9 grafova – od toga je njih 8 u SPO 2013 načelno preuzeto iz dokumenta Nacrt SPO 2012 (pri čemu su modernizirani, pa podaci u njima dovršavaju s 2012. godinom, a ne s 2010. kao u proljeće prošle godine). Tek je jedan novi graf ubačen 2013. godine – njime se jasno prikazuje slom ulaganja u modernizaciju tijekom mandata ministra Branka Vukelića (2008.-2010. godine), dok je na račun toga iz SPO 2013 izbačen jednako tako zanimljiv prikaz smanjenja korisnih površina vojnih nekretnina između 2005. i 2010. godine, podijeljen po kategorijama pojedinih vojnih objekata (u kojem se jasno vidjelo da su se obrambene reforme prvenstveno svele na smanjivanje broja objekata vezanih uz djelatnu vojsku i vojni materijal, dok se broj ureda smanjivao bitno sporije, uostalom, kao što je i ritam smanjenja broja službenika i namještenika bio bitno usporen prema smanjivanju DVO).

Tko zna koliki su to zapravo postoci plovidbe u pojedine svrhe

U formiranju samoga dokumenta SPO 2013 zadržane su i mane koje smo već uočili u Nacrtu SPO 2012. Naime, prvi hrvatski Strateški pregled obrane (onaj iz 2005. godine), osim što je ukupno bitno veći dokument od oba svoja nasljednika – bio je i dobro opremljen zanimljivim i informativnim prilozima: pojmovnikom i 4 namjenska tablična prikaza. Od svega toga je do 2012. godine opstao tek praktično pa beskorisni kratki pojmovnik, da bi i on nestao u kraćenjima kojima je na kraju bio podvrgnut SPO 2013. Grafička oprema samoga teksta (mimo ukrasnih elemenata i prigodnih fotografija) zapravo je pojačana od 2005. na ovamo – od ukupno 3 strukturna prikaza na već spomenutih 9 grafova, no i početkom 2012. kao i jučer – opstala je i činjenica da praktično polovica tih prikaza podataka nije popraćena i konkretnim brojkama, tako da tek ravnalom i kutomjerom možemo grubo nagađati koje su to brojke zapravo prenesene u linije grafova, stupce ili okrugle grafičke prikaze.

SPO 2013 u odnosu na Nacrt SPO 2012 – sadržaj

Dokument SPO 2013 je i sadržajno gledano sličan svojim prethodnicima. Dok se SPO 2005 sastojao od: Sažetka, Uvoda, definicije Strateškog koncepta, željenih Prilagodbi u obrambenom sustavu, iskaza raspoloživih Resursa obrane, opisa sustava Upravljanja obranom, Zaključka i Priloga (ukupno 7 dijelova i 5 priloga) – Nacrt SPO 2012 tu je imao prvo uvod (konkretno nazvan “Svrha i namjera SPO“), Sažetak, definiranje Strateškog okružja i polazišta razvoja obrambenog sustava, iskaz Misija obrambenog sustava, pa na tom temelju i izvođenje Težišnih napora obrambenog sustava, opis Stanja i razvoja obrambenih sposobnosti, definiranje Integracije obrane, Zaključak i Pojmovnik (8 dijelova i jedan prilog).

Jučer doneseni dokument SPO 2013 tu predstavlja svojevrsnu mješavinu – on se sastoji od Uvoda (opet nazvanog Svrha i namjera SPO), Sažetka, definiranja Strateškog okružja i polazišta razvoja obrane, iskaza Misije oružanih snaga, opisa Stanja i razvoja obrambenih sposobnosti, definiranja Upravljačkih procesa i Zaključka – tu onda i s dodatkom i famozne “Završne odredbe”, umjesto ikakvih priloga – dakle, 7 strukturnih dijelova sadržaja i nula priloga. Time je načelno usvojena struktura s početka 2012. godine, iako su dva ondje posebno izdvojena, kratka i prilično načelna poglavlja o težištima napora i integriranju sustava obrane – zamijenjena odjeljkom o upravljanju obranom.

Ako te dijelove pogledamo ozbiljno, time se zapravo izgubila samo jedna ozbiljna stvar – odluka koja se u dokumentu Nacrt SPO 2012 definirala rečenicom: “U konačnici, transformirani upravni dio Ministarstva obrane i Glavni stožer imat će 2020. godine oko 700 djelatnika“. Time je iz SPO 2013 nestala jedina konkretna najava promjena koje su idućih godina trebale zahvatiti onaj dio osoblja u obrambenome sustavu na kome su se raspadale sve dosadašnje reforme, a koji je i sindikalno zaštićen (što izgleda ipak nije u potpunosti zanemarivo).

Vlada je na današnjoj 105. sjednici usvojila novi Strateški pregled obrane, dokument koji se porađao već nekoliko godina. Netom usvojeni SPO već se na prvi pogled prilično razlikuje od prvijenca iz 2005., dok nije identičan ni tekstu nacrta o kojem se raspravljalo početkom 2012. godine, no time ćemo se baviti tijekom narednih nekoliko dana.

Iako je današnje obrazloženje potrebe donošenja novog SPO-a bilo najduže u povijesti Milanovićeve Vlade, čak 2 i pol minute, ni to nije bilo dovoljno da zainteresira ministre za minimum rasprave, pa je po već uobičajenoj praksi SPO usvojen bez A i B. Obrazlagatelj te 3. točke 105. Vladine sjednice, pod nazivom „Prijedlog Strateškog pregleda obrane“, bio je ministar obrane Ante Kotromanović. Evo što je rekao:

„Pred vama je Strateški pregled obrane RH. Prvi je usvojen 2005. godine, nakon toga se desilo niz stvari – mi smo ušli u NATO, EU, dio posebnih ciljeva nije ostvaren u željenom obliku (do sada), što je bila posljedica niza čimbenika: od gospodarske krize, smanjenja proračuna do nedovoljno učinkovite i profilirane upravljačke politike u MORH-u. U okolnostima kada se kapaciteti proračunskog izdvajanja za redom smanjuju, a promjene u strateškom okružju iziskuju stalna preispitivanja i sve kompleksnije odgovore, obrana RH mora poći od određivanja jasnih ciljeva i prioriteta, pružiti viziju razvoja i podlogu za profiliranje dugoročnog angažmana. Kao što znate, mi sudjelujemo u nizu operacija vani, u operacijama potpore miru i pomoći civilnim institucijama, i to neminovno iziskuje daljnje opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske. 

Mi smo od NATO-a dobili 51 cilj sposobnosti, koji moramo uskladiti s našim nacionalnim potrebama, i to je ono što nam je jedna od bitnijih i važnijih aktivnosti u idućem periodu. Kao jedan od prioriteta u kratkoročnom razdoblju, u cilju povećanja učinkovitosti, u organizaciji i usklađenog djelovanja Ministarstva obrane i Glavnog stožera, mi moramo integrirati poslovne procese koji će dovesti do racionalizacije postojeće organizacijske strukture. Tako da planiramo u narednom periodu, do kraja 2017. godine, brojčanu veličinu OS smanjiti do 15 tisuća. Znači, nama je cilj ovim preustrojem napraviti racionalizaciju, smanjiti upravne i zapovjedne strukture u odnosu na operativne snage – smanjivanje broja zapovjedništava i razina zapovijedanja, funkcionalnim objedinjavanjem jedinica i okrupnjavanjem sposobnosti. Temeljno se zadržava sadašnja granska i rodovska struktura OS. Cilj je maksimalno optimizirati resurse, imati i razvijati nacionalne sposobnosti, razmjestljivosti, taktičke pokretljivosti logističkih kapaciteta, te opremanje postrojbe mobilnim logističkom modulima za smještaj osoblja i zdravstvenu potporu terenske usluge, opskrbu, održavanje i skladištenje materijalne imovine.

———————————————-

———————————————-

Nakon ovog dokumenta nama slijedi izrada Dugoročnog plana razvoja OS, gdje ćemo detaljno pozicionirati razmještaj… operativni razmještaj postrojbi, strukturu postrojbi… i taj dokument moramo donijeti, mora proći Sabor do kraja godine. Mi radimo na tome, i sukladno tome, i sukladno Zakonu o obrani, predlažemo da Vlada donese taj SPO za idući period.“

Nakon usvajanja na Vladi RH, Strateški pregled obrane bit će objavljen u Narodnim novinama, i na taj će način završiti proces njegovog donošenja. Tijekom ovogodišnje rasprave o prijedlozima obrambenih zakona, Zakona o obrani i Zakona o službi u OS RH, pojedini saborski zastupnici predlagali su da i SPO prođe kroz parlamentarnu proceduru, no taj prijedlog Ministarstvo obrane nije prihvatilo. Kroz Sabor će, sukladno najavi ministra Kotromanovića, proći samo DPR – i to po mogućnosti do kraja ove godine – dok je SPO, zahvaljujući skraćenoj proceduri, zapravo stupio na snagu već samim svojim današnjim usvajanjem od Vlade RH (gdje je objava u NN tek dobrodošli dio približavanja ovoga akta široj javnosti).

Nakon više od osam godina, na današnjoj sjednici Vlade RH  svjetlo dana ugledat će nacrt novog Strateškog pregleda obrane. Ovaj dokument, jedan od ključnih za obrambeno planiranje i vođenje reformskih zahvata u sektoru obrane, naći će se na dnevnome redu 105. sjednice hrvatske Vlade kao 3. točka po redu. Drugi je to Strateški pregled obrane koji se donosi u Republici Hrvatskoj uopće, a njegovo usvajanje na sjednici Vlade RH bit će ujedno i sve što je potrebno – budući se tu ne radi o dokumentu koji bi nakon Vladinog amena bio slan na ikakvo saborsko raspravljanje. Ta činjenica još jednom naglašava značaj ovoga dokumenta kao operativnog akta – akta koji daje sliku stanja u obrani i služi kao osnova budućih promjena, a ne tek kao neki uobičajeni zakon, strategija ili izvještaj.

Prvi SPO

Međuresorna rasprava u MORH-u, 14. svibnja 2005. godine

Izradu prvog Strateškog pregleda obrane iniciralo je Ministarstvo obrane RH u jesen 2003. godine, s ciljem usmjeravanja nastavka tada započinjućih reformi OS RH i cjelokupnog obrambenog sustava. Proces njegove izrade bio je uvelike zatvoren javnosti, navodno međuresoran, i prilično usmjeren i na prilagođavanje obrane tada još daleko predstojećem članstvu Hrvatske u NATO savezu. Njegova je izrada obavljena u sklopu trećeg Godišnjeg nacionalnog programa 2004/2005, Akcijskog plana za članstvo Hrvatske u NATO Savezu (MAP), da bi se onda na tom temelju, a godinu dana kasnije, donijelo i prvi Dugoročni plan razvoja OS RH.

U postupku donošenja Strateškog pregleda obrane u javnosti se 2005. godine moglo čuti za dva odvojena događaja – oba održana u izuzetno kasnoj i naprednoj fazi dovršenja dokumenta koji se tada još nazivalo imenom drugačijim od kasnijeg službenog. Prvo se javnost izvijestilo da je o dokumentu “Strategijski pregled obrane” 14. travnja 2005. godine održana međuresorna rasprava u prostorijama MORH-a. Ona je opisana kao završni produkt procesa strategijskog pregleda obrane (SPO), kojeg je odradilo Povjerenstvo MORH-a za SPO, uz napomenu da je tu riječ o raspravi predviđenoj planom donošenja ovoga dokumenta i dijelom završne faze provedbe procesa koja će rezultirati objavljivanjem ovog dokumenta. O listi prisutnih na ovome događanju moglo se čuti tek:

Stručna rasprava u Rakitju, 20. svibnja 2005. godine

“Na samoj raspravi sudjelovali su predstavnici ključnih državnih institucija: Hrvatskog sabora (dr. Krešimir Ćosić, član saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost), Ureda Predsjednika RH (prof.dr. Vlatko Cvrtila, savjetnik Predsjednika RH za nacionalnu sigurnost i oružane snage), Ureda predsjednika Vlade RH (g. Ivan Sabolić), MVP (g. Pjer Šimunović, nacionalni koordinator za NATO), te drugih ministarstava i agencija. Ispred MORH-a na raspravi su sudjelovali ministar obrane, državni tajnik, načelnik GS OS RH, zamjenik načenika GS OS RH, pomoćnici ministra za obrambenu politiku i za ljudske resurse, zapovjednici grana OS RH, te drugi djelatnici MORH-a i OS RH koji su bili uključeni u strategijski pregled obrane“.

Uz protokolarne izjave o tome da je tadašnja rasprava bila “živa i protekla je u izrazito pozitivnom tonu“, u službenom se priopćenju napominjalo da će “korisne primjedbe dobivene na ovoj raspravi pomoći podizanju kvalitete samog dokumenta do provedbe stručne i javne rasprave koja prethodi samom objavljivanju dokumenta” – objavljivanju koje se planiralo za konac svibnja.

Drugi javni spomen postupka donošenja ovoga dokumenta bio je tek koji dan kasnije, 20. svibnja 2005. godine – kada je u Rakitju, u prostorima tamošnje vojarne Vitez Damir Martić i centra RACVIAC, provedena javna stručna rasprava o prijedlogu dokumenta tada još poznatog kao “Strategijski pregled obrane”.

Tu su se okupili predstavnici znanstvene i stručne zajednice, predstavnici nevladinih organizacija, političkih stranaka, te medija (uključujući i autora ovoga teksta). MORH-a i OS RH predstavljali su najviši dužnosnici – ministar, državni tajnik, pomoćnici ministra, zapovjednici grana OSRH, te načelnici uprava GS OS RH, a tadašnja se diskusija, uz načelno pozdravljanje donošenja ovakvoga dokumenta, ipak koncentrirala na nedovoljno jasnu i javnu proceduru njegova pripravljanja. Iako je službeno bilo rečeno kako će primjedbe s ove rasprave biti “iskorištene pri izradi konačnog prijedloga Strategijskog pregleda obrane“, jednako kao što se spomenulo i za međuresornu raspravu održanu tjedan dana ranije, do tog utjecaja ipak uvelike nije došlo. Dokument “Strateški pregled obrane” donesen je tek koji dan kasnije, krajem svibnja 2005. godine, baš kako se to i najavljivalo. Postupak je obavljen mimo otvorenih sjednica Vlade RH, a dokument je u punome smislu riječi postao javan tek objavom na internetskim stranicama Ministarstva obrane RH.

Početak puta prema SPO 2013

Od 2005. pa idućih nekoliko godina, hrvatski se obrambeni sustav uljuljkao u uvjerenju da je po pitanju strateških dokumenata barem privremeno sve riješeno. Pa ipak, već u doba zaključenja hrvatskih pregovora s NATO savezom, sredinom 2008. godine, hrvatskim stranim partnerima i dijelovima državnoga aparata koji je s njima službeno komunicirao – bilo je potpuno jasno da čitav taj paket traži obnovu. Upravo je zato priprema novog Strateškog pregleda obrane (zajedno s novim Dugoročnim planom razvoja OS RH) i završila uvrštenom u dokument “Timetable for completion of reforms, the Republic of Croatia“, kojim je pred ljeto 2008. (a isključivo na engleskome jeziku) RH definirala svekolike reformske zahvate koje je država partnerima svojevrsno obećala dovršiti i nakon zaključenja svekolikih pregovora o hrvatskome NATO članstvu. Novi Strateški pregled obrane tu je završio kao dio 2. poglavlja (“Obrambena i vojna pitanja”, segment “Cilj 2: Nastavak implementacije Strateškog pregleda obrane i Dugoročnog plana razvoja”). Pri tome je posebno zanimljivo citirati u prijevodu:

“Prije nego se razvije novi DPR 2011-2020, a nakon što Hrvatska postane NATO članica, razvit će se novi Strateški pregled obrane. On će ocijeniti novu stratešku poziciju zemlje, međunarodnu sigurnost i obrambeni kontekst, a njime će se definirati smjer i dinamiku neprekinute transformacije obrambenoga sustava i razvoj vojnih sposobnosti“.

Time postaje jasno zašto nije bilo preuranjeno kad je svojevremeno još i ministar obrane Vukelić obećavao nadležnima predstavljanje novog SPO-a i DPR-a – dokumenata koji su očigledno oba trebali biti gotovi dobrano prije 2011. godine i mandata ministra Davora Božinovića. Upravo je on, u svom programatskom govoru od 20. lipnja 2011. godine (održanog na Hrvatskom vojnome učilištu “Petar Zrinski”), tretirao ove dokumente kao praktično dovršene, gdje je jedino razočaranje bila činjenica da ništa od njih nije zaista i krenulo bilo u javnu raspravu, bilo prema Vladi RH.

Nacrt SPO iz 2012. godine

Nakon parlamentarnih izbora krajem 2011. godine, i promjene vlasti do koje su oni doveli, radni je tekst nacrta Strateškog pregleda obrane konačno 15. ožujka 2012. godine predstavljen javnosti i članovima Odbora za obranu Hrvatskoga sabora. Kako je pri tome bilo vrlo malo ili ništa suvisle diskusije, tom se prilikom u vojnom kompleksu Kovčanje, na Malome Lošinju, moglo dobiti dojam da je na stvari tek donekle izmijenjena repriza postupka donošenja iz 2005. godine. Taj dojam nije bitno izmijenila ni javna rasprava održana na Hrvatskom vojnome učilištu 11. travnja 2012. godine, kada se moglo čuti podosta konstruktivnih prijedloga, komentara i prigovora – na koje su nadležni predstavnici MORH-a tek izrazili žaljenje da je šteta da takav doprinos dolazi ovako kasno u procesu izrade spomenutoga dokumenta, čija se objava u to doba smatrala neposredno predstojećom. Dok smo na tu neugodnu činjenicu i na portalu Obris.org odgovorili nizom tematskih tekstova (razradivši pri tome naše poglede na sposobnosti i opremu, civilno-vojne odnose, topništvo, protuzračnu obranu, ophodne brodove i transportne zrakoplove) – stvari su krenule potpuno drugačijim tokom.

Naime, do ljeta 2012. započela su politička sukobljavanja Predsjednika Republike i Ministarstva obrane RH, kojima su, među ostalima, postali žrtvama i novi strateški dokumenti koje je u to doba pripremao MORH. Kako se u to doba moglo službeno čuti – Strateški je pregled obrane tek tehnički odgođen, ne bi li se tada objavljen radni tekst Nacrta SPO uskladilo s novim obrambenim zakonima, koje se očekivalo prvo pred ljetnu pauzu, a onda i početkom jeseni. U tom se svjetlu treba podsjetiti i na izjave Višnje Tafre, zamjenice ministra obrane, koja je 13. lipnja 2012. godine (prilikom izlaganja o Godišnjem izvješću za 2011.) pred Saborom potvrdila da se dovršetak SPO-a očekuje do kraja te iste 2012. godine. Budući da su spomenuti obrambeni zakoni na kraju u Saboru usvojeni tek 14. lipnja ove godine, ne čudi ni da se onda konačno i proces donošenja Strateškog pregleda obrane gotovo pa digao iz mrtvih.

Takav razvoj situacije prvo su prije nekoliko tjedana naznačile izjave čelnika obrambenog sektora, Ante Kotromanovića i Drage Lovrića, od kojih se moglo čuti da stavljanje novog SPO-a pred Vladu RH neposredno predstoji. Zatim se moglo čuti da je konačni radni tekst Strateškog pregleda obrane bio okupljenim nadležnima predstavljen i na 6. sjednici Vijeća za obranu, održanoj u večernjim satima 16. srpnja ove godine. No kad je već počelo izgledati da bi i taj posao lako mogao ostati odgođen za jesen – konačni se tekst Nacrta Strateškog pregleda obrane napokon našao uvršten u dnevni red današnje sjednice Vlade RH.

Gostujući nakon sjednice Vijeća za obranu u Dnevniku 3 Hrvatske televizije, ministar obrane Ante Kotromanović otkrio je sinoć neke detalje razgovora s Pantovčaka koje se iz suhoparnog priopćenja nije moglo iščitati. Tako je najavio da se namjerava smanjiti broj ljudi u MORH-u i OS RH na 15 tisuća u naredne 3 godine, da će u Afganistanu nakon 2014. godine ostati do 120 vojnika, da će Hrvatski Sabor na jesen odlučivati o hrvatskom sudjelovanju u EU misiji u Maliju, te da će hrvatsko sudjelovanje u misiji EU NAVFOR Somalia – ATALANTA dobiti drugačiji karakter.

No krenimo redom – strateški dokumenti i najave smjera u kojem će ići hrvatske Oružane snage:

„Prva točka bila je… raspravljali smo o Strateškom pregledu obrane, to je temeljni strateški dokument Ministarstva obrane. Njega smo morali donijeti zato što je zadnji donesen 2005. godine, u međuvremenu je Hrvatska ušla u NATO, u Europsku uniju, gospodarska kriza, problemi oko modernizacije, i to su bili motivi. Što se tiče samog Strateškog pregleda obrane, mi smo tu dali pogled naš kako vidimo Oružane snage u idućih 10-ak godina. (…) Pa vidimo da, što se tiče ljudskih resursa, naš plan je, u dogovoru s Glavnim stožerom, smanjiti broj ljudi na 15 tisuća (…) u roku od 3 godine. To nam je vrlo važna stvar – znači, smanjiti taj dio upravni i zapovjedni, administraciju…. Drugo: dali smo naš osvrt i pogled na materijalne resurse, znači to je teritorijalni raspored Oružanih snaga, koje bi vojarne napuštali, koje bi sustave napuštali, koje bi sustave razvijali, i zadnji aspekt – to su financijske naše potrebe – koja su to sredstva koja su potrebna. Naime, NATO standard je da se za osoblje izdvaja oko 50 posto sredstava od ukupnog proračuna koji dobije Ministarstvo obrane, da se 30 posto sredstava odvaja za održavanje, a 20 posto za modernizaciju. (…) Nama je plan upravo to – želimo smanjiti broj ljudi da bi imali više sredstava za modernizaciju. Mi sad izdvajamo 60 posto sredstava za osoblje, i to je naprosto previše, i ne možemo nikada dostići one ciljeve sposobnosti koje smo dobili od NATO-a.“ 

Među strateškim dokumentima s kojima si još ni sam NATO nije načisto, nalazi se i strategija prisustva međunarodnih snaga u Afganistanu nakon 2014. godine. Što se Hrvatske tiče, izgledalo je poznato koliko će vojnika biti u misiji ISAF već naredne godine, a Kotromanović je najavio i okvirni broj hrvatskih vojnika koji će podno Hindukuša ostati i nakon 2014.

„To je bila druga točka. Govorili smo o međunarodnoj obrambenoj suradnji sa susjedima, s regijom, i o tome kako RH pridonosi međunarodnoj sigurnosti. Znači dotakli smo se, prije svega, operacije Afganistan, dali smo naše viđenje kako to vidimo u 2014. godini i post. Naša je odluka da idemo do 168 vojnika za 2014. (…) Smanjivat će se, u skladu s politikom koju provodi NATO. Mi smo donijeli koncept – CONOPS – to je ukupan okvir, između 8 i 12 tisuća na ministarskom sastanku u Bruxellesu, i u skladu s time Hrvatska se mora usklađivati. Iza 2014. to bi bilo maksimalno do 120 ljudi, jer točno ne znamo sad da li će biti 8 tisuća u Afganistanu, ili 12 tisuća ljudi.”

Zanimljivo je to što se trenutno planirani broj – „maksimalno do 120 ljudi“ ne poklapa s brojem iz prošle godine donesenog Strateškog plana Ministarstva obrane od 2013. do 2015. godine. Kako smo već pisali, prema tom Strateškom planu planirao se ostanak najviše 50 vojnika. Pogleda li se s današnje distance taj Plan, vjerojatno bi ga trebalo revidirati u još nekim stavkama, ako ne i potpuno baciti u smeće i napraviti novi.

Posljednja velika tema jučerašnje sjednice Vijeća za obranu bile su dvije misije Europske unije, čija je ponosna članica odnedavno i Hrvatska. U jednoj misiji Hrvatska sudjeluje već nekoliko godina – EU NAVFOR Somalia – ATALANTA, a u drugoj će tek sudjelovati (EUTM MALI). Hrvatska je na EU-razini svoje sudjelovanje u aktivnostima u Maliju potvrdila još prije nekoliko mjeseci, a dosadašnje kalkuliranje o konkretnome doprinosu toj misiji Bruxelles nam je, navodno, prilično zamjerio. No od jučer je i službeno – Hrvatska ide u Mali, a saborski će zastupnici za tu odluku na jesen tek formalno dignuti ruke. Zanimljivo je i to da je prije 3 dana, u kratkom razgovoru za nacionalnu javnu televiziju (a nakon hrvatskog sudjelovanja na vojnom mimohodu u Francuskoj), predsjednik Ivo Josipović mrtav-hladan izjavio da se nije razgovaralo o hrvatskom sudjelovanju u misiji u Maliju. Po tom ga je pitanju upravo jučer demantirao ministar obrane Ante Kotromanović:

„Ja ne znam što su njih dvojica razgovarali (Josipović i Hollande, op.a.), ja sam također bio u Parizu na mimohodu, imao sam sastanak s ministrom obrane Malija i s ministrom obrane Francuske. Oni su iskazali zainteresiranost da im se pomogne. Naime, mi smo i prije uputili jedan kontingent oružja i streljiva gdje smo opremili jednu njihovu bojnu. Mi ćemo i sada uputiti jedan takav kontingent, recimo oko tisuću i pol pušaka, streljiva nešto i opreme. I drugo – mi već dugo planiramo, znači nekoliko mjeseci, da uputimo nekoliko naših časnika, instruktora, recimo kao što su inženjerci, doktori,  u sustav snaga koje se nalaze u Maliju, da bi vršili obuku… (…) Možda do 5 ili 6, vidjet ćemo. (…) Ne, nije opasna misija. To su ljudi koji se nalaze duboko u pozadini, imao sam dole taj jedan dobar brifing s ministrom obrane Francuske koji me izvijestio o stanju dole… Znači, dole je sada mirno, oni su razbili teroriste koji su bili dole, znači to je bila brza intervencija i za sada nema nikakvih naznaka da bi bilo nešto dole opasno. Otprilike ima dole negdje oko 500 vojnika iz različitih zemalja, i mi sad razmatramo tu odluku. Naravno, konačnu odluku mora donijeti hrvatski parlament, mi ćemo vjerojatno pripremiti takav prijedlog i poslali bi Hrvatskom saboru da odluči o tome da li želi poslati naše pripadnike OS u misiju u Mali. (…) Na jesen. Također, isto još jedna misija… Mi smo razgovarali… mi već participiramo u misiji ATALANTA u vodama Somalije. Naša je želja da budemo aktivniji, sada kad smo postali članica EU u misijama EU. Nama je želja da pošaljemo i dole jedan kontingent ljudi, do 15-ak naših pripadnika, koji bi bili stacionirani na brodu UN-a ili na jednom brodu, ratnom brodu, koji bi služio za zaštitu brodova koji idu tim putem, zato što je to naš interes, naši se dole nalaze pomorci, naši brodovi… Eto, to su bile danas važne točke o čemu smo razgovarali.“

Ni hrvatsko sudjelovanje u misiji ATALANTA nije baš tako jednostavno. U prosincu prošle godine Hrvatski je sabor izglasao povećanje broja hrvatskih vojnika u misiji protiv somalskih pirata s dosadašnjih najviše 5 na najviše 20. No dosadašnje hrvatsko sudjelovanje u ATALANTI bilo je prilično bezbolno i nezahtjevno, dok bi sudjelovanje kakvo je najavio Kotromanović ipak bilo nešto rizičnije. Budući da je Sabor o tome već rekao svoje, zašto ga uznemiravati novim detaljima o promjeni karaktera misije.