
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>protuzračna obrana &#8211; Obrana i sigurnost</title>
	<atom:link href="https://obris.org/tag/protuzracna-obrana/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://obris.org</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Wed, 22 Jul 2026 14:40:02 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	
	<item>
		<title>Latvija: ostavka ministra obrane zbog upada dronova</title>
		<link>https://obris.org/nato/latvija-ostavka-ministra-obrane-zbog-upada-dronova/</link>
		<pubDate>Mon, 11 May 2026 20:40:47 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Aleksandar Španić]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[NATO]]></category>
		<category><![CDATA[bespilotne letjelice]]></category>
		<category><![CDATA[Latvija]]></category>
		<category><![CDATA[protuzračna obrana]]></category>
		<category><![CDATA[Ukrajina]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=96470</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Latvijski ministar obrane Andris Sprūds (Stranka Progresivci) objavio je u nedjelju navečer, 10. svibnja na konferenciji za novinare, da podnosi ostavku nakon što su u četvrtak dva drona pala na teritorij Latvije te pogodila prazne spremnike u skladištu nafte u gradu Rezekneu. U ranim jutarnjim satima četvrtka, 07. svibnja, proglašena je zračna opasnost u okruzima Balva, Ludza i Rēzekne [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-96471" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/rezervuar-Rezekne-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/rezervuar-Rezekne-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/rezervuar-Rezekne-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/rezervuar-Rezekne-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/rezervuar-Rezekne-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/rezervuar-Rezekne-310x207.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/rezervuar-Rezekne.jpg 1194w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Latvijski ministar obrane Andris Sprūds (Stranka Progresivci) objavio je u nedjelju navečer, 10. svibnja na konferenciji za novinare, da podnosi ostavku nakon što su u četvrtak dva drona pala na teritorij Latvije te pogodila prazne spremnike u skladištu nafte u gradu Rezekneu. U ranim jutarnjim satima četvrtka, 07. svibnja, proglašena je zračna opasnost u okruzima Balva, Ludza i Rēzekne zbog dviju bespilotnih letjelica koje su narušile zračni prostor Latvije. Prema policiji, jedan od dronova, vjerojatno tip <span class="css-1jxf684 r-bcqeeo r-1ttztb7 r-qvutc0 r-poiln3">An-196 Liutyi</span>, kasnije se srušio na teritorij skladišta nafte u Rezekneu, podružnice tvrtke East-West Transit LLC. Sprūds se našao na meti oštrih kritika zbog neuspjeha snaga protuzračne obrane u presretanju dronova koji su narušili zračni prostor Latvije. Riječ je o ukrajinskim dronovima koji su, prema riječima ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sibihe, pali u Latviju zbog &#8220;<em>ruskog elektroničkog ratovanja koje je namjerno preusmjerilo ukrajinske dronove s njihovih ciljeva u Rusiji</em>&#8220;. I ranije je Sibiha izjavljivao da Rusi sredstvima elektroničkog ratovanja namjerno skreću ukrajinske dronove prema baltičkim državama.</p>
<div id="attachment_96473" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><img class="size-medium wp-image-96473" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/Andris-Spruds-300x190.jpg" alt="" width="300" height="190" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/Andris-Spruds-300x190.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/Andris-Spruds-768x486.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/Andris-Spruds-1024x648.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/Andris-Spruds-87x55.jpg 87w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/Andris-Spruds-310x196.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/Andris-Spruds-125x80.jpg 125w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/Andris-Spruds.jpg 1370w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /><p class="wp-caption-text">Sada već bivši ministar obrane Latvije</p></div>
<p>„<em>Danas sam donio odluku i želim javno objaviti da ću dati ostavku na mjesto ministra obrane kako bih zaštitio latvijsku vojsku od razdornih političkih kampanja</em>“, rekao je jučer ministar obrane Sprūds. Inzistirao je na tome da je učinjeno mnogo na poboljšanju latvijske obrane, uključujući i zračnu obranu, te je rekao da su „<em>latvijske Oružane snage i nacionalna obrambena sposobnost važniji od bilo koje ministarske pozicije i interesa bilo koje stranke</em>“. „<em>Ne mogu dopustiti da se politička kampanja protiv mene ili naše političke snage pretvori u kampanju protiv latvijskih oružanih snaga i obrambenih agencija</em>“, rekao je Sprūds, sugerirajući da je protiv njegove političke stranke Progresivci pokrenuta „sustavna kampanja“ jer je odbila slijediti pravila i dovodila je u pitanje dugo utvrđene norme. Također je sugerirao da je premijerkina stranka &#8220;Novo jedinstvo&#8221; posustala pod pritiskom raznih drugih stranaka te da je zabrinuta zbog svog rejtinga uoči listopadskih izbora za Saeimu. „&#8217;<em>Novo jedinstvo&#8217; trebalo bi odvojiti malo vremena i preispitati sebe</em>“, rekao je Sprūds, optužujući Novo jedinstvo da za probleme krivi sve osim sebe, unatoč činjenici da je dugo bila glavna stranka na vlasti.</p>
<h3>Latvijska premijerka : „Sigurnost mora biti u rukama profesionalaca&#8221;</h3>
<p>Objava Sprūdsove ostavke uslijedila je ubrzo nakon što je premijerka Evika Siliņa (Novo jedinstvo) objavila da je Sprūds izgubio njezino i povjerenje javnosti te da stoga zahtijeva ostavku ministra. „<em>Donijela sam odluku &#8211; ministar obrane Andris Sprūds izgubio je moje i povjerenje javnosti, te sam zatražila njegovu ostavku. Danas sam o toj odluci obavijestila ministra i koalicijske partnere</em>“, rekla je Siliņa. Premijerka je istaknula da je odluku donijela procjenjujući ne samo rješavanje nedavnih incidenata s upadom dronovima, već i širu situaciju u obrambenom sektoru koji nije ispunio obećanje o sigurnom nebu unatoč rekordnom financiranju od gotovo 5% BDP-a. Napomenula je da sustavi protiv dronova nisu dovoljno brzo raspoređeni, što je konačan razlog za Sprūdsov odlazak.</p>
<div id="attachment_96475" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><img class="size-medium wp-image-96475" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/Evika-Silina-u-posjetu-Ukrajini-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/Evika-Silina-u-posjetu-Ukrajini-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/Evika-Silina-u-posjetu-Ukrajini-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/Evika-Silina-u-posjetu-Ukrajini-1024x682.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/Evika-Silina-u-posjetu-Ukrajini-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/Evika-Silina-u-posjetu-Ukrajini-310x207.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/Evika-Silina-u-posjetu-Ukrajini.jpg 1280w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /><p class="wp-caption-text">Evika Silina u posjetu Ukrajini 2025. godine</p></div>
<p>Siliņa je rekla i da je pozvala pukovnika Raivisa Melnisa ​​da preuzme dužnost ministra obrane – što bi značilo da će pripadnik vojske preuzeti civilnu dužnost, čija je jedna od odgovornosti nadzor nad vojskom. To bi također ukinulo ministarski mandat Progresivnoj stranci bez dogovora – što će vjerojatno imati posljedice na postojeći koalicijski sporazum. „<em>Sigurnost mora biti u rukama profesionalaca. Sigurnost naših ljudi je iznad stranaka, iznad političkih ambicija i predizborne retorike</em>“, rekla je Siliņa. Melnis trenutno obnaša dužnost predstavnika Ministarstva obrane u Ukrajini, a od veljače djeluje i kao Siliņin savjetnik.</p>
<p>Tijekom današnjeg dana na društvenim se mrežama oglasio i šef Ureda ukrajinskog predsjednika Kirilo Budanov koji se zahvalio dosadašnjem ministru Andrisu Sprūdsu na produktivnoj suradnji i &#8220;<em>jasnom razumijevanju onoga što je ovdje u našem dijelu Europe i u ovom ratu na kocki</em>&#8220;. Budanov je istodobno pozdravio i izbor novog ministra obrane, pukovnika Melnisa: &#8220;<em>Pukovnika dobro poznajemo iz njegovog rada u Ukrajini – iz prve ruke je vidio rat u Donjeckoj, Harkovskoj i Zaporiškoj regiji. Nadamo se daljnjem proširenju strateške suradnje između naših zemalja, posebno u razmjeni vojnih iskustava u obrambenoj industriji, razvoju dronova i sustava za elektroničko ratovanje.</em>&#8221;</p>
<h3>Ukrajina nudi pomoć</h3>
<div id="attachment_96477" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><img class="size-medium wp-image-96477" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/Sibiha_Rutte-300x205.jpg" alt="" width="300" height="205" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/Sibiha_Rutte-300x205.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/Sibiha_Rutte-768x524.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/Sibiha_Rutte-1024x699.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/Sibiha_Rutte-81x55.jpg 81w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/Sibiha_Rutte-310x212.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/Sibiha_Rutte.jpg 1279w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /><p class="wp-caption-text">Ministar Sibiha i glavni tajnik NATO-a Rutte</p></div>
<p>Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha izjavio je na društvenim mrežama da je razgovarao s latvijskom ministricom vanjskih poslova Baibom Braže i potvrdio da su nedavni dronovi koji su ušli u latvijski zračni prostor iz Rusije – i koji su neizravno doveli do ostavke Sprūdsa – doista ukrajinskog podrijetla. „<em>Istrage su dokazale da je to rezultat ruskog elektroničkog ratovanja koje je namjerno preusmjeravalo ukrajinske dronove s njihovih ciljeva u Rusiji</em>“, rekao je Sybiha, dodajući: „<em>Ponovno sam potvrdio spremnost Ukrajine da surađuje s baltičkim zemljama i Finskom kako bi se spriječili takvi incidenti, uključujući i izravno sudjelovanje naših stručnjaka</em>.“</p>
<h3>Pad drona u Zagrebu &#8211; zaboravljen</h3>
<p>Hrvatska javnost kao da je zaboravila da je na samom početku rata u Ukrajini na Zagreb pao jedan stari sovjetski dron. <a href="https://obris.org/hrvatska/pad-bespilotne-letjelice-na-jarun-ozbiljan-sigurnosni-incident-i-propust/" target="_blank" rel="noopener">10. ožujka 2022. godine u zagrebačkom naselju Jarun kod Studentskog doma Stjepan Radić grubo je sletio sovjetski Striž</a>, srećom bez žrtava. Riječ je bila o letjelici Tu-141 sovjetske proizvodnje koja je preletjela Rumunjsku i Mađarsku, bez ikakvog odgovora tamošnje protuzračne obrane. Bespilotna letjelica bila je navodno naoružana aviobombom koja je eksplodirala pri udaru o tlo, no u njoj nije bilo vojnog eksploziva poput TNT-a, rečeno je nekoliko dana nakon incidenta <a href="https://obris.org/svijet/pad-ti-141-ima-bombe-nema-eksploziva-i-sto-cemo-sad/" target="_blank" rel="noopener">na konferenciji za novinare Županijskog državnog odvjetništva</a>.</p>
<div id="attachment_96479" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><img class="size-medium wp-image-96479" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/275679171_381361397146446_2942849511706402455_n-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/275679171_381361397146446_2942849511706402455_n-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/275679171_381361397146446_2942849511706402455_n-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/275679171_381361397146446_2942849511706402455_n-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/275679171_381361397146446_2942849511706402455_n-310x207.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/05/275679171_381361397146446_2942849511706402455_n.jpg 960w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /><p class="wp-caption-text">U Hrvatskoj nema političke odgovornosti za ulet Striža</p></div>
<p>Sam <a href="https://obris.org/hrvatska/kako-do-istine-o-padu-drona-na-zagreb-2022/" target="_blank" rel="noopener">zamjenik glavnog tajnika NATO-a, Boris Ruge, govoreći na sjednici Odbora za obranu Hrvatskog sabora 30. listopada 2024.</a>, kazao je da je situacija s padom drona pomno analizirana. &#8220;<em>Koliko sam shvatio, dron nije bio napad na Hrvatsku, bila je to tehnička nezgoda, greška koja se dogodila. Zajedno smo analizirali tu situaciju, ali podaci su klasificirani i ne mogu ih podijeliti s vama. No, mogu reći da to nije bio napad Rusije na Hrvatsku</em>&#8220;. Unatoč brojnim pitanjima, ni premijer Plenković ni ministri obrane nisu do danas otkrili čiji je bio dron koji je greškom završio na zagrebačkom Jarunu, iako je bilo dosta naznaka da je mogao biti ukrajinski. Bilo kako bilo, do danas se nije u javnosti pojavila službena informacija, a bilo kakva ostavka ministra obrane ili nekog iz sustava je, naravno – izostala.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Slovačka dobila prvi PZO sustav Barak MX i zadnji F-16</title>
		<link>https://obris.org/nato/slovacka-dobila-prvi-pzo-sustav-barak-mx-i-zadnji-f-16/</link>
		<pubDate>Mon, 20 Apr 2026 12:09:30 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[NATO]]></category>
		<category><![CDATA[borbeni zrakoplov]]></category>
		<category><![CDATA[F-16]]></category>
		<category><![CDATA[Izrael]]></category>
		<category><![CDATA[Lockheed Martin]]></category>
		<category><![CDATA[opremanje i modernizacija]]></category>
		<category><![CDATA[protuzračna obrana]]></category>
		<category><![CDATA[SAD]]></category>
		<category><![CDATA[Slovačka]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=96247</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Slovački ministar obrane Robert Kaliňák (Smer-SD) potvrdio je tijekom aktualnog sata u slovačkom parlamentu da je prva bitnica izraelskog sustava protuzračne obrane Barak MX stigla na teritorij Slovačke Republike. Neslužbeno se saznaje da je nakon višemjesečnog kašnjenja &#8211; što se pripisuje globalnoj nestabilnosti i posebno ratu u Iranu &#8211; prva bitnica izraelskog protuzračnog sustava Barak MX isporučena Slovačkoj prije [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-96249" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/04/GNzDnpKWUAErxlW-300x169.jpg" alt="" width="300" height="169" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/04/GNzDnpKWUAErxlW-300x169.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/04/GNzDnpKWUAErxlW-768x433.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/04/GNzDnpKWUAErxlW-1024x577.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/04/GNzDnpKWUAErxlW-98x55.jpg 98w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/04/GNzDnpKWUAErxlW-310x175.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/04/GNzDnpKWUAErxlW.jpg 1420w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Slovački m<span dir="auto"><span class="" dir="auto">inistar obrane Robert Kaliňák (Smer-SD) potvrdio je tijekom aktualnog sata u slovačkom parlamentu da je prva bitnica izraelskog sustava protuzračne obrane Barak MX stigla na teritorij Slovačke Republike. Neslužbeno se saznaje da je nakon višemjesečnog kašnjenja &#8211; što se pripisuje globalnoj nestabilnosti i posebno ratu u Iranu &#8211; prva bitnica izraelskog protuzračnog sustava Barak MX isporučena Slovačkoj prije otprilike 15 dana. </span></span></p>
<p><span dir="auto"><span class="" dir="auto">Kaliňák je rekao da je prva bitnica već raspoređena i spremna za postupno uvođenje u punu operativnost. Iako točna lokacija ostaje tajna iz sigurnosnih razloga, ministar obrane naznačio je ključnu ulogu ovog sustava. Bitnica se trenutno nalazi na <em>&#8220;raskrižju naših nuklearnih elektrana&#8221;</em>, što potvrđuje primarni fokus na zaštiti kritične infrastrukture slovačke države. Proces integracije sustava u strukture slovačkih Oružanih snaga trajat će nekoliko tjedana i odvijat će se pod nadzorom izraelskih stručnjaka. Slovački vojnici već su završili početni dio obuke i nastavit će proces obuke izravno na novoj opremi u Slovačkoj.</span></span></p>
<p><span dir="auto"><span class="" dir="auto"><img class="alignleft size-medium wp-image-96251" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/04/barakMX-300x159.jpg" alt="" width="300" height="159" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/04/barakMX-300x159.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/04/barakMX-768x407.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/04/barakMX-104x55.jpg 104w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/04/barakMX-310x164.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/04/barakMX.jpg 800w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Isporuka PZO sustava Barak MX prema ugovoru su očekivala krajem </span></span><span dir="auto"><span class="" dir="auto">2025./početkom 2026.</span></span><span dir="auto"><span class="" dir="auto">, isto kao što se očekuje isporuka svih 6 kupljenih bitnica do kraja 2030. godine. Iako niti jedna NATO članica do sada nije kupila ovaj izraelski PZO sustav, Slovaci su mu 2024. dali prednost pred ostalim ponuđačima &#8211; n<span class="HwtZe" lang="hr"><span class="jCAhz ChMk0b"><span class="ryNqvb">a temelju zadovoljenih kriterija slovačkih Oružanih snaga, sustav Barak MX osvojio je 95% bodova i time se istaknuo u konkurenciji sa sustavima Spyder, IRIS-T i VL MICA. </span></span></span></span></span><span dir="auto"><span class="" dir="auto">Za Slovačku, riječ je o povijesnoj prekretnici koja ima za cilj zamijeniti starije PZO sustave iz sovjetskog doba i povećati obrambene sposobnosti Slovačke unutar NATO-saveza. U kontekstu aktualnih geopolitičkih sukoba 2026. godine, jačanje protuzračne obrane postalo je prioritet za slovačku vladu, prije svega radi zaštite strateških objekata od modernih raketnih prijetnji. </span></span></p>
<div id="attachment_96253" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><img class="wp-image-96253 size-medium" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/04/08900_c_Slowakei-MoD-300x202.jpg" alt="" width="300" height="202" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/04/08900_c_Slowakei-MoD-300x202.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/04/08900_c_Slowakei-MoD-768x518.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/04/08900_c_Slowakei-MoD-1024x691.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/04/08900_c_Slowakei-MoD-82x55.jpg 82w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/04/08900_c_Slowakei-MoD-310x209.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/04/08900_c_Slowakei-MoD.jpg 1500w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /><p class="wp-caption-text">Pripadnici slovačkih Zračnih snaga u Tucsonu, Arizona (Photo: Ministarstvo obrane Slovačke Republike)</p></div>
<p><span dir="auto"><span class="" dir="auto">Tome treba pridodati i vijest s kraja prošloga tjedna da je <span class="HwtZe" lang="hr"><span class="jCAhz ChMk0b"><span class="ryNqvb">Slovačka zaprimila posljednji od svojih 14 borbenih aviona Lockheed Martin F-16V Block 70. Avion je preuzeo pukovnik František Pytlík, časnik za vezu u zračnoj bazi Morris ANG američke Nacionalne garde u Tucsonu u Arizoni.</span></span><span class="jCAhz ChMk0b"><span class="ryNqvb"> Dio slovačkih F-16 još uvijek se nalazi u SAD-u, gdje piloti stječu iskustvo i uče kako u potpunosti iskoristiti mogućnosti zrakoplova.</span></span> <span class="jCAhz ChMk0b"><span class="ryNqvb">Nakon završetka obuke, lovci će se postupno prebacivati ​​u Slovačku. Kako smo ranije pisali na portalu Obris.org, <a href="https://obris.org/svijet/slovacka-potpisala-ugovor-za-f-16v/" target="_blank" rel="noopener">Slovačka je ugovor o kupovini borbenih aviona F-16 Blok 70/72 potpisala u prosincu 2018. godine</a>, prema kojem su SAD trebale obučiti 22 pilota i 160 pripadnika tehničkog osoblja. Prema ugovoru, isporuke letjelica trebala je biti okončana do kraja 2023., no cijeli se posao odužio do prošloga tjedna.</span></span></span></span></span></p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Davidova praćka – nova točka razdora</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/davidova-pracka-nova-tocka-razdora/</link>
		<pubDate>Wed, 25 Mar 2026 11:39:20 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Aleksandar Španić]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Obrana]]></category>
		<category><![CDATA[Ivan Anušić]]></category>
		<category><![CDATA[Izrael]]></category>
		<category><![CDATA[obrambena suradnja]]></category>
		<category><![CDATA[opremanje i modernizacija]]></category>
		<category><![CDATA[OS RH]]></category>
		<category><![CDATA[proturaketna obrana]]></category>
		<category><![CDATA[protuzračna obrana]]></category>
		<category><![CDATA[Zoran Milanović]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=95902</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Izraelski protuzračni i proturaketni sustav „Davidova praćka“ (Kela David) raketni je štit razvijen u suradnji s američkim Raytheonom, a već sama informacija da je ministar obrane Ivan Anušić tijekom nedavnog posjeta Izraelu razgovarao o mogućoj nabavi tog sustava izazvala je burnu reakciju predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga  Zorana Milanovića „Ako ministar obrane ili bilo tko želi ući [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p>Izraelski protuzračni i proturaketni sustav „Davidova praćka“ (Kela David) raketni je štit razvijen u suradnji s američkim Raytheonom, a već sama informacija da je <a href="https://obris.org/svijet/anusic-u-izraelu-milanovic-zabranio-suradnju/" target="_blank" rel="noopener">ministar obrane Ivan Anušić tijekom nedavnog posjeta Izraelu</a> razgovarao o mogućoj nabavi tog sustava izazvala je burnu reakciju predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga  Zorana Milanovića</p>
<blockquote>
<div id="attachment_95905" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><img class="size-medium wp-image-95905" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/Anušić-Katz-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/Anušić-Katz-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/Anušić-Katz-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/Anušić-Katz-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/Anušić-Katz-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/Anušić-Katz-310x207.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/Anušić-Katz.jpg 1440w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /><p class="wp-caption-text">Anušić s izraelskim ministrom obrane Katzom</p></div>
<p><em>„Ako ministar obrane ili bilo tko želi ući u tu vrstu aranžmana s Izraelom, nabavu tzv. Davidove praćke, to znači da je potrebna i suradnja Hrvatske vojske &#8211; ljudi iz Glavnog stožera, iz postrojbi, iz sustava zapovijedanja &#8211; sa izraelskom vojskom. Tako mi Boga, to se neće dogoditi. Hrvatska vojska, mojom zapoviješću, neće sudjelovati u tome“,</em></p></blockquote>
<p>rekao je Zoran Milanović komentirajući u utorak, 24. ožujka, informaciju da ministar obrane razgovara s Izraelcima o nabavi  Davidove praćke.</p>
<blockquote><p><em>„Ovo je upozorenje – nemojte to raditi. Ni jedan hrvatski vojnik u tome neće sudjelovati. Ako će to raditi civili, to će biti prvi put u povijesti“,</em></p></blockquote>
<p>dodao je predsjednik Milanović. A što se tiče sustava Davidove praćke, kaže: „<em>čak da je zadnji na svijetu, a nije, nadomjestiv je</em>“. Predsjednik Milanović pri tome je upozorio na činjenicu da ministar obrane pregovara s Izraelcima u isto vrijeme „<em>dok Izrael naoružava našeg prvog susjeda kojega vidimo kao sigurnosni problem, govorim o Srbiji</em>“.</p>
<h3><strong>Sporna prodaja oružja Izraela Srbiji</strong></h3>
<p>Govoreći o izraelskom naoružavanju Srbije Milanović je pojasnio:</p>
<blockquote><p><em> „To je započelo prije godinu dana kada je od Izraela kupljen višecijevni bacač raketa koji ima domet od 300 kilometara. To je još ofenzivnije oružje od onoga što su im Kinezi navodno prodali. Možda da ministar pita svoje prijatelje u Tel Avivu – zašto ste to prodali Srbiji? Dakle, Izrael aktivno naoružava državu koju i Plenković i ministar nazivaju neprijateljem. Vide li tu neku nekonzistentnost i razlog da se postavi pitanje Izraelu – zašto to radite? Ne, to je saveznik“.</em></p></blockquote>
<p>Osim toga, nastavio je Milanović, &#8230;</p>
<blockquote>
<div id="attachment_95908" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><img class="size-medium wp-image-95908" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/19-300x169.jpg" alt="" width="300" height="169" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/19-300x169.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/19-768x432.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/19-1024x576.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/19-98x55.jpg 98w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/19-310x174.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /><p class="wp-caption-text">Zoran Milanović s predsjednicom Sjeverne Makedonije Gordanom Siljanovskom-Davkovom (Photo: UPRH)</p></div>
<p><em>„Taj saveznik od kojega ministar kupuje tzv. Davidovu praćku naoružava Srbiju i ne samo da ih naoružava, ne samo da ih naoružava izrazito ofenzivnim oružjem – protiv kojega je zaštita čak teža nego protiv hipersoničnih raketa – nego im oni integracijski pomažu, kao sistem integratori, da sve ono što je Srbija kupila integriraju u „lanac ubijanja“. To rade Izraelci s kojima ministar pregovara o nabavi tzv. Davidove praćke“,</em></p></blockquote>
<p>upozorio je Predsjednik Republike. Premijera Plenkovića se pri tome upitao zašto se u svom pismu glavnom tajniku NATO-a nije požalio i na Izrael?</p>
<blockquote><p><em>„Za suradnju s Izraelom je potrebno povjerenje, a ja ne vjerujem onome tko naoružava moga izazivača. Teško mi je shvatiti zašto to netko ne vidi ili se pravi da ne vidi i zašto nas uvlači u to?“,</em></p></blockquote>
<p>zaključio je jučer predsjednik Milanović.</p>
<h3><strong>Odgovor vladajućih</strong></h3>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-95910" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/Davids-Sling-300x185.jpg" alt="" width="300" height="185" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/Davids-Sling-300x185.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/Davids-Sling-768x474.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/Davids-Sling-1024x633.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/Davids-Sling-89x55.jpg 89w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/Davids-Sling-310x192.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/Davids-Sling.jpg 1180w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Iako je Milanović oštro reagirao, reakcija premijera ili ministra obrane jučer nije bilo. Samo je Ante Sanader, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a,  nakon sastanka vladajuće većine reagirao na navode predsjednika rekavši da to nije bila tema koalicijskog sastanka, ali da &#8211; koliko mu je poznato &#8211; nije bilo razgovora o nabavi tog sustava. Dodao je kako ne zna otkuda Predsjedniku takve informacije. Na upit je li to jedan od prijepora nesazivanja sjednica Vijeća za obranu i Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sanader je rekao da to treba pitati Milanovića. Ocijenio je „<em>kako nas Predsjednik svađa sa svima, Ukrajincima, Izraelcima, Amerikancima, BiH, Norveškom te da smo čuli njihove reakcije. U kojoj je europskoj ili svjetskoj, ozbiljnoj, velikoj ili našoj partnerskoj državi Milanović bio i razgovarao</em>“, rekao je i dodao da je „<em>tuga i tragedija da imamo takvog predsjednika</em>“.</p>
<p>Prava reakcija došla je danas od ministra obrane Ivana Anušića, koji je na margini konferencije o obrambenoj industriji rekao:</p>
<blockquote>
<div id="attachment_95912" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><img class="size-medium wp-image-95912" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/652433462_1462933468826704_1150758395997142290_n-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/652433462_1462933468826704_1150758395997142290_n-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/652433462_1462933468826704_1150758395997142290_n-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/652433462_1462933468826704_1150758395997142290_n-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/652433462_1462933468826704_1150758395997142290_n-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/652433462_1462933468826704_1150758395997142290_n-310x207.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/652433462_1462933468826704_1150758395997142290_n.jpg 1440w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /><p class="wp-caption-text">Ministar Anušić na nedavnoj prisezi ročnika (Photo: MORH/F.Klen)</p></div>
<p><em>&#8220;Imamo nekoliko činjenica. Prva je da je Srbija predstavila hipersonične rakete koje su kupili od Kine i nazvali ih Zagrepčanke. Taj sustav može se zaustaviti tek s nekoliko sustava u svijetu, među kojima je i Davidova praćka. Predsjednik je zabranio suradnju Oružanih snaga s Oružanim snagama Izraela. Drugim riječima, nemoguće je pregovarati o tome kad Oružane snage imaju zabranu kupovine. Zaključak možete donijeti sami. Nije stvar što ja hoću ili neću, svašta bi ja u životu htio. Neke stvari mogu napraviti, neke ne mogu. Ove ne mogu. Ako sam naveo činjenicu da je predsjednik zabranio onda ne može biti opcija jer nema smisla razgovarati o nečemu što ne možemo kupiti.&#8221;</em></p></blockquote>
<p>No kako Hrvatska pati od kroničnog nedostatka protuzračne i proturaketne obrane, nešto će se ipak morati poduzeti.</p>
<blockquote><p><em>&#8220;Studija protuzračne obrane je gotova, uskoro će se donijeti odluka o tome koji sustav protuzračne obrane ćemo imati. Ne donosimo odluku o nečemu &#8211; ja u mom uredu, da ja odlučim s premijerom što kupiti i mi idemo to kupiti.&#8221;</em></p></blockquote>
<div id="attachment_95914" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><img class="size-medium wp-image-95914" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/13-11-David-Sling-Test8-1-300x255.jpg" alt="" width="300" height="255" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/13-11-David-Sling-Test8-1-300x255.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/13-11-David-Sling-Test8-1-65x55.jpg 65w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/13-11-David-Sling-Test8-1-310x264.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/13-11-David-Sling-Test8-1.jpg 703w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /><p class="wp-caption-text">Testiranje Davidove praćke (Photo: Rafael)</p></div>
<p>Pa ipak, takve odluke se često donose na političkoj razini, a formalno su potkrijepljene &#8220;<em>potrebama vojske</em>.&#8221; Tako bi teorijski moglo biti i s Davidovom praćkom koja je vrlo skupo, ali efikasno sredstvo. Prvo &#8211; naoružanje ne kupuju Oružane snage, iza kojih se danas sakrio Anušić, nego Ministarstvo obrane i Vlada, na koje predsjednik države nema utjecaj. Bez obzira na Milanovićevu zapovijed prema kojoj Oružane snage ne smiju surađivati s izraelskom vojskom, činjenica je da se i u slučaju da ovoga trena Hrvatska kupi ovo proturaketno naoružanje &#8211; na njega čeka nekoliko godina. A do tada će isteći i mandat aktualnom Predsjedniku Republike. U tom slučaju bi kasnila obuka za Davidovu praćku, no sama kupovina nije nemoguća. Drugo je pitanje, naravno, jesu li MORH i Vlada bili ozbiljno zainteresirani za Davidovu praćku, ili im glasine o tome dobro dođu za daljnje podgrijavanje sukoba s Milanovićem.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>CM-400 nije samo hrvatski problem</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/cm-400-nije-samo-hrvatski-problem/</link>
		<pubDate>Wed, 11 Mar 2026 02:24:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Obrana]]></category>
		<category><![CDATA[Regija]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[balističke rakete]]></category>
		<category><![CDATA[Ivan Anušić]]></category>
		<category><![CDATA[Kina]]></category>
		<category><![CDATA[krstareće rakete]]></category>
		<category><![CDATA[opremanje i modernizacija]]></category>
		<category><![CDATA[proturaketna obrana]]></category>
		<category><![CDATA[protuzračna obrana]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=95716</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Tekst koji je objavio ugledni beogradski zrakoplovni portal Tango Six u ponedjeljak, 9. ožujka, cijeli jučerašnji dan izazivao je brojne komentare u stručnim krugovima. Tango Six je, naime, saznao da „Vojska Srbije posjeduje supersoničnu kvazi-balističku raketu dometa (minimum) 250 kilometara. Riječ je o kineskoj raketi zrak-zemlja CM-400“. Dvije takve rakete u ponedjeljak su uočene na borbenom avionu MiG29SM+ Ratnog [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><img class="alignleft size-medium wp-image-95723" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/G596ZNja8AAY-PZ-300x131.jpg" alt="" width="300" height="131" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/G596ZNja8AAY-PZ-300x131.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/G596ZNja8AAY-PZ-768x336.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/G596ZNja8AAY-PZ-126x55.jpg 126w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/G596ZNja8AAY-PZ-310x136.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/G596ZNja8AAY-PZ.jpg 869w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Tekst koji je objavio ugledni beogradski zrakoplovni portal Tango Six u ponedjeljak, 9. ožujka, cijeli jučerašnji dan izazivao je brojne komentare u stručnim krugovima. <a href="https://tangosix.rs/2026/09/03/poslednja-vest-vojska-srbije-poseduje-balisticke-supersonicne-rakete-srpski-mig-ovi-29sm-uoceni-kako-nose-kineske-rakete-vazduh-zemlja-cm400/" target="_blank" rel="noopener">Tango Six je, naime, saznao</a> da „<em>Vojska Srbije posjeduje supersoničnu kvazi-balističku raketu dometa (minimum) 250 kilometara. Riječ je o kineskoj raketi zrak-zemlja CM-400</em>“. Dvije takve rakete u ponedjeljak su uočene na borbenom avionu MiG29SM+ Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, objavio je portal Tango Six.</p>
<div id="attachment_95719" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><img class="size-medium wp-image-95719" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/55138865927_dc8036d441_h-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/55138865927_dc8036d441_h-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/55138865927_dc8036d441_h-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/55138865927_dc8036d441_h-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/55138865927_dc8036d441_h-82x55.jpg 82w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/55138865927_dc8036d441_h-310x207.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/55138865927_dc8036d441_h.jpg 1600w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /><p class="wp-caption-text">Ministar obrane Ivan Anušić u gumenoj brodici &#8220;Modrulj&#8221; (Photo: MORH/J.Šeri)</p></div>
<p>Pojavljivanje ove ne baš najnovije formalno protubrodske rakete (neki tvrde da je riječ o školskom primjerku) za sada nije izazvalo službene reakcije u Srbiji, ali je u Hrvatskoj. Ministar obrane Ivan Anušić, koji je utorak proveo u Splitu na svečanoj primopredaji brodica „Modrulj“ koje će zajednički koristiti Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo obrane, komentirao je pojavu kineskih raketa kao – „<em>ozbiljnu</em>“. Uz napomenu da, općenito, srpska vojska intenzivno ulaže u modernizaciju svojih oružanih snaga već 10 godina, Anušić je rekao:</p>
<blockquote><p>„<em>Ono što smo mogli danas pročitati u Jutarnjem listu, čini mi se da imaju hipersonične rakete koje imaju domet 300 kilometara i lete šest mahova što je ozbiljno naoružanje i samo to mogu reći, mi trebamo činiti i raditi na snaženju naših obrambenih kapaciteta i potencijala. Nadam se da će te hipersonične rakete ostati kod njih u skladištu gdje im je i mjesto</em>“.</p></blockquote>
<div id="attachment_95717" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><img class="size-medium wp-image-95717" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/Pakista_CM400-300x169.jpg" alt="" width="300" height="169" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/Pakista_CM400-300x169.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/Pakista_CM400-98x55.jpg 98w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/Pakista_CM400-310x174.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/Pakista_CM400.jpg 747w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /><p class="wp-caption-text">Pakistan je nedavno djelovao raketama CM-400 po indijskim PZO sustavima S-400</p></div>
<p><a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/srbija-cm-400-mig-29sm-plus-kineske-kvazibalisticke-rakete-regionalni-balans-15687608?cx_linkref=jl_home_g1" target="_blank" rel="noopener">Za spomenuti Jutarnji list analitičar portala Obris.org Igor Tabak</a> naglasio je da Hrvatska trenutno nema ništa slično po snazi i dometu:</p>
<blockquote><p>„<em>Naša borbena sposobnost prema kopnenim ciljevima ostaje skromna, a protuzračna obrana je ograničena. Ovo traži proturaketnu obranu, o kojoj Hrvatska uopće nije ni razmišljala</em>“.</p></blockquote>
<p>Ova vjerojatno ipak supersonična (a ne hipersonična!) raketa pri ispaljenju navodno brzo kreće krstarećom putanjom, s mogučnošću manevra dok vjerojatno dosta okomito prilazi cilju:</p>
<blockquote><p><em>„Takva kvazibalistička putanja bitno otežava presretanje. Nažalost, s obzirom na dostupna protuzračna oružja u Hrvatskoj, imali bismo velikih problema s presretanjem takvih raketa. Prvo, senzori teško mogu uočiti raketu zbog kratke udaljenosti od ispaljivanja do cilja; drugo, presretanje zahtijeva napredne sustave koji kod nas trenutačno ne postoje“.</em></p></blockquote>
<p>No ovo nije samo problem Hrvatske, nego i NATO saveza:</p>
<blockquote>
<div id="attachment_95721" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><img class="size-medium wp-image-95721" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/IMG_4258_mala-300x163.jpg" alt="" width="300" height="163" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/IMG_4258_mala-300x163.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/IMG_4258_mala-768x418.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/IMG_4258_mala.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/IMG_4258_mala-101x55.jpg 101w, https://obris.org/wp-content/uploads/2026/03/IMG_4258_mala-310x169.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /><p class="wp-caption-text">Hrvatski najnoviji sustav PZO &#8211; Mistral-3 na mimohodu 2025.</p></div>
<p><em>„Ovakvo je oružje problem za NATO i sve susjede Srbije, pa se uz ‘Zagrepčanka‘ može jednako tako zvati i ‘Budimpeštanka‘ ili ‘Bukureštanka‘. Ovaj sustav može biti i sredstvo napada na američki centar kontinentalne proturaketne obrane u Rumunjskoj, koji je oko 200 kilometara od granice sa Srbijom, što je ponešto bliže od Zagreba, a ipak malo strateški bitnije. Takve su se situacije donedavno sprečavale već samom nevoljkošću velikih sila da ijednoj državi daju sredstva koja bi narušavala stratešku ravnotežu regija. No, Kina (i Rusija) nemaju tih ograda i odgovara im nered na rubovima NATO-a i EU“.</em></p></blockquote>
<p>Ovakve balističke, ili kvazi-balističke rakete mijenjaju strateški balans u regiji, što je svakako u suprotnosti s duhom Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja koji regulira nadzor na ključnim kategorijama naoružanja Hrvatske, BiH, Crne Gore i Srbije. Već smo <a href="https://obris.org/hrvatska/naoruzani-dronovi-nuzna-kategorija-za-kontrolu-naoruzanja-u-regiji/" target="_blank" rel="noopener">na primjeru nabave borbenih dronova za Vojsku Srbije pisali o tome koliko je taj Sporazum (potpisan 1996. Na temelju Mirovnog sporazuma iz Daytona) zreo za prilagodbu i proširenje</a>, a ponovno podgrijavanje balističkih prijetnji zacijelo će postaviti i pitanje regionalnog jačanje sredstava za proturaketnu obranu. U posljednjih godinu dana srpski predsjednik <a href="https://obris.org/hrvatska/kome-smeta-deklaracija-hrvatske-albanije-i-kosova/" target="_blank" rel="noopener">Aleksandar Vučić koristio je svaku priliku da Deklaraciju o obrambenoj suradnji Hrvatske, Albanije i Kosova prikaže kao suprotnu spomenutom Sporazumu o subregionalnoj kontroli naoružanja</a>, a najavljenu <a href="https://obris.org/hrvatska/srbija-najostrije-osuduje-sastanak-nacelnika-u-albaniji/" target="_blank" rel="noopener">prvu vojnu vježbu ove tri zemlje kao neviđenju prijetnju Srbiji</a> i regiji.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Anušić i Plenković u Parizu: CAESAR, Scorpion, Serval i F4</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/anusic-i-plenkovic-u-parizu-caesar-scorpion-serval-i-f4/</link>
		<pubDate>Mon, 08 Dec 2025 22:42:11 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Obrana]]></category>
		<category><![CDATA[Andrej Plenković]]></category>
		<category><![CDATA[CAESAR]]></category>
		<category><![CDATA[Emmanuel Macron]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[Ivan Anušić]]></category>
		<category><![CDATA[obrambena suradnja]]></category>
		<category><![CDATA[oklopna vozila]]></category>
		<category><![CDATA[opremanje i modernizacija]]></category>
		<category><![CDATA[protuzračna obrana]]></category>
		<category><![CDATA[SAFE]]></category>
		<category><![CDATA[vojna nabava]]></category>
		<category><![CDATA[Zoran Milanović]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=94799</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Današnji dan (ponedjeljak, 8. prosinca) bio je glavni i najsadržajniji u dvodnevnom programu posjeta premijera Andreja Plenkovića i hrvatske delegacije Francuskoj. Danas se ponajviše govorilo o obrani – kako na Hrvatsko-francuskom Gospodarskom forumu, održanom u ranim poslijepodnevnim satima, tako i kasno popodne, kada je pred premijerom Plenkovićem i predsjednikom Macronom ministar obrane Ivan Anušić potpisao dva važna obrambena ugovora. [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><img class="alignleft size-medium wp-image-94800" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7rBR0gXkAAhwjx-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7rBR0gXkAAhwjx-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7rBR0gXkAAhwjx-768x511.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7rBR0gXkAAhwjx-1024x682.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7rBR0gXkAAhwjx-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7rBR0gXkAAhwjx-310x206.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Današnji dan (ponedjeljak, 8. prosinca) bio je glavni i najsadržajniji u dvodnevnom programu posjeta premijera Andreja Plenkovića i hrvatske delegacije Francuskoj. Danas se ponajviše govorilo o obrani – kako na Hrvatsko-francuskom Gospodarskom forumu, održanom u ranim poslijepodnevnim satima, tako i kasno popodne, kada je pred premijerom Plenkovićem i predsjednikom Macronom ministar obrane Ivan Anušić potpisao dva važna obrambena ugovora. Gospodarski forum organizirala je francuska organizacija poslodavaca MEDEF International, dok su Hrvatsku predstavljale kompanije koje ili već imaju suradnju s francuskim tvrtkama, ili će je imati u bliskoj budućnosti. Tako su se među njih 30-ak našle i kompanije Končar, Infobip, Rimac Technology, Ericsson Nikola Tesla, Span, ELKA, Đuro Đaković, DOK-ING, ORQA, HS Produkt, HEP, Prvo plinarsko društvo, Luka Rijeka, Croatia Airlines, Adris Grupa, Fortenova i Podravka.</p>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-94802" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7p9fK6WEAAz2Xa-300x192.jpg" alt="" width="300" height="192" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7p9fK6WEAAz2Xa-300x192.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7p9fK6WEAAz2Xa-768x491.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7p9fK6WEAAz2Xa-1024x654.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7p9fK6WEAAz2Xa-86x55.jpg 86w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7p9fK6WEAAz2Xa-310x198.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7p9fK6WEAAz2Xa-125x80.jpg 125w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović istaknuo je da je ovo do sada najjača gospodarska delegacija u Francusku, i po broju i po sastavu, dok istovremeno „<em>odnosi Hrvatske i Francuske nikada nisu bili dinamičniji, a potencijal za produbljivanje i širenje suradnji nikada nije bilo veći</em>“. Potencijal za jačanje suradnje obje su strane prepoznale u IT sektoru, energetici, prehrambenoj te obrambenoj industriji. Među ostalim, prilika se otvara i s netom kupljenim samohodnim haubicama CAESAR, najavio je Marko Ćosić, predsjednik Uprave Đuro Đaković Grupe:</p>
<blockquote><p>„<em>U području obrambene industrije razvijamo suradnju s francusko-njemačkom grupacijom KNDS, s ciljem dugoročnog uključivanja Đuro Đaković Grupe u buduće aktivnosti održavanja novih borbenih sustava Hrvatske vojske – tenkova Leopard 2A8 i samohodnih haubica CAESAR</em>“.</p></blockquote>
<p>Ivan Anušić, član državne delegacije i ministar obrane RH, za nabavu samohodnih haubica CAESAR potpisao je danas ne jedan, nego dva ugovora. Najprije je uoči zajedničke press-konferencije premijera Plenkovića i predsjednika Macrona zajedno sa svojom francuskom kolegicom Catherine Vautrin potpisao ugovor o nabavi 18 samohodnih haubica CAESAR Mk2 6*6, uključujući s njima direktno povezane sustave, podsustave, opremu, softver i usluge. Kako je poslije Anušić rekao za Dnevnik Nove TV,</p>
<blockquote><p><em><img class="alignleft size-medium wp-image-94804" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q52wCWkAAnOmA-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q52wCWkAAnOmA-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q52wCWkAAnOmA-768x511.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q52wCWkAAnOmA-1024x681.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q52wCWkAAnOmA-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q52wCWkAAnOmA-310x206.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></em>„<em>Radi se o ugovoru vrijednom 328 milijuna eura. Nije to samo 18 haubica, to je ukupno 90 raznih vozila i sustava koji prate te haubice. Od radarskih sustava, od sustava veze, od sustava logistike praćenja tih haubica. One stižu kod nas, obuka će se paralelno razvijati prije nego što one budu stigle</em>“.</p></blockquote>
<p>Anušićeve riječi na društvenim je mrežama potvrdila i francuska ministrica Catherine Vautrin:</p>
<blockquote><p>„<em>Danas su u prisutnosti Ivana Anušića, potpredsjednika Vlade i ministra obrane Republike Hrvatske, potpisani ugovori o nabavi 18 haubica CAESAR i potpornog sustava SCORPION. Ova suradnja jača naše veze, podržava našu industrijsku i tehnološku obrambenu bazu te izravno doprinosi sigurnosti kontinenta. Europa se naoružava: utrostručenje proizvodnje CAESAR-a između 2022. i 2026. omogućuje našim partnerima da ih nabave u skladu s europskom uredbom SAFE</em>“.</p></blockquote>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-94806" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q7uw3WUAAylUi-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q7uw3WUAAylUi-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q7uw3WUAAylUi-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q7uw3WUAAylUi-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q7uw3WUAAylUi-82x55.jpg 82w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q7uw3WUAAylUi-310x207.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Drugi ugovor vezan uz haubice CAESAR Anušić je potpisao s izvršnim direktorom kompanije KNDS Jean-Paulom Alaryjem (za razliku od pokraj njih prisutnog generalnog direktora Nicolasa Milliona, kojeg se kao potpisnika spominjalo u svim objava Vlade i MORH-a) i odnosi se na tzv. „<em>dodatni paket</em>“ koji uključuje sredstva za motrenje i akviziciju ciljeva, sustav upravljanja vatrom te 90-ak vozila veze (oklopna, teretno-terenska vozila za prijevoz borbenih kompleta streljiva i druga terenska motorna vozila) te drugu opremu. Iz objave KNDS-a na društvenim mrežama može se saznati da dodatni paket uključuje i oklopna vozila Serval – njih ukupno 15 komada. „<em>Za KNDS ovo je važan trenutak: partnerstvo koje jača i dodatni doprinos europskoj obrani koja se gradi na konkretnim izborima</em>“, objavio je KNDS na društvenim mrežama. Ugovor o nabavi 18 samohodnih haubica CAESAR Mk2, osnovnog i dodatnog paketa, ukupno je vrijedan 328.089.223 eura, dobrim dijelom će se platiti putem europskog zajma SAFE, a isporuka je predviđena do 2030. godine.</p>
<p><img class="alignleft size-medium wp-image-94808" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q5_H3W0AAc4PO-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q5_H3W0AAc4PO-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q5_H3W0AAc4PO-768x511.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q5_H3W0AAc4PO-1024x681.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q5_H3W0AAc4PO-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q5_H3W0AAc4PO-310x206.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Treći dokument također su potpisali ministri obrane – Ivan Anušić i Catherine Vautrin, a radi se o „Pismu namjere o dodatnom opremanju 12 aviona Rafale sa standarda Rafale F3-R na dodatne sposobnosti standarda Rafale F4“. Kako je priopćio MORH, nadogradnja će unaprijediti vatrenu moć, poboljšati senzore za prikupljanje i obradu podataka te povećati razinu samozaštite i preživljavanja aviona Rafale u uvjetima suvremenog zračnog ratovanja. Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo uspješnom realizacijom kupovine 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale i poručio:</p>
<blockquote><p>„<em>Nova namjera da se Rafalei dodatno opreme i dižu na razinu najsuvremenijih aviona koje koristi Francusko ratno zrakoplovstvo bit će dodatni korak u jačanju obrambenih sposobnosti Hrvatske i zahvaljujući njima Hrvatska ima najjače ratno zrakoplovstvo između Njemačke i Grčke, kada je riječ o našem dijelu Europe</em>“.</p></blockquote>
<p>Pritom je Plenković očito zaboravio i da je u svibnju 2021., nakon Vladine odluke o kupovini francuskih borbenih aviona, tvrdio da je Hrvatska kupila najmodernije avione, ne starije od 10 godina. U međuvremenu se pokazalo da su pojedini hrvatski Rafalei stariji od 15 godina, ali i da ćemo, eto, imati najmodernije lovce u obje verzije.</p>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-94810" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q_WsiXIAAJJ5C-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q_WsiXIAAJJ5C-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q_WsiXIAAJJ5C-768x511.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q_WsiXIAAJJ5C-1024x682.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q_WsiXIAAJJ5C-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/G7q_WsiXIAAJJ5C-310x206.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Iako su u ožujku ove godine francuski mediji izvještavali da se Hrvatska zanima za protuzračni sustav SAMP/T, on danas nije bio na dnevnome redu. Anušić je nakon današnjih potpisivanja najavio da se na kupovini protuzračnih sustava srednjeg dometa aktivno radi, te da trenutno OS RH procjenjuju neke ponude.</p>
<blockquote><p>„<em>Sustav protuzračne obrane srednjeg dometa je u fazi ugovaranja, pregovaranja i strateške studije koje naše Oružene snage rade, ta strateška studija je gotova, nakon te studije će se odlučivati o određenim punudama i određenim našim specifičnim potrebama, koji sustav nam najbolje koristi</em>“,</p></blockquote>
<p>rekao je Anušić za Novu TV. Ujedno je najavio da će sljedeće, 2026. godine, biti donesena konkretna odluka i o nabavi korveta za HRM.</p>
<p>Aktualne vojne nabave komentirao je i predsjednik RH te vrhovni  zapovjednik OS RH Zoran Milanović na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Nove Gradiške povodom Dana Grada.</p>
<p><em><img class="alignleft size-medium wp-image-94812" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/DSC_4317-1024x576-300x169.jpg" alt="" width="300" height="169" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/DSC_4317-1024x576-300x169.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/DSC_4317-1024x576-768x432.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/DSC_4317-1024x576.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/DSC_4317-1024x576-98x55.jpg 98w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/12/DSC_4317-1024x576-310x174.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></em>„<em>Čeka nas serija ugovora o kupovini i modernizaciji oružja koje će, kada ga kupimo i platimo, biti naše. Vrhovni sam zapovjednik i ne mogu biti ni protiv jedne transakcije koja će na kraju rezultirati većim imanjem Hrvatske vojske. Sve što Hrvatska vojska dobije više, a što trenutno nema, to je dobro. Cijena i faktori koji se u to upliću su druga stvar</em>“,</p>
<p>rekao je Milanović u Novoj Gradišci komentirajući posjet premijera i hrvatske delegacije Francuskoj, no ujedno je i dodao:</p>
<blockquote><p>„<em>Međutim, sva ta oprema, čija kupovina će biti danas potpisana, doći će u Hrvatsku i stajati na raspolaganju i u funkciji obrane zemlje za jedno pet godina, neće prije. U pet godina završe dva svjetska rata. To je tako zato što se Hrvatska ne može izboriti za bolje i nitko ne može jer nitko nije u stanju proizvesti tu količinu za tu cijenu i to je naša stvarnost</em>“.</p></blockquote>
<p>&nbsp;</p>
<p>*Photo: A.Plenković/X, KNDS/X, HGK, Ured predsjednika/T.Bušljeta</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Belgija: &#8220;stop&#8221; neidentificiranim dronovima</title>
		<link>https://obris.org/nato/belgija-stop-neidentificiranim-dronovima/</link>
		<pubDate>Wed, 19 Nov 2025 18:29:49 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Aleksandar Španić]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[NATO]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[Belgija]]></category>
		<category><![CDATA[bespilotne letjelice]]></category>
		<category><![CDATA[hibridne prijetnje]]></category>
		<category><![CDATA[Latvija]]></category>
		<category><![CDATA[Njemačka]]></category>
		<category><![CDATA[obrambena suradnja]]></category>
		<category><![CDATA[protuzračna obrana]]></category>
		<category><![CDATA[Velika Britanija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=94450</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Nakon niza upada nepoznatih dronova u blizini belgijskih zračnih luka, vojnih baza i nuklearne elektrane, Belgija je postigla sporazum o kupnji dronova presretača latvijske proizvodnje, priopćilo je u utorak, 18. studenoga, Ministarstvo obrane. Iako nisu nabavili naše, hrvatske dronove, belgijsko Ministarstvo obrane priopćilo je da će oni biti nabavljeni od latvijske tvrtke Origin Robotics kao dio anti-dron paketa vrijednog 50 milijuna eura. Međutim , [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-94453" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G59jirwWAAADvfl-225x300.jpg" alt="" width="225" height="300" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G59jirwWAAADvfl-225x300.jpg 225w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G59jirwWAAADvfl-768x1024.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G59jirwWAAADvfl-41x55.jpg 41w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G59jirwWAAADvfl-310x413.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G59jirwWAAADvfl.jpg 1200w" sizes="(max-width: 225px) 100vw, 225px" />Nakon niza upada nepoznatih dronova u blizini belgijskih zračnih luka, vojnih baza i nuklearne elektrane, Belgija je postigla sporazum o kupnji dronova presretača latvijske proizvodnje, priopćilo je u utorak, 18. studenoga, Ministarstvo obrane. Iako nisu nabavili naše, hrvatske dronove, belgijsko Ministarstvo obrane priopćilo je da će oni biti nabavljeni od latvijske tvrtke Origin Robotics kao dio anti-dron paketa vrijednog 50 milijuna eura. Međutim , broj naručenih dronova nije objavljen. Prema web stranici tvrtke Origin Robotics, BLAZE, pokretan umjetnom inteligencijom, je &#8220;<em>prijenosni, brzo rasporedivi presretač dizajniran za suzbijanje brzih zračnih prijetnji</em>&#8220;, a razvijan  je na temelju naučenih lekcija iz Ukrajine.</p>
<p>Kupnja dolazi nakon što su vlasti zbog nekoliko dronova nepoznatog podrijetla, opaženih tijekom ovog mjeseca, bile prisiljene na privremeno zatvaranje glavne belgijske međunarodne zračne luke u Bruxellesu te one u  Liegeu, jedne od najvećih teretnih zračnih luka u Europi. Upadi su uslijedili nakon niza letova neidentificiranih dronova u blizini vojne baze u gradu Marche-en-Famenne, gdje je pohranjeno američko nuklearno oružje. I u <a href="https://obris.org/nato/sto-se-nocas-dogodilo-u-poljskoj/" target="_blank" rel="noopener">drugim državama Europe</a> opaženi su nepoznati dronovi iznad vojnih objekata, aerodroma, te pored kritične infrastrukture. Dužnosnici u Belgiji, uključujući ministra obrane Thea Franckena, rekli su da sumnjaju da je Rusija odgovorna za upade dronova. Moskva je, očekivano, zanijekala bilo kakvu umiješanost, a <a href="https://obris.org/europa/eu/europa-pocinje-ozbiljno-shvacati-dronove/" target="_blank" rel="noopener">portal Obris.org već je nedavno pisao kako su Europa i NATO shvatili dronove vrlo ozbiljno</a>.</p>
<p>Uz ovaj paket od 50 milijuna eura, Francken je rekao da Ministarstvo obrane planira uložiti 500 milijuna eura u dugoročnu, sveobuhvatnu strategiju protiv dronova. To će uključivati ​​napredne radarske sustave i proširene mogućnosti ometanja.</p>
<h3>Europa i UK zajedno protiv dronova &#8211; najvjerojatnije ruskih</h3>
<div id="attachment_94455" style="width: 310px" class="wp-caption alignleft"><img class="size-medium wp-image-94455" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G5fGXbgWYAAi8S7-300x197.jpg" alt="" width="300" height="197" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G5fGXbgWYAAi8S7-300x197.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G5fGXbgWYAAi8S7-768x503.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G5fGXbgWYAAi8S7-84x55.jpg 84w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G5fGXbgWYAAi8S7-310x203.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G5fGXbgWYAAi8S7.jpg 900w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /><p class="wp-caption-text">Niz nadzornih kamera postavljen je naakon islamističkih napada u Belgiji</p></div>
<p>Nakon nedavnih upada u Belgiju, ova europska zemlja je također zatražila podršku timova za borbu protiv dronova iz Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva kako bi osigurala opremu i obuku. Saveznica u NATO-u, Velika Britanija  10. studenog je objavila da šalje opremu i osoblje za borbu protiv dronova u Belgiju nakon niza incidenata u blizini zračnih luka i vojnih baza. Iako Belgija i Velika Britanija nisu nikoga javno optužile za letove neidentificiranim dronovima, ovi u Belgiji su posljednji u nizu u rastućem trendu kršenja zračnog prostora od strane misterioznih letjelica u nešto više od 10 europskih zemalja, uključujući i područje oko NATO-ovih vojnih baza. Prošlog tjedna glavna belgijska međunarodna zračna luka u Bruxellesu i jedna od najvećih europskih teretnih zračnih luka u blizini belgijskog grada Liegea bile su prisiljene privremeno zatvoriti zračni promet (dolaske i odlaske) zbog upada dronova. Prije toga, vlasti su izvijestile o nizu neidentificiranih dronova iznad vojnih baza u Belgiji.</p>
<p>Britanski ministar obrane John Healey najavio je da Velika Britanija šalje tim specijalista Kraljevskog ratnog zrakoplovstva u Belgiju, saveznicu NATO-a, kako bi se &#8220;suprotstavili aktivnostima, kako je ocijenio, &#8216;odmetnutih dronova'&#8221;. „<em>Kako hibridne prijetnje rastu, naša snaga leži u našim savezima i našoj kolektivnoj odlučnosti da branimo, odvraćamo i štitimo našu kritičnu infrastrukturu i zračni prostor</em>“, ocijenio je Healey.</p>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-94459" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G5GGbN_XcAAH_mala-300x176.jpg" alt="" width="300" height="176" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G5GGbN_XcAAH_mala-300x176.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G5GGbN_XcAAH_mala-768x451.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G5GGbN_XcAAH_mala-1024x601.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G5GGbN_XcAAH_mala-94x55.jpg 94w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G5GGbN_XcAAH_mala-310x182.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Početkom mjeseca pomoć Beelgiji stigla je i iz Njemačke. Prethodnica iz sastava njemačkih Z<span class="HwtZe" lang="hr"><span class="jCAhz ChMk0b"><span class="ryNqvb">račnih snaga stigle su u Belgiju kako bi procijenile situaciju i koordinirale privremeno raspoređivanje sposobnosti za otkrivanje dronova i obranu s belgijskim Oružanim snagama, uz najavu dolaska glavnine snaga. </span></span></span>Njemački ministar obrane Boris Pistorius i belgijske sigurnosne službe izjavili su da sumnjaju da Rusija stoji iza upada. Međutim , belgijski ministar obrane Theo Francken prethodno je naznačio da nema dokaza koji bi na to ukazivali. „<em>U početku su dronovi koji su letjeli iznad naših vojnih baza smatrani našim problemom</em>“, rekao je Francken ranije ovog tjedna: &#8220;<em>Sada je to postala ozbiljna prijetnja koja utječe na civilnu infrastrukturu u više europskih zemalja</em>.&#8221;</p>
<h3>Belgija na posebnom udaru?</h3>
<p><img class="size-medium wp-image-94457 alignleft" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G59t47AXgAAW7MF_mala-300x219.jpg" alt="" width="300" height="219" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G59t47AXgAAW7MF_mala-300x219.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G59t47AXgAAW7MF_mala-768x560.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G59t47AXgAAW7MF_mala-1024x746.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G59t47AXgAAW7MF_mala-75x55.jpg 75w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/11/G59t47AXgAAW7MF_mala-310x226.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Incidenti s dronovima diljem Europe prisilili su zračne luke da u posljednjih nekoliko mjeseci više puta obustave letove. Iako Belgija nije rekla tko po njezinom mišljenju upravlja ovim još uvijek neidentificiranim dronovima, Rusiju su u nekim slučajevima okrivili drugi saveznici NATO-a. Belgijski ministar obrane Theo Francken rekao je pak da vjeruje da su neki incidenti bili dio &#8220;špijunske operacije&#8221; koju nisu mogli izvesti amateri.</p>
<p>U Belgiji se nalaze sjedišta NATO-a i Europske unije, kao i najveća europska financijska klirinška kuća Euroclear koja drži desetke milijardi eura zamrznute ruske imovine. Mnoge zemlje EU žele koristiti tu imovinu kao svojevrsno učešće za davanje kredita Ukrajini, ali Belgija se tome iz niza pravnih i političkih  razloga do sada žestoko opire.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>&#8220;Snaga jedinstva&#8221; &#8211; suptilne poruke i zanimljive novosti</title>
		<link>https://obris.org/regija/snaga-jedinstva-suptilne-poruke-i-zanimljive-novosti/</link>
		<pubDate>Mon, 22 Sep 2025 13:35:23 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Igor Tabak]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Regija]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[Aleksandar Vučić]]></category>
		<category><![CDATA[bespilotne letjelice]]></category>
		<category><![CDATA[Dassault Rafale]]></category>
		<category><![CDATA[francuska vojska]]></category>
		<category><![CDATA[protuzračna obrana]]></category>
		<category><![CDATA[vojni mimohod]]></category>
		<category><![CDATA[Vojska Srbije]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=93788</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Iako mnogi vuku neke paralele, vojna parada koja se u subotu, 20. rujna, mogla vidjeti u Beogradu, praktično je po svemu različita od događanja koje je Republika Hrvatska organizirala 31. srpnja. Dok je bilo jasno da se u Zagrebu obilježavala 30. godišnjica vojno-redarstvene operacije „Oluja“ – Beograd kao da se ne može odlučiti, pa je povod sada bio „Dan [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p>Iako mnogi vuku neke paralele, vojna parada koja se u subotu, 20. rujna, mogla vidjeti u Beogradu, praktično je po svemu različita od događanja koje je Republika Hrvatska organizirala 31. srpnja. Dok je bilo jasno da se u Zagrebu <a href="https://obris.org/hrvatska/mimohod-2025-odrzana-generalna-proba/" target="_blank" rel="noopener">obilježavala 30. godišnjica vojno-redarstvene operacije „Oluja“</a> – Beograd kao da se ne može odlučiti, pa je povod sada bio „Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave“, uveden krajem kolovoza 2020. godine (više radi naglašavanja jedinstva s Republikom Srpskom u BiH, nego u sjećanje na proboj Solunskog fronta 15. rujna 1918. godine).</p>
<p><img class="alignleft size-medium wp-image-93791" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/mj0_1562_1758375623-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/mj0_1562_1758375623-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/mj0_1562_1758375623-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/mj0_1562_1758375623-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/mj0_1562_1758375623-82x55.jpg 82w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/mj0_1562_1758375623-310x207.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Dok je mimohod u Zagrebu bio više interna priredba (usprkos prisustvu nekoliko država saveznica, čak se propustilo i navesti jednog ministra obrane iz regije koji je osvanuo kao gost), događanje u Beogradu skoro je i napadno okrenuto inozemstvu. Iako se mimohod nije tempirao prema predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu kao 2014. godine, uz predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sada su na počasnim mjestima sjedili predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata šeik Mohamed bin Zajed Al Nahjan te delegacija Bahreina predvođena šeikom Naserom bin Hamadom Al Kalifom. Uz mađarskog ministra obrane Kristófa Szalaya-Bobrovniczkog, u prvom redu sjedio je i američki glumac Steven Seagal (počasni državljanin Srbije od 2016. godine), koji je čitavoj priredbi dao određeni dah sličnih događanja u Moskvi.</p>
<div id="attachment_93798" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><img class="wp-image-93798 size-medium" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/gst_0059_1758366853_1758375588-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/gst_0059_1758366853_1758375588-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/gst_0059_1758366853_1758375588-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/gst_0059_1758366853_1758375588-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/gst_0059_1758366853_1758375588-82x55.jpg 82w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/gst_0059_1758366853_1758375588-310x207.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /><p class="wp-caption-text">Riječna flotila</p></div>
<p>Naravno, pored stranih vojnih delegacija moglo se uočiti i redovite goste „iz regiona“ prisutne i inače na velikim SNS-događanjima u glavnom gradu Srbije – predsjednica Vlade Vojvodine Maja Gojković, ali i sudskim problemima pritisnuti predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik te srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić te zamjenik premijera Sjeverne Makedonije Ivan Stoilković – što je valjda bila i bit ovogodišnjeg gesla „Snaga jedinstva“.</p>
<p>U isto vrijeme, bila je itekako upitna svaka ozbiljna pomisao na neko opće nacionalno jedinstvo budući se istodobno širom Srbije nastavljaju veliki prosvjedi protiv autoritarne vlasti i njenih koruptivnih poslova, dok je za samu paradu policija, izgleda, radila kontrolu pristupa samo za odabrano građanstvo, ali je i pojedinim predstavnicima medija srpsko Ministarstvo obrane odbilo izdati akreditacije. Uz sve razne političke nesuglasice i sporove, takve su prakse u Hrvatskoj za sada gotovo nezamislive.</p>
<h3>Zanimljiv prikaz</h3>
<p>U nešto više od dva sata trajanja pokazano je ljudstvo i oprema svih dijelova Vojske Srbije – ukupno oko 10.000 ljudi, 2.500 komada vojne opreme, 600 vozila, 70 zrakoplova i 20 plovila – ali ipak bez sudjelovanja bilo koje druge veće sastavnice tamošnjeg sustava nacionalne sigurnosti. Posebno je to velika razlika prema nedavnom mimohodu u Hrvatskoj kada je praktično polovica programa došla iz okvira Ministarstva unutarnjih poslova te njegovih resora vatrogastva i civilne zaštite. Ujedno, od državnih medija u Srbiji višekratno su se čuli i službeni komentari kako se na paradi pokazuje snaga Vojske Srbije i njezine tehnike – kao prvo radi obrane od nekih potencijalnih napadača (tko god da bi oni mogli biti u državi praktično okruženoj NATO i EU članicama), ali uz naglasak i na pribavljanje ofenzivne tehnike radi odvraćanja opet nekih nepoznatih ugrožavatelja Republike Srbije – države koja se još drži EU-kandidatkinjom, iako nikako ne uspijeva barem svoju vanjsku politiku uskladiti s Europskom unijom.</p>
<p><img class="alignleft size-medium wp-image-93793" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/jov_9377_1758371355_1758375589-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/jov_9377_1758371355_1758375589-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/jov_9377_1758371355_1758375589-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/jov_9377_1758371355_1758375589-1024x682.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/jov_9377_1758371355_1758375589-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/jov_9377_1758371355_1758375589-310x207.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Iako u paradi „Snaga jedinstva“ nije bilo službenog segmenta sa saveznicima – treba napomenuti prikaz pojedinih tehničkih noviteta iz Izraela, ali i prelet borbenih aviona Rafale iz Francuske – države „strateške saveznice“ aktualne Vlade u Zagrebu, koja krajem srpnja na hrvatski mimohod ipak nije poslala ni zastavu, ni vojsku, a kamoli vlastitu vojnu tehniku na prelet pod francuskom zastavom.</p>
<p>Što se prikazane vojne tehnike u Beogradu tiče – treba napomenuti da je prikaz bio izuzetno zanimljiv. Iako se radi o širokoj mješavini domaće, ruske, kineske, izraelske i američke tehnike – nije teško uočiti gdje je raspadom SFRJ ostao najveći dio sofisticiranog naoružanja, vojno-istraživačkih resursa i vojne industrije. Zato i ne čudi da je glavnina pokazane starije tehnike bila nadograđena, što se nije propuštalo napomenuti u marketinške svrhe. Uz to, jasno se vidi i da zadnjih desetak godina, od prošlog mimohoda 2014. godine, Republika Srbija intenzivno ulaže u svoju vojsku i njezine sposobnosti. Njezina riječna flotila po broju plovila i opremi skoro da može konkurirati uvelike zanemarenoj Hrvatskoj ratnoj mornarici, a i zrakoplovstvo je brojnije te šire opremljeno (uz operativne borbene avione Mig-29 i šaroliku stariju lovačko-bombardersku avijaciju, prikazani su još i transportni avion Airbus C295 te helikopteri – transportni i borbeni, laki, ali i teži – kao i domaći školski avioni Lasta).</p>
<h3>Naglasak na dronovima</h3>
<p>Uz raznu oklopnu tehniku, posebno je bila široka pokazana paleta sredstava protuzračne obrane, gdje su stari sustavi S-125 Neva i 2K12 Kub doduše pokupili pljesak publike za svoja djelovanja 1999. godine, ali je težište ipak bilo na kineskim sustavima srednjeg dometa FK-3 i kratkog dometa &#8211; HQ-17AE (kineska verzija ruskog sustava Tor-M1, ali na vozilima s kotačima), te ruskom kombiniranom raketno-topničkom sustavu Pancir-S1. Sve to ide uz protuzračne rakete vrlo kratkog dometa Mistral 3 iz Francuske i ruskih Strela te Igla, te brojne domaće kombinacije raketnog i topničkog oružja u odvojenoj ili trupnoj PZO. Uz to, pokazani su bili i novopribavljeni francuski radari Thales GM200 i GM403 Alpha, uz već od ranije prisutne američke AN/TPS-70 te licencne M-85M „Žirafa“.</p>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-93797" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/mls_7847_1758379239_1758379907-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/mls_7847_1758379239_1758379907-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/mls_7847_1758379239_1758379907-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/mls_7847_1758379239_1758379907-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/mls_7847_1758379239_1758379907-82x55.jpg 82w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/mls_7847_1758379239_1758379907-310x207.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Ujedno, na čitavom se mimohodu redovito naglašavalo razne besposadne sustave i sredstva za zaštitu od takve vojne tehnike (npr. ruska Krasuha-4 i razni domaći sustavi) – gdje uz brojne domaće sustave na kopnu („Mali Miloš“) i u zraku, ipak treba opet napomenuti izraelske letjelice Elbit Hermes 900 i kineske dronove dugog dometa CH-95 i CH-92A, uz kineske kamikaza-letjelice LM Shadow-25 i mlazni LM Shadow-50 (te neke domaće sustave slične namjene). Slično se vidjelo i brojne dorade oklopne tehnike, kako transportera tako i tenkova (prikazani T-72MS te M-84AS2 – kojima je uz daljinski upravljanu oružnu stanicu dodan i reaktivni oklop kakav bi se i u Hrvatskoj očekivalo za svu takvu tehniku, iako to na mimohodu ljetos nije bilo vidljivo).</p>
<p><img class="alignleft size-medium wp-image-93800" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/jov_7890_1758370937_1758375589-1-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/jov_7890_1758370937_1758375589-1-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/jov_7890_1758370937_1758375589-1-768x511.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/jov_7890_1758370937_1758375589-1-1024x682.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/jov_7890_1758370937_1758375589-1-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/09/jov_7890_1758370937_1758375589-1-310x206.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Uz slične domaće sustave, u Beogradu je bio pokazan i moderni modularni izraelski višecijevni lanser raketa PULS iz proizvodne palete tvrtke Elbit Systems – gdje je tim istim Izraelcima prije koji tjedan <a href="https://obris.org/regija/srbija-kupuje-mega-paket-naoruzanja-od-izraela/" target="_blank" rel="noopener">u sklopu velikog paketa vojne opreme za Srbiju</a> (vrijednog 1,6 milijardi eura) ujedno povjereno i usklađivanje svog ovog mnoštva oružnih sustava raznog podrijetla i raznih tehnoloških generacija. Među novim oružnim sustavima, koji se tek razmatraju i koji su bili pri kraju mimohoda, treba spomenuti i laka terenska vozila s višecjevnim lanserima raketa, ali i lanserima kamikaza-dronova.</p>
<p>Sve u svemu, u Beogradu je održano iznimno zanimljivo događanje, koje ipak neće na duži rok skrenuti pažnju od praktično svakodnevnih vijesti o sukobima policije i demonstranata širom Srbije – što su događanja u koja se tek treba nadati da Vojska Srbije neće biti uključena.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><strong>*Photo: MO RS</strong></p>
<p><strong>** ovaj tekst je pod naslovom &#8220;<em>Naš &#8216;strateški saveznik&#8217; na mimohod u Zagreb nije poslao ni zastavu, a pogledajte što su izveli za Vučića u Srbiji</em>&#8221; objavljen na portalu Jutarnjeg lista i može ga se naći na adresi:</strong> <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/nas-strateski-saveznik-na-mimohod-u-zagrebu-nije-poslao-ni-zastavu-a-pogledajte-sto-su-izveli-za-vucica-u-srbiji-15624617" target="_blank" rel="noopener">https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/nas-strateski-saveznik-na-mimohod-u-zagrebu-nije-poslao-ni-zastavu-a-pogledajte-sto-su-izveli-za-vucica-u-srbiji-15624617</a></p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Turski &#8220;Kangal&#8221; za OS BiH</title>
		<link>https://obris.org/regija/turski-kangal-za-os-bih/</link>
		<pubDate>Mon, 19 May 2025 11:17:07 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Bosna i Hercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Regija]]></category>
		<category><![CDATA[bespilotne letjelice]]></category>
		<category><![CDATA[BiH]]></category>
		<category><![CDATA[donacija]]></category>
		<category><![CDATA[Ministarstvo obrane BiH]]></category>
		<category><![CDATA[nadzor zračnog prostora]]></category>
		<category><![CDATA[ometanje signala]]></category>
		<category><![CDATA[opremanje i modernizacija]]></category>
		<category><![CDATA[OS BiH]]></category>
		<category><![CDATA[protuzračna obrana]]></category>
		<category><![CDATA[Turska]]></category>
		<category><![CDATA[UAV]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=92112</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Svečana primopredaja antidron sustava Kangal, kojeg je Ministarstvo nacionalne obrane Republike Turske doniralo za Oružane snage Bosne i Hercegovine, održana je u petak 15. svibnja 2025. godine u Vojarni OS BiH „Rajlovac“. Ministar obrane BiH Zukan Helez potpisao je certifikate o primopredaji u ime MO BiH, a u ime Ministarstva nacionalne obrane  Turske &#8211; turski vojni izaslanik u BiH, brigadir [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><img class="alignleft size-medium wp-image-92117" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/05/16052025-Antidron-8-300x207.jpg" alt="" width="300" height="207" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/05/16052025-Antidron-8-300x207.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/05/16052025-Antidron-8-768x530.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/05/16052025-Antidron-8.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/05/16052025-Antidron-8-80x55.jpg 80w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/05/16052025-Antidron-8-310x214.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Svečana primopredaja antidron sustava Kangal, kojeg je Ministarstvo nacionalne obrane Republike Turske doniralo za Oružane snage Bosne i Hercegovine, održana je u petak 15. svibnja 2025. godine u Vojarni OS BiH „Rajlovac“. Ministar obrane BiH Zukan Helez potpisao je certifikate o primopredaji u ime MO BiH, a u ime Ministarstva nacionalne obrane  Turske &#8211; turski vojni izaslanik u BiH, brigadir Murat Kul. Govoreći o značaju ove opreme za OS BiH u vrijeme kada različite bespilotne letjelice predstavljaju sve veću prijetnju u svijetu, ministar Helez je istaknuo potrebu da OS BiH prate razvoj suvremenih tehnologija i novonastalih prijetnji.</p>
<blockquote><p><em>„U posljednje vrijeme, imamo potrebu zaštititi se od neovlaštenog prelijetanja objekata i lokacija OS BiH, te podići sveukupnu sigurnost vojnih lokacija na veći razinu,“</em></p></blockquote>
<p>kazao je ministar Helez, dodavši:</p>
<blockquote><p><em>„Antidron sustav Kangal koristi najnovije tehnologije za otkrivanje i neutralizaciju dronova, na principu elektronskog djelovanja, čime se omogućuje efikasna zaštita objekata od mogućih napada ili neovlaštenih preleta“.</em></p></blockquote>
<p><img class="alignright size-medium wp-image-92119" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/05/16052025-Antidron-9-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2025/05/16052025-Antidron-9-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/05/16052025-Antidron-9-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/05/16052025-Antidron-9.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/05/16052025-Antidron-9-82x55.jpg 82w, https://obris.org/wp-content/uploads/2025/05/16052025-Antidron-9-310x207.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" />Helez se posebno zahvalio turskom veleposlaniku Eminu Aksekiu i vojnom izaslaniku Kulu za njihov osobni angažman na provedbi ovog i ostalih brojnih pojekata modernizacije OS BiH, koji se provode uz veliku pomoć Turske, kao i potpori na putu BiH ka euroatlantskim integracijama.</p>
<blockquote><p><em>„S Bosnom i Hercegovinom imamo neraskidive povijesne veze i ona nam je izuzetno važna za mir i stabilnost na Balkanu. I dalje ćemo nastaviti davati punu potporu njenom suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti, kako kroz sudjelovanje u Vijeću za provedbu mira (PIC) i EUFOR-u, tako i kroz dalju potporu Oružanim snagama BiH,“</em></p></blockquote>
<p>zaključio je turski velepslanik Akseki.</p>
<p>Ceremoniji su nazočili veleposlanik Turske u BiH Emin Akseki, zamjenik načelnika Zajedničkog stožera OS BiH za resurse general-bojnik Mirsad Ahmić, zapovjednik Operativnog zapovjedništva OS BiH general-bojnik Mirzet Lubenović, zamjenik zapovjednika Zapovjedništva za potporu OS BiH brigadni general dr. Jasmin Čajić, pomoćnik ministra obrane BiH za politiku i planove Dženan Redžo i ostali predstavnici MO i OS BiH te Veleposlanstva Turske u BiH.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>*Photo: MO BiH</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Kako do istine o padu drona na Zagreb 2022.?</title>
		<link>https://obris.org/hrvatska/kako-do-istine-o-padu-drona-na-zagreb-2022/</link>
		<pubDate>Tue, 12 Nov 2024 08:00:12 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Aleksandar Španić]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[NATO]]></category>
		<category><![CDATA[Obrana]]></category>
		<category><![CDATA[Prostor bivšeg SSSR]]></category>
		<category><![CDATA[Sigurnost]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[Andrej Plenković]]></category>
		<category><![CDATA[bespilotne letjelice]]></category>
		<category><![CDATA[incident]]></category>
		<category><![CDATA[nadzor zračnog prostora]]></category>
		<category><![CDATA[protuzračna obrana]]></category>
		<category><![CDATA[Ruska Federacija]]></category>
		<category><![CDATA[Tu-141]]></category>
		<category><![CDATA[Ukrajina]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=89622</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić (SDP) u četvrtak 7. studenog je izjavio da je od Vlade zatražio izvješće o padu drona u Zagrebu, s obzirom da je zamjenik glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge kazao da Vlada zna sve o tome. Naravno, ni na Odboru, a ni od bilo kojeg predstavnika državne vlasti nema nikakvih [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p>Predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić (SDP) u četvrtak 7. studenog je izjavio da je od Vlade zatražio izvješće o padu drona u Zagrebu, s obzirom da je zamjenik glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge kazao da Vlada zna sve o tome. Naravno, ni na Odboru, a ni od bilo kojeg predstavnika državne vlasti nema nikakvih službenih informacija o porijeklu <a href="https://obris.org/hrvatska/pad-bespilotne-letjelice-na-jarun-ozbiljan-sigurnosni-incident-i-propust/" target="_blank" rel="noopener">drona Tu-141 koji je preklani, 10. ožujka 2022., pao na Zagreb</a>. Ostojiću je logično da kao predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost pita Vladu što je to što „<em>oni znaju, a mi ne znamo, nego nam očito mora doći netko sa strane i reći nešto o tome“</em>, rekao je Ostojić nakon višesatne sjednice Odbora za nacionalnu sigurnost koja se primarno bavila izvješćima  iz djelokruga vojno-obavještajne zjednice. Ostojić se, naime, referirao na nedavno održanu sjednicu Odbora za vanjsku politiku i Izaslanstva pri NATO Parlamentarnoj skupštini na kojoj je v.d. zamjenika Glavnog tajnika NATO-a, Boris Ruge, prisutnim saborskim zastupnicima objašnjavao smisao i važnost NSATU misije za Ukrajinu. Tek uzgredno, na insistiranje zastupnika Mire Bulja (Most), Ruge se dotaknuo i <a href="https://obris.org/hrvatska/tu-141-od-bezopasnog-drona-do-avio-bombe/" target="_blank" rel="noopener">drona koji je u ožujku 2022. pao nedaleko studentskog doma na Savi</a>.</p>
<p><a href="https://obris.org/hrvatska/kako-do-istine-o-padu-drona-na-zagreb-2022/attachment/img_1323_mala/" rel="attachment wp-att-89664"><img class="aligncenter size-full wp-image-89664" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/11/IMG_1323_mala.jpg" alt="" width="1024" height="747" /></a></p>
<p>Naime, Boris Ruge je 30. listopada u Saboru, govoreći na zajedničkoj sjednici Odbora za vanjsku politiku i izaslanstva pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a, rekao kako je, što se pada drona tiče, situacija pomno analizirana.</p>
<blockquote><p>„<em>Sve informacije o tom incidentu su dostupne Vladi Republike Hrvatske i  mislim da su te informacije podijeljene s NATO-om, i da je taj incident pomno istražen. Ali ja nemam saznanja o pojedinostima vezano za to“</em>,</p></blockquote>
<p>rekao je Ruge. No nakon nešto vremena, na inzistiranje drugog zastupnika Mosta, Zvonimira Troskota, Ruge se ponovno vratio na pitanje navodno neidentificiranog drona koji je neočekivano pao u Zagrebu.</p>
<blockquote><p>„<em>Koliko sam shvatio, to nije bio napad na Hrvatsku, bila je to tehnička nezgoda, greška koja se dogodila. Kada pogledamo Istočno krilo NATO-a, gdje je Rumunjska svakodnevno suočena sa dronovima koji ulijeću u njen zračni prostor, ili kada otpatci od zračnih naprava padaju na Rumunjsku&#8230; isto tako, u hrvatskoj smo imali taj jedan slučaj&#8230; Hrvatske vlasti su tu informaciju i analizu zajedno s NATO-om podijelile s NATO-om i zajedno smo analizirali tu situaciju, a rezultati te analize su klasificirani podatak i ne mogu ih ovdje podijeliti s vama na ovom sastanku. Međutim, nije da je NATO bio nezainteresiran za tu situaciju, ali moramo reći da to nije bio napad Rusije na Hrvatsku. To nije bio slučaj“</em>.</p></blockquote>
<div id="attachment_89666" style="width: 774px" class="wp-caption aligncenter"><a href="https://obris.org/hrvatska/kako-do-istine-o-padu-drona-na-zagreb-2022/attachment/ruge_sabor/" rel="attachment wp-att-89666"><img class="size-full wp-image-89666" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/11/Ruge_Sabor.jpg" alt="" width="764" height="562" /></a><p class="wp-caption-text">Boris Ruge u Hrvatskom saboru &#8211; o NSATU, ali i o Tu-141</p></div>
<p>Za zaboravne podsjetimo da je 10. ožujka 2022. godine u zagrebačkom naselju Jarun kod Studentskog doma Stjepan Radić pala bespilotna letjelica Tu-141 sovjetske proizvodnje koja je prethodno preletjela Rumunjsku i Mađarsku. Da je ta bespilotna letjelica bila naoružana aviobombom, koja je eksplodirala pri udaru o tlo, <a href="https://obris.org/hrvatska/tu-141-od-bezopasnog-drona-do-avio-bombe/" target="_blank" rel="noopener">tvrdio je tadašnji ministar obrane Banožić</a>, no da u njoj nije bilo vojnog eksploziva poput TNT-a, rečeno je <a href="https://obris.org/svijet/pad-ti-141-ima-bombe-nema-eksploziva-i-sto-cemo-sad/" target="_blank" rel="noopener">nekoliko dana nakon incidenta, na konferenciji za novinare Županijskog državnog odvjetništva</a>.</p>
<p>Prošloga tjedna je predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić (SDP) najavio kako želi napokon rasvijetliti taj slučaj. „<em>Vidjet ćemo je li istina bila ono što se govorilo nakon što je dron pao, kao i čiji je dron, te jesu li se prikrivale informacije s tim u vezi“</em>, poručio je Ostojić, kazavši da ne želi ništa prejudicirati nego će „<em>pričekati odgovor Vlade</em>“. Na primjedbu novinara da se Vlada već izjasnila da nemaju informaciju, Ostojić je rekao kako mu onda jedino preostaje da se obrati zamjeniku glavnog tajnika NATO-a i „<em>pitam ga na što je mislio, odnosno, tko tu laže – Plenković ili zamjenik glavnog tajnika. Javnost to treba znat“</em>.</p>
<p>Ovu temu, koji je u javnosti prošla relativno nezapaženo i u sjeni predsjedničkih izbora u SAD-u te predsjedničke kampanje u Hrvatskoj, komentirao je i predsjednik Vlade Andrej Plenković:</p>
<blockquote><p>„<em>Mi smo pitali Ukrajinu da nam kaže što je bilo. Koliko je meni poznato, ukrajinska država nam do sada nije rekla što se dogodilo. Postoje li nečije analize, spekulacije kako se dogodilo, to je nešto drugo. Ali čvrstu informaciju &#8211; a) bila je greška ili b) bila je namjera &#8211; ja nikad nisam vidio od onih odakle je dron krenuo</em>“.</p></blockquote>
<p>Odmah nakon incidenta, tadašnji ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov je zatražio od hrvatskih vlasti da sve ispitaju i zabilježe, dok je njegov savjetnik Markijan Lubkjivski rezolutno odbio mogućnost da dron pripada Ukrajini. Istodobno, prema analizi putanje, bilo je nedvojbeno da je dron došao s teritorija Ukrajine, ali nije bilo jasno tko ga je ispalio – ukrajinska ili ruska strana.</p>
<div id="attachment_89668" style="width: 970px" class="wp-caption aligncenter"><a href="https://obris.org/hrvatska/kako-do-istine-o-padu-drona-na-zagreb-2022/attachment/275679171_381361397146446_2942849511706402455_n-2/" rel="attachment wp-att-89668"><img class="size-full wp-image-89668" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/11/275679171_381361397146446_2942849511706402455_n.jpg" alt="" width="960" height="640" /></a><p class="wp-caption-text">Tu-141 &#8211; sve se zna i ništa se ne zna</p></div>
<p>Inače ovaj model bespilotne letjelice, kao i verziju Tu-143, Ukrajinci su koristili za napade na ciljeve u Rusiji, a neke od tih dronova srušila je i ruska protuzračna obrana te objavila fotografije oborenih letjelica. Tako je Roman Starovojt, sada bivši guverner Kurske oblasti u zapadnoj Rusiji, objavio u srpnju 2022. godine, na društvenim mrežama fotografije koje prikazuju olupinu repnog dijela drona Tu-143. Iako je dron na fotografijama jako oštećen, neovisni stručnjaci tvrde da je neosporno riječ o tom tipu letjelice. Starovojt je svoju objavu popratio navodom kako objavljuje fotografije drona kojeg je ruska vojska oborila nakon što je doletio iz ukrajinskog zračnog prostora te da je u tijeku istraga.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>I Slovenija želi sustave CAESAR i Mistral, te finske Patrije</title>
		<link>https://obris.org/europa/eu/i-slovenija-zeli-sustave-caesar-i-mistral-te-finske-patrije/</link>
		<pubDate>Mon, 15 Jul 2024 13:52:36 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Lidija Knežević]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Istaknuto]]></category>
		<category><![CDATA[Regija]]></category>
		<category><![CDATA[Slovenija]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[afera Patria]]></category>
		<category><![CDATA[CAESAR]]></category>
		<category><![CDATA[Finska]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[Mistral 3]]></category>
		<category><![CDATA[opremanje i modernizacija]]></category>
		<category><![CDATA[Patria]]></category>
		<category><![CDATA[protuzračna obrana]]></category>
		<category><![CDATA[samohodna haubica]]></category>
		<category><![CDATA[Vojska Slovenije]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://obris.org/?p=87865</guid>
		<description><![CDATA[&#160; U petak, 12. srpnja, državni tajnik u Ministarstvu obrane Republike Slovenije Damir Črnčec i nacionalni direktor naoružanja u Ministarstvu obrane Republike Francuske general Gaël Diaz de Tuesta potpisali su Pismo namjere vezano za europsku zajedničku nabavu topničkih oružnih sustava CAESAR i protuzračnih obrambenih sustava Mistral. Naime, potpisivanjem tog Pisma namjere slovensko Ministarstvo obrane započinje sve potrebne postupke za moguću [&#8230;]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p><a href="https://obris.org/europa/eu/i-slovenija-zeli-sustave-caesar-i-mistral-te-finske-patrije/attachment/caesar/" rel="attachment wp-att-87866"><img class="alignright size-medium wp-image-87866" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/07/CAESAR-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/07/CAESAR-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/07/CAESAR-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/07/CAESAR-1024x683.jpg 1024w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/07/CAESAR-82x55.jpg 82w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/07/CAESAR-310x207.jpg 310w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>U petak, 12. srpnja, državni tajnik u Ministarstvu obrane Republike Slovenije Damir Črnčec i nacionalni direktor naoružanja u Ministarstvu obrane Republike Francuske general Gaël Diaz de Tuesta potpisali su Pismo namjere vezano za europsku zajedničku nabavu topničkih oružnih sustava CAESAR i protuzračnih obrambenih sustava Mistral. Naime, potpisivanjem tog Pisma namjere slovensko Ministarstvo obrane započinje sve potrebne postupke za moguću nabavu i uvođenje potpuno novih oružnih sustava u Slovensku vojsku. Time će se ujedno ispuniti uvjet za podnošenje zahtjeva za dobivanje europskih sredstava za izgradnju zajedničkih vojnih sposobnosti. <a href="https://obris.org/hrvatska/rh-je-zainteresirana-za-francuske-samohodne-haubice-caesar/" target="_blank" rel="noopener">Slovenija je po pitanju postupka tu bliža Hrvatskoj, koja je također najprije potpisala okvirni sporazum</a>, nego primjerice Estoniji koja je odmah potpisala ugovor o kupovini haubica CAESAR, kako bi njih barem dio dobila već ove godine.</p>
<p><a href="https://obris.org/europa/eu/i-slovenija-zeli-sustave-caesar-i-mistral-te-finske-patrije/attachment/caesar_nexter/" rel="attachment wp-att-87868"><img class="alignleft size-medium wp-image-87868" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/07/CAESAR_Nexter-300x169.jpg" alt="" width="300" height="169" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/07/CAESAR_Nexter-300x169.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/07/CAESAR_Nexter-98x55.jpg 98w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/07/CAESAR_Nexter-310x174.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/07/CAESAR_Nexter.jpg 640w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a>Kako je priopćilo slovensko Ministarstvo obrane, u svjetlu poticaja država članica Europske unije za sudjelovanje u javnoj nabavi u području obrane te potrebe jačanja tehnološke i industrijske baze europske obrane, potpisivanje Pisma namjere omogućit će daljnje razgovore o potencijalnoj nabavi topničkih oružnih sustava CAESAR i PZO sustava Mistral. Eventualna nabava ovih oružanih sustava provodit će se potpisivanjem pisma namjere pod potpuno istim uvjetima kao i za sve ostale zemlje koje su već pristupile ili će se pridružiti ovoj inicijativi.</p>
<p>Tako je u samo mjesec dana francuska potpisala ugovore o prodaji haubica CAESAR Armeniji i Estoniji, te za sada još uvijek neobvezujuća pisma namjere (odnosno okvirne sporazume) sa Slovenijom i Hrvatskom. Ovi su <a href="https://obris.org/hrvatska/samohodna-haubica-caesar-novi-francuski-izvozni-adut/" target="_blank" rel="noopener">poslovi dio francuske šire strategije za izvoz sustava CAESAR</a> i njegovu popularizaciju prvenstveno u europskim zemljama, nakon što su se pokazali učinkovitima u različitim sukobima, uključujući Ukrajinu, Afganistan, Irak i Mali.</p>
<div id="attachment_87870" style="width: 310px" class="wp-caption alignright"><a href="https://obris.org/europa/eu/i-slovenija-zeli-sustave-caesar-i-mistral-te-finske-patrije/attachment/sarec_golob/" rel="attachment wp-att-87870"><img class="size-medium wp-image-87870" src="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/07/Šarec_Golob-300x200.jpg" alt="" width="300" height="200" srcset="https://obris.org/wp-content/uploads/2024/07/Šarec_Golob-300x200.jpg 300w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/07/Šarec_Golob-768x512.jpg 768w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/07/Šarec_Golob-83x55.jpg 83w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/07/Šarec_Golob-310x207.jpg 310w, https://obris.org/wp-content/uploads/2024/07/Šarec_Golob.jpg 980w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><p class="wp-caption-text">Premijer Golob i ministar Šarec</p></div>
<p>Samo 2 dana ranije, u srijedu 10. srpnja, usred održavanja NATO-summita u Washingtonu, slovenski premijer Robert Golob objavio je i odluku o kupovini novih vozila Patria AMV XP za potrebe Slovenske vojske. Ugovor o kupovini dodatnih Patria trebao bi biti finaliziran do kraja ove godine, a prema lokalnim medijima Slovenija namjerava nabaviti 106 vozila u procijenjenoj vrijednosti oko 695 milijuna eura. Time je definitivno otpala kupovina oklopnih vozila Boxer, koju je ranije desna Vlada potencirala i gotovo finalizirala. Dolaskom Roberta Goloba na vlast, kupovina Boxera je otkazana jer je navodno interna revizija u slovenskom Ministarstvu obrane pokazala da odabrana opcija nije uključivala svu opremu koju je ranije tražilo Ministarstvo unutar dogovorene cijene za ukupno 45 Boxera. Premijer Golob je potvrdio da su u tijeku izravni pregovori između ministarstava obrane Slovenije i Finske o kupovini Patria: „<em>To dokazuje da se radi o izravnoj transakciji između dviju država, a ugovorom će biti predviđeno i izravno plaćanje između Republike Slovenije te Republike Finske, čime će se osigurati najveća moguća transparentnost transakcije. Time bi se skinula mrlja u odnosima Slovenije i Finske zbog prošlih nabava od istog proizvođača</em>“, rekao je Golob.</p>
<p>Inače, od kraja prošloga tjedna premijer Golob privremeno obnaša i dužnost ministra obrane, jer je dojučerašnji ministar obrane Marjan Šarec odlučio ministarsko mjesto zamijeniti zastupničkim u Europskom parlamentu. Dok se ne pronađe novi ministar obrane, Robert Golob bit će i premijer i ministar, baš kao svojedobno i izraelski premijer Benjamin Netanyahu.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
	</channel>
</rss>
