Posljednji dan studenog bio je ujedno i posljednji dan kada su HRZ-ovi borbeni avioni MiG-21 vršili nadzor hrvatskog neba. S prvim danom prosinca to će raditi stranci – talijanski Eurofighteri i mađarski Gripeni, objavilo je danas Ministarstvo obrane RH.

Mađarske Zračne snage dobro poznaju 91. ZB na Plesu

U priopćenju MORH navodi:

„Od nedjelje 1. prosinca 2024. godine Air Policing, mirnodopska zadaća nadzora i zaštite zračnog prostora, privremeno će se (do kraja 2025., odnosno početka 2026. godine) obavljati iz zrakoplovnih baza susjednih savezničkih zemalja Italije i Mađarske, talijanskim Eurofighterima i mađarskim Gripenima. Republika Hrvatska neće imati trošak, tj. ta se usluga ne plaća. I druge članice NATO-a u prijelaznom razdoblju obuke svojih pilota Air Policing, odnosno formiranje dežurnog borbenog dvojca, privremeno su povjeravale svojim saveznicama.

Ministarstvo obrane već je izvještavalo da Rafalei provode zaštitu suvereniteta hrvatskog zračnog prostora, ali privremeno ne formiraju dežurni borbeni dvojac kako se ne bi utjecalo na intenzitet i provođenje obuke pilota.

Nakon što su potpisani bilateralni sporazumi (Technical Arrangement) na razini oružanih snaga, u ime ministarstava obrane potpisali su ih zapovjednici ratnih zrakoplovstava o čemu smo ranije izvijestili, od 1. prosinca počinje njihova primjena. Do primjene tih sporazuma dežurni borbeni dvojac formirali su avioni MiG-21. Od nedjelje 1. prosinca, MiG-21 više neće biti u sustavu tog dežurstva, odnosno neće obavljati Air Policing”.

Ministarstvo obrane pritom se poziva na dokument potpisan prilikom ulaska Hrvatske u NATO 2009.:

“Zračni prostor Republike Hrvatske integralni je dio savezničkog zajedničkog sustava nadzora i zaštite zračnog prostora. Potpisanim dokumentom (Transfer Of Authority – TOA) na razini oružanih snaga 2009., Republika Hrvatska je, kao i ostale NATO snage protuzračne i proturaketne obrane, prihvatila Air Policing kao mirnodopsku zadaću nadzora i zaštite zračnog prostora koja uključuje zračno motrenje i navođenje, zapovijedanje i nadzor u zraku te odgovarajuća sredstva protuzračne obrane (lovački avioni)”.

Talijanski urofighter (Photo: Aeronautica militare)

Kako je već ranije pisao portal Obris.org, sporazum s Italijom potpisao je zapovjednik HRZ-a general Michael Križanec još u rujnu, dok nije poznato kada je isti potpisan i s mađarskim Zračnim snagama (ili se RH tu oslanja na Sporazum ratificiran tijekom ljeta 2019. godine). No iako se radi o nadzoru zračnog prostora kao jednog od temeljnih preduvjeta nacionalne sigurnosti države, spomenuti sporazum s Talijanskom Republikom nije se smatralo potrebnim predati na raspravu Hrvatskom saboru. Naravno, do svega ovoga ne bi došlo da se odluka o nabavi novog borbenog aviona donijela na vrijeme, umjesto što se godinama prolongirala. Tako je nebrojeno puta isticano da je odlukom o remontu MiG-ova 2013./2014. godine kupljeno vrijeme do nabave novih aviona. Štoviše, nakon što su se svi MiG-ovi vratili s remonta iz Ukrajine, tadašnji načelnik GS OS RH general Drago Lovrić je najavio:

“Hrvatska će sigurno zadržati sposobnost nadzora svog zračnog prostora. Plan je da se, nakon odluke o izboru aviona, 2019. počne s uvođenjem prvih novih / rabljenih zrakoplova, a do 2021. nova bi eskadrila trebala zadobiti punu operativnu sposobnost”.

Umjesto nove eskadrile, Hrvatska je dobila novu vladu, štoviše dvije – početkom 2016. jednu (onu Tomislava Karamarka), a u jesen iste godine i drugu (prvi  mandat premijera Plenkovića). Nije pomoglo ni to što je ta Vlada izgubila skoro 2 godine na pokušaj nabave F-16 Barak od Izraela, unatoč brojnim upozorenjima kako to nije moguće. Sada, dok je još uvijek u tijeku obuka pilota za Rafale, a MiG-ovima ili je već istekao ili upravo ističe resurs, došlo je do neželjenog rješenja – briga o hrvatskom nebu data je u ruke strancima. Time možemo konstatirati da je sadašnje predavanje nadzora našeg neba susjedima iz Italije i Mađarske tek jedna od neposrednih posljedica eksperimenta s kupovinom borbenih aviona iz Izraela i vremena koje je tim povodom bilo izgubljeno. Toliko o svojedobnim pričama vladajućih da će RH taj bitan posao ipak nastojati obavljati sama, te da debakl oko borbenih aviona iz 2019. nije imao baš nikakvih loših posljedica za Hrvatsku.

MiG-21 – služio je maksimalno koliko je mogao

Sporazum prema kojem hrvatsko nebo štite i nadziru borbeni avioni susjedne Italije i Mađarske potpisan je prošli mjesec, objavio je večeras Dnevnik Nove TV. Sporazum je u ime Hrvatskog ratnog zrakoplovstva potpisao njegov zapovjednik, general  Michael Križanec, no MORH do danas o tome nije objavio ni slovo.

“Sve ono što dan danas radimo sa svojim lovcima i svojim operativnim središtem, nastavit će se i dalje. Samo neće polijetati hrvatski borbeni avioni na uzbunu koja bude od strane NATO-a, nego će to raditi susjedne zemlje članice sa svojim avionima”,

rekao je za Novu TV brigadir i zamjenik zapovjednika HRZ-a Željko Ninić, dodavši kako još neke detalje treba dogovoriti i ispolirati:

“Pri kraju smo pregovora i dogovora, treba promijenit dosta regulative na razini susjednih zemalja, Hrvatske i NATO-a. Sve to ide paralelno i ja bih rekao da smo blizu početka primjene sporazuma. Sve bi trebalo biti dogovoreno do kraja godine”.

Brigadir Željko Ninić, zamjenik zpovjednika HRZ-a (Photo: Dnevnik.hr)

Prema sporazumu, mađarski borbeni avioni JAS 39 Gripen preuzet će sjeverni i kontinentalni dio Hrvatske, dok će talijanski Eurofighteri dežurati na Jadranu. Sličan sporazum o nadzoru zračnog prostora ima i Slovenija – od 2007. s Talijanima, a od 2013. i s Mađarima. No umjesto teritorijalne podjele, Slovenija je sa svojim susjedima dogovorima vremenska razdoblja kada “air-policing” rade jedni, a kada drugi.

Baš kao i u Sloveniji, susjedi nam ovu uslugu neće naplaćivati, kaže brigadir Ninić:

“Zemlje koje će dati uslugu ne traže zauzvrat nikakve financijske naknade od zemlje primateljice. To su isti lovci koji čuvaju Mađarsku i Italiju, samo će im područje odgovornosti biti malo prošireno i ne iziskuje nikakve dodatne troškove. To je praksa i drugih europskih zemalja, koje su u sličnoj situaciji kao Hrvatska”.

Air-policing na Baltiku – talijanski Eurofighter i ruski MiG-31 (Photo: NATO)

Da je tako nešto ne samo moguće, nego i izgledno, portal Obris.org najavio je još prije 5 godina. U srpnju 2019. hrvatska je Vlada usvojila “Nacrt konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Mađarske o suradnji u području vojnog zrakoplovstva i protuzračnih aktivnosti“, kojeg su Mađari opisali kao “sporazum između Vlada o nadzoru zračnog prostora“, što je protumačeno kao express-rješenje nakon što je nekoliko mjeseci ranije propao posao kupovine borbenih aviona iz Izraela. I dok  je portal Obris.org ustvrdio da upravo taj i takav sporazum otvara prostor na mađarski air-policing nad Hrvatskom, visoki časnici HRZ-a tvrdili su da se to nikada neće dogoditi. Okolnosti su ih demantirale 5 godina kasnije.

Dosadašnji čuvari hrvatskog neba, borbeni avioni MiG-21, kojih je sve manje sposobno za zadaće nadzora zračnog prostora, nakon službenog umirovljenja završit će kao muzejski eksponati. Što se novih hrvatskih borbenih aviona Rafale tiče, untoč politički zahvalnim floskulama kako oni “sada čuvaju hrvatsko nebo“, to se sigurno neće dogoditi još neko vrijeme. I sam zapovjednik HRZ-a, general Križanec, u intervjuu za Večernji list u prosincu prošle godine najavio je da će “početnu operativnu sposobnost na Rafaleima HRZ dostići već krajem 2025. godine“. Do tada se uzdajemo u ratna zrakoplovstva susjednih država, Italije i Mađarske, ma što o tome svojedobno pričali ovi ili oni nadležni.

DODATAK: Dan nakon što su mediji objavili vijest o potpisivanju sporazuma o susjedskom nadzoru zračnog prostora, oglasilo se i Ministarstvo obrane priopćenjem u kojem objašnjavaju da “privremeno Rafalei ne formiraju dežurni borbeni dvojac kako se ne bi utjecalo na intenzitet obuke pilota i sigurnost letenja te nepotrebno trošili materijalni, personalni i financijski resursi.” U nstavku priopćenja MORH potvrđuje izvještavanje Nove TV:

“Kako bi se osigurala neometana obuka pilota Rafalea, zadaća dežurnog borbenog dvojca privremeno će se obavljati iz zrakoplovnih baza susjednih savezničkih zemalja Italije i Mađarske. Ministarstvo obrane je u ranijim odgovorima medijima najavilo da će se to činiti nakon potpisivanja bilateralnog sporazuma (Technical Arrangement) na razini oružanih snaga, što su činile i druge članice NATO-a u prijelaznom razdoblju. Taj su sporazum prošli mjesec u ime ministarstava obrane potpisali zapovjednici ratnih zrakoplovstava, a primjena samog sporazuma očekuje se do kraja godine. Do primjene tog sporazuma, kao što smo već izvještavali, dežurni borbeni dvojac formiraju MIG-ovi.

Kada se od kraja ove godine mirnodopska zadaća borbenog dvojca bude obavljala iz zrakoplovnih baza Italije i Mađarske, to ne iziskuje nikakave dodatne troškove za Republiku Hrvatsku, dakle to se ne plaća. Predmetne zadaće onda će obavljati talijanski Eurofighteri i mađarski Gripeni.

Podsjetimo, zračni prostor Republike Hrvatske integralni je dio savezničkog zajedničkog sustava nadzora i zaštite zračnog prostora. Potpisanim dokumentom (Transfer Of Authority – TOA) na razini oružanih snaga 2009., Republika Hrvatska je, kao i ostale NATO snage protuzračne i proturaketne obrane, prihvatila Air Policing kao mirnodopsku zadaću nadzora i zaštite zračnog prostora koja uključuje zračno motrenje i navođenje, zapovijedanje i nadzor u zraku te odgovarajuća sredstva protuzračne obrane (lovački avioni).”

Mađarska i Švedska razgovaraju o mogućoj kupoprodaji borbenih aviona Gripen E kojima bi se dopunilo njihovu postojeću mađarsku flotu aviona Gripen C/D. Riječ je o 14 borbenih aviona koji su 2001. godine pribavljeni temeljem leasing ugovora, a u veljači ove godine ugovorena su još 4 dodatna borbena aviona Gripen C. Kako se 20. svibnja čulo od Åse Thegströma, dopredsjednika koncerna i zamjenika čelnika SAAB-ovog odjela Areonautics: “Vodimo interesantne razgovore s Mađarskom po pitanju Gripena E“. Kako se u švedskom Linköpingu čulo od Richarda Smitha, zamjenika čelnika zaduženog za marketing i prodaju borbenih aviona Gripen u koncernu SAB – mađarsko Ratno zrakoplovstvo razmatra ovu kupovinu ne bi li njome opet dostiglo razinu rada s dvije operativne eskadrile borbenih aviona, iako još nije jasan točan raspored koraka u ovoj nabavi.

Naime, Mađarska je svojih prvih 14 borbenih aviona JAS 39 Gripen C i D dobila iz Švedske 2001. godine dobila temeljem leasing ugovora, da bi letjelice ušle u punu operativnu službu 2006. godine. U sklopu pregovora o ulasku Švedske u NATO savez, 23. veljače ove godine sklopljen je i ugovor između Mađarske i švedske državne Agencije za materijalne resurse u obrani (Försvarets materielverk – FMV) o nabavi dodatna 4 primjerka borbenih aviona Gripen C, čime se ukupna brojnost mađarske flote digla na 18 letjelica.

Mogući posao na Filipinima?

Slično zanimljive vijesti dolaze i s Filipina, države koja nakon gotovo 20 godina od umirovljenja svoje flote borbenih aviona F-5A/B i onda korištenja 12 lakih aviona FA-50 iz Južne Koreje opet razmišlja o kupovini propisnih borbenih letjelica. Dok su ondje u konkurenciji bili američki F-16 i švedski JAS 39 Gripen, mnogi promatrači smatraju bitnim prošlogodišnje sklapanje Memoranduma o razumijevanju po pitanju nabave vojnih materijala između Filipina i Švedske (potpisan na marginama Shangri-La dijaloga u Singapuru 3. lipnja 2023, i onda u Švedskoj i Filipinima ratificiran 4. rujna 2023. godine). Tom osnovom je 17. svibnja onda sklopljen i “Implementacijski sporazum o nabavi vojnog materijala i opreme”, kojeg su potpisali Joakim Wallin ispred švedske državne Agencije za materijalne resurse u obrani FMV, te Joselito Ramos, filipinski pomoćni tajnik zadužen za logistiku te nabavu u tamošnjem Ministarstvu nacionalne obrane. Ovi sporazumi otvaraju put punopravnom švedskom sudjelovanju u filipinskoj nabavi borbenih aviona, čemu bi trebao pomoći i posjet švedskog ministra obrane Påla Jonsona Filipinima 5. lipnja kao završnoj stanici njegove ture po Pacifičkoj regiji, koja će ga prethodno dovesti u Singapur te Australiju.

Prošle je godine i visoka vojna delegacija iz Filipina bila u Švedskoj, gdje je posjetila tamošnje Zračne snage te pogone koncerna SAAB ne bi li na licu mjesta vidjeli borbene avione JAS 39 Gripen i Saab 340, avione za nadzor i rano uzbunjivanje. Sve te planirane filipinske kupovine zrakoplovne tehnike samo su dio šireg plana filipinskog obrambenog razvoja za čiji je treći dio nazvan “Horizon 3” u siječnju ove godine predsjednik Ferdinand Marcos Jr. odobrio izdvajanje 2 bilijuna pesosa (oko 35 milijardi USD).

Dugoročna održivost sustava

Dok se o novim avionima Gripen za Mađarsku i Filipine tek razgovara, treba napomenuti kako je u Švedskoj krajem travnja ove godine dodatno osnažena i dugoročna održivost ukupne Gripen flote. Naime, koncern SAAB je od već spomenute državne Agencije za materijalne resurse u obrani 24. travnja dobio novi ugovor o razvoju potporne infrastrukture za borbeni sustav Gripen. Tih 540 milijuna SEK (oko 46,83 milijuna eura ) bit će utrošeno tijekom poslovne godine 2024. na daljnji razvoj sustava Gripen za potrebe švedskih Oružanih snaga i međunarodnih korisnika ovog borbenog aviona. Konkretno, tu je uključena potpora za djelovanje testnih zrakoplova i razne napredne opreme, kao što su i pripadajući simulatori – sve potrepštine za održavanje postojećih sustava te razvoj novih osobina kako na avionima Gripen C/D, tako i na Gripen E.

Naime, “Gripen je dizajniran za neprekidno unapređivanje ne bi li se odgovorilo sadašnjim i budućim prijetnjama. Kontinuirani razvoj traži i napredne simulatore te drugu opremu koja mora ujedno biti i jednostavna za korištenje, isplativa za održavanje, te brzo prilagodiva novim sposobnostima. Ovaj ugovor osigurava da sustav Gripen ostane na prvim linijama još dugo u nadolazeće vrijeme“, objasnio je Lars Trossman, čelnik poslovnog područja SAAB Aeronautics. Sav potreban posao biti će obavljen u SAAB centrima Linköping, Göteborg, Järfälla i Arboga.

Švedski koncern SAAB jučer je objavio zaprimanje dodatne narudžbe švedske državne Agencije za materijalne resurse u obrani (Försvarets materielverk – FMV) po pitanju pružanja buduće razvojne potpore borbenom sustavu Gripen. Posao koji se odrađuje od 1. travnja 2021. do 31. prosinca 2022. godine ukupno je vrijedan 998 milijuna švedskih kruna (98,05 milijuna eura). Ova narudžba zapravo predstavlja produljenje postojećeg ugovora, sklopljenog 22. prosinca 2020. – kojim se za početnih 185 milijuna švedskih kruna (oko 18,23 milijuna eura) tražilo da SAAB definira što je sve potrebno da bi se ispunilo švedske zahtjeve za daljnjim učinkovitim radom i dostupnošću borbenih zrakoplova Gripen C/D do 2035. godine. Novi posao sada proširuje te ciljeve, i omogućava budući razvoj borbenih aviona Gripen kako za švedsko Ratno zrakoplovstvo, tako i za ostale njegove korisnike širom svijeta.

Najnoviji ugovor sklopljen između koncerna SAAB i švedske Agencije za materijalne resurse u obrani (FMV) uključuje podršku i rad na testnim zrakoplovim,a te naprednim alatima kao što su testne platforme i simulatori. Testni zrakoplovi, zajedno s ovim naprednim alatima, koriste se za verifikaciju i validaciju borbenih sustava na avionima Gripen C/D i Gripen E dok SAAB za njih razvija nove sposobnosti ili poboljšanja. Ugovor također obuhvaća i dizajn te podršku, održavanje komponenti, pružanje logistike, tehničku podršku sustavu, publikacije, rezervne dijelove, popravke, opremu za zemaljsku podršku i pilotsku opremu. Glavni dio narudžbe odnosi se na poslove u objektima koncerna SAAB širom Švedske, a prvenstveno u gradovima Linköping, Göteborg, Järfälla, Arboga i Växjö.

„Gripen je dizajniran za kontinuiranu nadogradnju ne bi li omogućio suočavanje i svladavanje novih borbenih izazova – to je pristup dizajnu kojim smo se već mnogo puta dokazali. Da bi se omogućio kontinuirani razvoj sustava Gripen, potrebno je imati na raspolaganju napredne alate kojima se lako upravlja, koji se brzo implementiraju i koji su priuštivi za održavanje. Ovom se narudžbom ulaže u postizanje svih ovih ciljeva, tako da će Gripen uvijek biti na prvim crtama, kako danas, tako i ubuduće”, rekao je Jonas Hjelm, stariji potpredsjednik i voditelj poslovnog područja aeronautike u koncernu SAAB. Pametni dizajn sustava Gripen do sada je omogućavao proizvođaču rekonfiguriranje njegove unutrašnjosti bez utjecaja na zmaj zrakoplova, kad god je kakva nova tehnologija postala dostupna. Stoga vrijedi, kao što je Jonas Hjelm već izjavio u prosincu – „Gripen C/D je okosnica švedskog Ratnog zrakoplovstva i bit će još dugi niz godina”.

*sponzorirani članak

Danas, 4. veljače 2021. godine, održana je 42. sjednica u aktualnom sastavu Vlade Republike Hrvatske. Nakon njenog završetka, premijer Andrej Plenković je u prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice održao i kratku konferenciju za medije, prije nego se produžilo na za 14 sati zakazan pogreb saborskog zastupnika Miroslava Tuđmana, preminulog 31. siječnja od posljedica bolesti Covid-19.

Među odgovorima na novinarska pitanja, koja su krenula sa stranačkim kandidatom za lokalne izbore, pa onda i pridržavanjem epidemioloških mjera, te sudbinom članarine za Hrvatsku gospodarsku komoru, našlo se i pitanje o sudbini tekućeg posla kupovine borbenih aviona. Dakle, premijer Plenković je u desetoj minuti svog odgovaranja, na novinarsko pitanje “Kada ćete donijeti odluku o borbenim avionima? Rekli ste početkom godine…” kratko zaključio:

“Pričekati ćemo još. Pričekat ćemo još. To je bilo… To je bilo prije nego što se dogodio potres. U ovom trenutku imamo fokus na… na Banovinu, i na… ja se nadam, sutra, usvajanje zakona“.

Nakon ove crtice, koju se mimo toga nije službeno ranije objavilo, tema se odmah vratila na domaću politiku, moguće stranačke kandidate za gradonačelnika Zagreba, pitanja reakcije Vlade RH na način kako je rektor Boras reagirao na optužbe za uznemiravanje na Sveučilištu u Zagrebu, imenovanje Martine Dalić na čelno mjesto u Podravci te druge aktualnosti.

Nažalost, time se ponovila situacija iz početka travnja 2020. godine, kada je hrvatska javnost o razvoju ovog monumentalnog posla javne nabave saznala – ne sustavnim obavještavanjem poreznih obveznika, već onako… više slučajno – u odgovoru na novinarsko pitanje ubačeno dužnosniku na brzaka, gotovo s nogu…

Pitanje je samo – kada je pravo vrijeme za kupovinu aviona. Dok bi zdrav razum rekao – “prije izumiranja nadzvučne komponente HRZ-a”, politički i politikantski odgovor glasi – “onda kada nam treba hvalospjev za predstojeće (parlamentarne) izbore”.

Danas, 11. studenog 2020. godine, u hrvatsku je javnost došlo priopćenje švedske strane, koja se i u fazi prikupljanja “najboljih i konačnih ponuda” u postupku hrvatske kupovine borbenih zrakoplova ponovo pokazala najviše otvorenom prema domaćoj javnosti. Delegaciju koja je oko 13 sati pohodila Ministarstvo obrane Republike Hrvatske predvodio je Carl Göran Mårtensson, od 1. veljače 2016. glavni direktor švedske državne Agencije za materijalne resurse u obrani (Försvarets materielverk – FMV), praćen predstavnicima koncerna Saab i Dianom Helen Madunic, veleposlanicom Kraljevine Švedske u RH. Tom je prilikom Mårtensson naglasio:

“Mi smo sada podnijeli švedsku transparentnu i usklađenu ponudu hrvatskim vlastima za nabavu višenamjenskog borbenog aviona. Ponuda je vrlo dobra. Imamo Gripen-sustav koji dobro funkcionira već jako dugo i ključna je sastavnica Oružanih snaga u Švedskoj, tako da smo puni samopouzdanja oko ponude koju smo predali Hrvatskoj“.

Nešto kasnije, oko 16 sati, u javnost je pristiglo i vezano priopćenje švedske obrambene agencije FMV, što je još jedan presedan po pitanju transparentnosti današnjeg postupanja oko kupovine borbenih aviona. U njemu se kazuje da je Švedska danas podnijela svoju “Najbolju i konačnu ponudu” (BAFO) za 12 novih borbenih aviona Gripen.

Ne ulazeći u detalje ponude, u priopćenju piše:

“Naš vlada-s-vladom (‘Government-to-Government’) Gripen paket uključuje sve elemente potrebne za podršku djelovanju Gripen sustava prema poznatoj cijeni koštanja kroz vrijeme – sveobuhvatno rješenje bez skrivenih ili iznenadnih troškova koji bi se mogli nenadano ukazati, te s optimiziranim aspektom financiranja. Ovo će zaokruženo rješenje osigurati da Hrvatska ima kompletno operativnu sposobnost u skladu s postavljenim zahtjevima“.

Još se napominje i da je sustav borbenih zrakoplova Gripen, ponuđen Hrvatskoj, ključna komponenta švedskih Oružanih snaga, i ostat će kičma švedskih Zračnih snaga još dugo vremena. Napominje se i da bi nacionalna odluka za avione Gripen otvorila i dodatne potencijale za regionalnu suradnju s trenutnim Gripen-korisnicima, kao i s budućim potencijalnim korisnicima.

Nešto slično se moglo čuti i krajem listopada, kada su predstavnici kompanije Saab u Zagrebu održali briefing za medije pod nazivom “The Gripen Experience”. Tada je, odgovarajući na pitanja okupljenih novinara o učestalim prigovorima u Hrvatskoj zbog ponude Gripena C/D umjesto E/F, Daniel Boestad iz Saaba rekao:

“Dakle, mislim da će Gripen C/D nastaviti biti najbolji avion još dugo vremena. Švedska će ga nastaviti koristiti kroz nadolazeća desetljeća, a mi ćemo tu također uvesti neke tehnologije koje ugrađujemo u Gripen E, koje će postupno doći i u Gripen C/D verzije”.

Nasmijao se i na pitanje o zatvaranju proizvodne linije za C/D verziju, pozvavši novinare u razgledavanje iste čim Hrvatska odluči o nabavi Gripena. Po pitanju ishoda u švedsku korist, u Saabu su optimistični jer je, smatraju, Gripen najbolje rješenje za Hrvatsku:

“Kao što sam rekao, mislim… Ona važna stvar je ovdje… Moramo pričati o priuštivosti. Gripen je vrlo priuštiv. To je jedna stvar. Osim toga, naravno, također je i vrlo visoke razine sposobnosti. Dakle, kombinacija sposobnosti i priuštivosti – to je ono što daje da je savršen za Hrvatsku. Osim toga mislim, a to je važno – partnerstvo između dvije države, dvije države slične veličine, u Europskoj uniji. A i to je nešto što Gripen program može donijeti u Hrvatsku”.

Iako Boestad nije htio razgovarati ni o cijeni ni u detaljima ponude, najavio je samo da će švedski paket ponuditi i stvaranje novih radnih mjesta:

“Mi smo posvećeni, ako se Hrvatska odluči za Gripen, da ćemo izgraditi regionalni aeronautički centar za potporu i usluge. To je dobro za Hrvatsku, na mnogo načina. To će generirati mnogo novih, visokotehnoloških radnih mjesta, ali će također stvoriti i određenu samoodrživost za Hrvatsku. A to je također važno”.

Švedski ministar obrane Peter Hultqvist predstavio je prije 10-ak dana Vladin prijedlog novog obrambenog plana za Švedsku. Dokument nazvan “Totalna obrana 2021.-2025.” (Totalförsvaret 2021.–2025.) predviđa veliki porast proračunskih izdvajanja za obranu, te masivno novo opremanje Oružanih snaga, kao i snaga civilne obrane. U razdoblju od 2021.-2025. godišnji bi proračun trebao rasti za dodatnih 79 milijardi švedskih kruna, što će u usporedbi proračuna za 2014. i onog za 2025. dati porast od 85% na usporedbi godišnjih razina obrambenih financija. Kako je kazao ministar Hultqvist, “ovo je najveći porast obrambenih sposobnosti u postotku sve tamo od ranih 1950-ih. To će biti signal švedskom narodu, ali i signal našim partnerima i našem regionalnom okruženju“. U novim obrambenim dokumentima po prvi put su navedeni i tzv. “esencijalni sigurnosni interesi” (Väsentliga Säkerhetsintressen – VSI) u opremanju. Konkretno, radi se o dva osnovna vojna projekta modernizacije koji će sami za sebe do 2032. koštati ukupno oko 180 milijardi SEK. Riječ je o: (1) dovršetku novih podmornica projekta A26, te (2) uvođenju u službu novih borbenih aviona Gripen E/F. Ovi strateški projekti su po prvi put odvojeno prikazani u obrambenim proračunima i ukupno će na njih otići oko 15% sredstava namijenjenih obrani.

Ovaj Vladin prijedlog, koji je 15. listopada otposlan pred švedski parlament (Riksdag), rezultat je sporazuma vladajućih stranaka. No kad se uzme u obzir obrambeni proračun koji aktualne 2020. iznosi oko 60 milijardi SEK, a koji bi 2025. trebao biti 89 milijardi, već je sada jasno da novaca za sve planove u ovom računu nema dovoljno, te da će se nakon 2025. godine morati dogovarati dodatne financijske injekcije ne bi li švedska obrana bila ono što švedske politika i vojska žele.

Jačanje po pojedinim granama

Švedske OS i snage visoke spremnosti na Baltiku (Photo: Joel Thungren/Swedish Armed Forces)

Predložene promjene obuhvaćaju veliku dogradnju vojnog sektora koja će obuhvatiti i uspostavu novih postrojbi, jačanje kibernetičke i informacijske obrane, te udvostručavanje godišnje kvote ročnika. Obrambenih postav švedskih Oružanih snaga bit će ojačan, među ostalim, dodavanjem dviju brigade Kopnene vojske – jedne oklopne (ukupno 3. u Švedskoj), koja bi trebala biti stacionirana oko mjesta Lund, i jedne reducirane mehanizirane koja bi trebala biti raspoređena u obranu grada Stockholma. Pri tome treba imati na umu kako brigada OS Kraljevine Švedske broji između 4.000 i 5.000 vojnika. Uz to, misli se bitno ojačati topništvo (gotovo utrostručiti broj oružja), a od 2022. uspostavit će se i 5 lokalnih obrambenih bojni specifične namjene, s otprilike 800 ljudi svaka. One bi trebale svoju operativnu sposobnost dostići nakon 2025. godine. Jedna od tih bojni bit će dodana na strateški važni otok Gotland na Baltiku, i ona će biti ojačana te mehanizirana. Još po dvije bojne trebale bi biti nanovo uspostavljene na zapadu Švedske, u regijama Svealand i Norrland. Njihova će zadaća biti osiguravanje transportnih ruta prema Norveškoj, otkuda Švedska očekuje dolazak strane vojne pomoći u slučaju nužde.

Usporedba podmorničkih klasa švedske proizvodnje (Photo: SAAB)

Što se tiče Švedske ratne mornarice, od njenih aktualnih 7 korveta njih 2 se planira modificirati u periodu od 2021.-2025., a još će 2 biti zamijenjene u periodu 2026.-2030. Uz to, brodove se misli opremiti novim naprednijim mornaričkim raketnim sustavima, kao i novom protuzračnom obranom. Broj operativnih podmornica biti će povećan od sadašnjih 4 na 5. To će se provesti zadržavanjem u službi 3 podmornice klase Gotland, dok će preostala jedna podmornica klase Södermanland biti u službi zamijenjena s dvije nove podmornice klase Blekinge. Riječ je o modernim podmornicama programa A26 koje gradi tvrtka SAAB u specijaliziranom brodogradilištu Kockums. Taj strateški važan dio švedske brodograđevne infrastrukture je 2014. godine prešao iz ruku njemačkog koncerna ThyssenKrupp u ruke švedskog SAAB-a, gdje čini SAAB Bussinnes Area Kockums (SAAB Kockums). Pored svega toga, za obranu zapadne obale Švedske bit će uspostavljena jedna amfibijska bojna u Göteborgu. Ova je luka iznimno važna za švedsku sposobnost primanja međunarodne potpore, a to je ilustrirao i ministar Hultqvist riječima: “Göteborg ima najveću luku u nordijskoj regiji i vrlo je strateški važno područje.”

JAS 39 Gripen E

Švedsko Ratno zrakoplovstvo trebalo bi zadržati dosadašnjih 6 eskadrila borbenih aviona. Pritom njih 2 će i do 2030. te nadalje biti opremljene lovcima Gripen C/D, podignutima na konfiguraciju MS20, sa sposobnošću korištenja raketa zrak-zrak Meteor i vođenih bombi GBU-39 (Small Diameter Bomb). Ovi obrambeni planovi predviđaju nabavu novih senzorskih paketa za Gripen C/D, kojima bi se zamijenila već dotrajali izvidnički podvjesni kontejneri SPK-39, i nove rakete zrak-zrak. Uz to, ministar Hultqvist je ponovo najavio i planove opremanja Zrakoplovstva novim raketnim oružjem dalekog dometa, sposobnim gađati ciljeve na kopnu. Takvo bi naoružanje uvelike otežalo posao svima onima koji bi razmišljali o napadu na Švedsku, a pružilo bi i sposobnost izvođenja udara na ciljeve u Rusiji – no ministar se ipak suzdržao ikakvih detalja konkretnijeg korištenja takvog oružja. Uvođenje nove verzije Gripena, model E/F, očekuje se nakon 2025. i postupno će tim lovcima biti opremljene 4 švedske eskadrile. Tih do sada 60 naručenih lovaca Gripen E/F za švedsko Ratno zrakoplovstvo sačinjavat će dio borbene snage koju nadležni sada procjenjuju na ukupno do 100 Gripen lovaca. Obrambeni dokumenti koji dolaze pred Riksdag trebali bi ujedno objaviti i ponešto o budućoj tehnološkoj i operativnoj suradnji Švedske s Finskom ako ta država odabere novi Gripen na svom HX-programu izbora novih borbenih aviona.

Ukupno gledano, sve ove nabave nove tehnologije i uspostave novih vojnih postrojbi trebale bi dovesti do povećanja švedskih Oružanih snaga od sadašnjih ukupno oko 60.000 pripadnika (uključujući civilne zaposlenike i pričuvu) na ukupno oko 90.000 pripadnika oko 2030. godine. Da bi se pomoglo popuniti sva ta nova radna mjesta u obrani, planira se povećati i broj osoba na obveznom služenju vojnog roka s oko 4.000 koliko ih je služilo 2019. na oko 8.000 godišnje od 2025. godine nadalje.

Smisao promjena

Ministar obrane Kraljevine Švedske Peter Hultqvist

Te promjene u vojnim aspektima obrane, kao i paralelno predstavljene dogradnje sustava civilne obrane, koje je obrazlagao švedski ministar unutarnjih poslova Mikael Damberg, stavljaju fokus na osposobljavanje Švedske da izdrži sigurnosno-političku krizu u trajanju od 3 mjeseca. Naime, po švedskim pretpostavkama, toliko vremena treba da državi u pomoć priskoče saveznici. “Koliko dugo možete izdržati u krizi ili konfliktnoj situaciji ovisi kompletno o tipu situacije o kojoj govorimo. No, naša je ambicija biti mnogo bolji nego što smo danas. I zbog toga tu alociramo ova enormna sredstva. To će utjecati na Zrakoplovstvo, Mornaricu i Kopnenu vojsku, kao i na snage Totalne obrane sa svojim civilnim dijelom“, istaknuo je ministar obrane Hultqvist.

Švedski vojnici u ophodnji na Gotlandu (Photo: Antonia Sehlstedt/Försvarsmakten)

Početkom 21. stoljeća Švedska je bila posebno zapažen primjer rastakanja obrambenog sustava u obliku svojevrsne “mirovne dividende”, što se promijenilo odlukama Riksdaga (parlamenta) 2015. godine. Postupno se krenulo u velike promjene, počelo se povećavati obrambeni proračun, ponovno nabavljati vojnu tehniku, a nanovo je uvedeno i obvezno služenje vojne obveze. Daljnji koraci ovih promjena traže masivna novčana sredstva i bili su vrlo žestoko raspravljanom političkom temom tijekom prošle zime. Neslaganja na švedskoj političkoj sceni oko točnih okvira plana “Totalna obrana 2021.-2025.” bila bi i mnogo vidljivija da se nisu našla temeljito zasjenjena korona-krizom. Naime, prošle zime bilo je ustanovljeno da nedostatno planirano odvajanje novčanih sredstava dozvoljava provedbu tek oko pola planiranih programa naoružavanja. U svibnju ove godine to je preraslo u pravu krizu na razini velikih političkih stranaka i tek krajem ljeta – pred početak proračunskih rasprava – ovaj je problem politički riješen. Tada je postalo jasno da će sektor obrane dobiti u ovoj godini dodatnih 13 milijardi SEK i to je usuglašeno na razini vladajuće koalicije, koja se nada i široj potpori u parlamentu. Dok oporba načelno podržava ove obrambene reforme, još nisu sigurni da će i zaista glasati za njih u parlamentu. Razlog za oklijevanje nalaze u traženju dodatnih informacija o planiranom utrošku novca u periodu do 2030., te propitivanju balansa između operativnih postrojbi i sustava potpore, budući da se zalažu za dugotrajnu održivost Oružanih snaga. Posebno ih brine da bi naglasak na investiranje u borbene postrojbe mogao biti praćen izostankom razvoja odgovarajuće potpore, što je loša opcija na koju su do sada već upozoravale i same švedske Oružane snage.

U nedjelju, 13. rujna 2020. godine, održat će se „23. Susreti za Rudija“, manifestacija koja se u Gornjoj Stubici već tradicionalno održava u znak sjećanja na pilota Rudolfa Perešina, junaka Domovinskog rata, koji je život izgubio u akciji „Bljesak“. Uz uobičajeno polaganje vijenaca i odavanje počasti, ovogodišnji Susreti nude bogati letački program u kojem će, među ostalim, sudjelovati i borbeni avioni JAS-39 Gripen iz sastava Mađarskog ratnog zrakoplovstva te F-16 iz sastava 555. borbene eskadrile američkih Zračnih snaga, bazirani u talijanskoj bazi u Avianu. Organizatori također najavljuju i sudjelovanje PC-9 Slovenske vojske, kao i američkih helikoptera HH-60 Black Hawk (iako je HH-60 Pave Hawk, dok Black Hawk nosi oznaku UH-60).

Letački program će se održati u nedjelju, 13.9.2020. od 15:00 do 17:00 sati, i uključivat će točke:

• Prelet aviona MIG-21, HRZ,
• Prelet helikoptera MI-171Sh, HRZ,
• Pokazna vježba iz helikoptera BELL 206, MUP RH,
• Akro zona PILATUS PC-9, Slovenska vojska,
• Nastup borbenog aviona JAS 39 GRIPEN, Mađarska vojska,
• Nastup akro-grupe „Krila Oluje“, 4 aviona PILATUS PC-9, HRZ,
• Nastup helikoptera USAF, „HH-60 BLACK HAWK“, Sjedinjene Američke Države
• Nastup zrakoplova USAF , 2 aviona F-16 Fighting Falcon, Sjedinjene Američke Države
• Prelet aviona MIG-21, HRZ

Sudjelovanje, točnije prelet F-16 iz Aviana preko Gornje Stubice najavilo je i Veleposlanstvo  Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj.

Za razliku od inače, zbog trenutačne situacije i epidemije koronavirusa, ove godine neće biti organiziranih mjesta za okupljanje većeg broja ljudi, pa će se tako ove godine preskočiti kompletan zemaljski program, zabavni program u šatoru i koncerti. Umjesto toga, spektakl će se moći gledati s bilo koje lokacije u Gupčevom kraju, te pratiti livestream na adresi https://www.youtube.com/watch?v=EnaL4gl325M&feature=youtu.be.

Danas, 09.9. u 9 sati, započelo je zaprimanje ponuda za borbene avione, koje je Hrvatska, odnosno Vladino Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskih borbenih aviona, zatražilo putem RfP-a 15. siječnja ove godine. Zahtjev za ponudu VBA upućen je na adrese 7 država – SAD, Švedske, Francuske, Italije, Norveške, Grčke i Izraela.

Prva ponuda pristigla u Ministarstvo obrane, gdje se jutros sastalo Međuresorno povjerenstvo obnovljeno u zadnji čas, bila je ona iz Švedske, a švedska veleposlanica u RH, Diana Helen Madunic, po predaji ponude kratko je izjavila:

Švedska veleposlanica nakon predaje ponude (Photo: screenshot N!)

„Jako sam sretna i zadovoljna da je Švedska danas predala ‘government-to-government’ ponudu Hrvatskoj za nabavu borbenih aviona. Sustavi Gripen jako su dugo važan dio švedskih Oružanih snaga i, naravno, iz tog su razloga važan dio švedskog obrambenog sustava. Kako danas, tako i u budućnosti. Iz iskustva možemo potvrditi da je sustav Gripen odlična platforma za suradnju i partnerstvo sa svim zemljama koje koriste Gripen, posebno u ovoj regiji Češkom i Mađarskom. Danas smo ovdje jer se nadamo da će i Hrvatska u budućnosti postati dio ovog Gripen partnerstva“.

U pratnji švedske veleposlanice bili su predstavnici Švedske agencije za opremanje obrambenog sustava (FMV), koja je nešto kasnije priopćenjem i potvrdila da je u ponudi švedska Vlada ponudila 12 novih Gripena C/D, kao i logističku podršku te obuku za pilote i tehničare HRZ-a. Uz ponudu, Saab je priložio i poseban paket strateške suradnje koji će dodatno ojačati hrvatsku obrambenu industriju.

„Švedska i Saab nude cjelovito te dugoročno rješenje za hrvatsku domovinsku sigurnost koje će osigurati zaštitu svih građana i granica Republike Hrvatske u nadolazećim desetljećima. Ako Hrvatska odabere Gripen, Saab je spreman prenijeti svo raspoloživo znanje i tehnologiju te uspostaviti regionalni zrakoplovni centar u Hrvatskoj. Time bi se razvila dugoročna suradnja s lokalnom obrambenom industrijom, ali i akademskom zajednicom, što bi u konačnici rezultiralo otvaranjem i do 500 novih visokotehnoloških radnih mjesta”,

stoji u izjavi Jonasa Hjelma, starijeg potpredsjednika i voditelja poslovnog područja aeronautike u Saabu.

Nakon Šveda, na Krešimirov trga došao je veleposlanik SAD-a u Republici Hrvatskoj Robert Kohorst. On nije ništa komentirao, tek se naknadno oglasio na svom Twitteru.

„Sjedinjene Države su ponosne što pružaju opcije po pitanju borbenih zrakoplova dok Hrvatska nastoji obaviti stratešku nabavu višenamjenskih borbenih aviona. Hrvatska je važan i cijenjen NATO saveznik, te naš partner u jačanju sigurnosti širom regije i globalno“,

napisao je veleposlanik Kohorst, ilustrirajući tu objavu i fotografijama s prošlogodišnjeg gostovanja Nacionalne garde Minnesote pri HRZ-u.

Osim Kohorsta i Madunic, na ulazu u MORH viđeni su i predstavnici veleposlanstava Francuske i Izraela.

To je potom u svom iznimno kratkom priopćenju potvrdila i Vlada RH, koja je u jednom rečenici priopćila:

„U Ministarstvu obrane RH u Zagrebu u srijedu, 9. rujna 2020. godine, Međuresorno povjerenstvo zaprimilo je ponude za nabavu višenamjenskog borbenog aviona od Kraljevine Švedske, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske Republike i Države Izrael“.

Nešto malo prije 13 sati pred okupljene novinare na Krešimirovom trgu izašli su supredsjedatelji Međuresornog povjerenstva Zvonimir Frka Petešić i admiral Robert Hranj.

Francuska delegacija nakon predaje ponuda (Photo: screenshot HTV)

„Bila je najavljena mogućnost da 7 država sudjeluje, međutim Norveška je odustala s obzirom na činjenicu da nije mogla ispuniti postavljene kriterije, a što se tiče grčke ponude i talijanske – oni nisu mogli odgovoriti u zadanim rokovima koji su, kao što znate, već produženi za 4 mjeseca s obzirom na korona krizu. Unatoč tome, nisu mogli udovoljiti jasno postavljenim rokovima koji su dio procedure i koji se ne mogu mijenjati jer inače bi se narušio cijeli proces koji mora biti vrlo jasan i transparentan, i sa istim uvjetima za sve ponuđače“,

objasnio je Zvonimir Frka Petešić manji broj ponuda od očekivanog. Što se daljnjih rokova tiče…

„Cijeli ovaj proces validacije i evaluacije bi trebao trajati oko 3 mjeseca, i do kraja godine će Višeresorno povjerenstvo dati prijedlog prema svim kriterijima koji će se, dakle, uzeti u obzir, ono što ćemo smatrati da je najpovoljnije, najbolje, optimalno za Hrvatsku, a onda nakon toga… Možda admiral Hranj može reći nešto o drugoj fazi procedure, gdje će biti uključena i druga tijela…“,

prebacio je Frka Petešić riječ drugom supredsjedatelju, admiralu Robertu Hranju.

„Ulazimo u drugu fazu, završnu fazu odabira aviona. Ono što je pred nama je u stvari težak i naporan rad Povjerenstva i stručnjaka iz Ministarstva obrane i ostalih ministarstava, gdje ćemo prvo u sljedeća dva mjeseca kako kažemo – izvršiti validaciju tih pristiglih ponuda. To će podrazumijevati intenzivnu interakciju sa svim ponuditeljima koji su odgovorili na naš zahtjev za ponudama, i kada se završi proces validacije, kada se potvrdi da su svi elementi ponude ono što mi očekujemo od njih, onda ćemo ih zatražiti za još jednu, završnu i najbolju ponudu – Best and Final Offer (BAFO). Nakon što primimo te najbolje ponude, idemo u proces procjene svake ponude po utvrđenoj metodologiji. Taj proces trajat će otprilike mjesec dana. Mi smo zacrtali točan datum koji je obvezujući samo za nas – 12. prosinca. Nakon toga izrađuje se studija izvedivosti i po dogovorenoj proceduri prezentirat ćemo naš prijedlog saborskom Odboru za obranu i Vijeću za obranu. I završni prijedlog uz stavove ova dva tijela ide na Vladu. Kad će to točno biti – u ovoj fazi je teško reći“,

pojasnio je daljnji tijek postupka admiral Robert Hranj u prvom takvom nastupu dvojice predsjedatelja Međuresornog povjerenstva od njegova osnivanja lani.

Iako je u ovoj fazi postupka nemoguće iznijeti bilo kakve detalje ponuda, Hranj je ipak nabrojao modele aviona koji su jutros ponuđeni:

„To nije tajna, jer otprilike tako smo i mi definirali naše zahtjeve prema ponuditeljima, potencijalnim ponuditeljima. Ono što smo danas saznali, potvrdili bolje reći… Kraljevina Švedska nudi novi avion Gripen C/D model, SAD nude novi F-16 Blok 70, Francuska nudi polovni model aviona Rafale – ne znam točno koji je tip, i Izrael nudi polovni model F-16 Blok 30“.

U svim ovim ponudama tražio se tzv. totalni pristup, rekao je dalje admiral Hranj: „Totalni paket, koji podrazumijeva i simulator, inicijalni paket naoružanja, obuku pilota, tehničkog osoblja, infrastrukturu – dio infrastrukture, održavanje, alate i pribor, i slično.“ Koliko je novaca Hrvatska spremna izdvojiti, također nije trenutno poznato, jer kako je rekao Zvonimir Frka Petešić: „To su odluke koje će se donositi u kasnijoj fazi. Treba najprije vidjeti što sve točno sadrža ponude, i ne samo u smislu iznosa nego i u smislu zapravo rokova uplaćivanja, dakle to je jedno malo složenije pitanje koje će se razmotriti kada se detaljno analizira i taj financijski aspekt ponuda“.

Na pitanje novinara jesu li to oni isti avioni koje je nudio Izrael i u prethodnom pokušaju nabave, Hranj je odgovorio:

„To su fizički modeli… tzv. ‘tail numbers’ … ipak je prošlo dvije godine, ali to je u osnovi Barak F-16 Blok 30. Naravno, kad se uključuje avion treće zemlje, znači jedna zemlja ga je proizvela, a druga zemlja je vlasnik i prodaje ga, onda to kad je u slučaju američkog aviona, američki proizvođač, onda neminovno uključuje i američku stranu. Znači, to bi mogli reći da će biti trojni aranžman ako se odlučimo za to. Znači, to obavezno podrazumijeva dogovor s Izraelom i obavezno podrazumijeva dogovor sa SAD-om. Lockheed Martin… ali mi razgovaramo s američkom Vladom. Znači, što god bilo, bit će preko američke Vlade“.

Kao i u prvom pokušaju, i ovoga puta Izrael mora nužno surađivati sa SAD-om, odnosno proizvođačem Lockheed Martinom, potvrdio je Frka Petešić: „U ovoj fazi izraelska ponuda bi bila takva da bi se… Dakle, američka strana bi bila uključena u samom početku cijele te procedure i na taj način bismo osigurali da imamo tripartitni dogovor između triju Vlada“. Na pitanje da je zeleno svjetlo unaprijed osigurano, Frka Petešić je odgovorio: „Upravo to.“

Mogu li ovi danas ponuđeni avioni stići u Hrvatsku do 2023.-2024. godine, kada HRZ-ovim MiG-ovima navodno ističu resursi, supredsjedatelji Međuresornog povjerenstva nisu željeli spekulirati bez detaljnog uvida u ponude: „Naravno da je to nama jedan od ciljeva. Hoće li to biti 2023. ili ’24. to možemo odgovoriti samo nakon detaljne analize pristiglih ponuda”, rekao je admiral Hranj, koji je već prije nekoliko mjeseci rekao da se u MORH-u i GS OS RH razrađuje i alternativni scenarij privremenog NATO air-policinga nad Hrvatskom. No sve u svemu, zaključio je Frka Petešić, „Mislim da možemo biti zadovoljni. Ovo su vrlo kvalitetne ponude, sve su vrlo ozbiljne države, da imamo zapravo dvije ponude koje se odnose na nove avione i dvije ponude koje se odnose na rabljene avione, i to je na tragu onoga što smo zacrtali kao ciljeve. Ciljevi su da to zapravo budu avioni 4. generacije, da to budu avioni koji su zapravo kompatibilni s NATO standardima i da su to zapravo zapadne tehnologije, i to je ono što smo dobili i zbog toga smo zadovoljni“.

U petak, 28. kolovoza, nad Europom i sjevernoameričkim kontinentom održana je NATO aktivnost pod nazivom „Allied Sky“ – ova jednodnevna misija u trajanju od 12 sati zamišljena je kao demonstracija NATO solidarnosti, jačanje spremnosti i prilika za obuku radi poboljšanja interoperabilnosti zrakoplovnih posada SAD-a i država članica NATO saveza. Iznad ukupno 30 država članica NATO-a u Europi, SAD i Kanadi letjelo je sve skupa 6 strateških bombardera B-52 Stratofortress iz sastava US Air Force, kojima su se iznad određenih zemalja pridružile i tamošnje nacionalne zračne snage. Tako je 20 NATO-članica – Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Kanada, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Španjolska, Turska i Ujedinjena Kraljevina – sudjelovalo s ukupno oko 80 borbenih aviona.

Jedna od potencijalnih ruta barem jednog od 4 B-52 nad Europom (Izvor: The Aviationist/ADSBExchange)

Iznad Europe letjela su 4 američka bombardera B-52, dio redovnih misija Bomber Task Force (BTF) u Europi, dok su iznad sjevernoameričkog kontinenta letjela još 2 takva aviona, inače u sastavu 5. bombarderskog krila (5th Bomb Wing) iz Zrakoplovne baze Minot (savezna država Sjeverna Dakota).

Dva B-52 iznad Kanade (Photo: RCAF)

Dva B-52 Stratofortress preletjela su kanadski Ontario i Quebec u pratnji dva lovca CF-188 Hornet iz sastava Royal Canadian Air Force (RCAF). No, bitno je interesantnije bilo u Europi.

Četiri B-52 stigla su 22. kolovoza ove godine u bazu RAF-a u Fairfordu (UK), i od tamo su u petak ujutro poletjeli radi sudjelovanja u „Allied Sky“.

Pod nazivom „Allied Sky“ krije se najnovija inačica rutinskih BTF misija koje se u Europi provode od 2018. godine, s više od 200 naleta u koordinaciji sa NATO saveznicima i partnerima. Sjedinjene Američke Države posebno napominju kako su BTF misije dugo planirane i nisu odgovor na bilo koje trenutno političko događanje u Europi.

Mješavina borbenih aviona nad Europom

Iako su u pratnji američkog bombardera nad Europom prevladavali lovci F-16, bila je ovo dobra prilika da se vide i MiG-21 te MiG-29, kao i novi F-35 kojeg pojedine zemlje tek uvode u uporabu. U zraku su se našli i lovci Eurofighter Typhoon, kao i F-18 Hornet. Jednako različite su bile i reakcije na dotičnu NATO aktivnost – dok su pojedina ministarstva obrane, oružane snage i ratna zrakoplovstva „Allied Sky“ uvrštavali u javnosti vrlo zanimljivo događanje, pa su shodno tome i sami izvještavali, pojedine – posebno one velike NATO zemlje – tom su događaju pridavale više marginalnu, ili gotovo nikakvu važnost. No pogledajmo kako je to izgledalo u petak nad Europom.

Danski F-16 u pratnji

Portugal i Danska pratili su američki B-52 svojim borbenim lovcima F-16, baš kao i Belgija koja je digla dva F-16 iz sastava 10. taktičkog krila smještenog u Zrakoplovnoj bazi Kleine-Brogel. U Poljskoj su društvo američkom bombarderu radili MiG-29 i F-16, dok je Slovačka angažirala svoje borbene avione MiG-29, baš kao i Bugarska.

Španjolska je za potrebe „Allied Sky“ u zrak digla 2 aviona F-18 Hornet.

Ujedinjena Kraljevina je B-52 na njegovom odlasku iz Fairforda, kao i prilikom povratka u bazu, pratila s 2 borbena aviona Typhoon FGR4 iz sastava RAF-a. No, RAF i Francusko ratno zrakoplovstvo već su 27. kolovoza održali zajedničku vježbu s američkim strateškim bombarderima – RAF-ovi borbeni avioni EF Typhoon i francuski Mirage 2000 uvježbavali su dopunu gorivom s RAF-ovim avionom Voyager KC.Mk 2 i francuskim C-135FR, te letenje u formaciji s B-52. Nije objavljeno gdje se ta vježba odigravala, ali se pretpostavlja da je to bilo negdje iznad Baltičkog mora, gdje ove europske NATO države trenutno zajedno rade air-policing.

Francuz i Amerikanac nad Estonijom (Photo: EDF)

Zabavljena vlastitim operacijama u Libanonu i Sahelu, Francuska nije pridavala posebnu pažnju NATO aktivnosti „Allied Sky“. No zato je ostalo zabilježeno da je u petak navečer američki B-52 preletio Estoniju u društvu francuskih borbenih aviona Mirage 2000-5. Oni su u Estoniji angažirani u sklopu NATO air policinga nad Baltikom, a bazirani su u estonskoj zrakoplovnoj bazi Ämari, zajedno s njemačkim Eurofighterima. Drugi dio baltičkog air-policinga, avioni Eurofighter Typhoon iz sastava RAF-a, pratili su B-52 nad Litvom.

Poput Francuske, ni Njemačka nije posvetila posebnu pažnju ovoj jednodnevnoj NATO manifestaciji. Njemački Luftwaffe krajem prošloga tjedna imao je dvije velike aktivnosti – zatvaranje trilateralne vježbe MAGDAYS, u kojoj je osim njemačkog sudjelovalo i izraelsko te mađarsko Ratno zrakoplovstvo (izraelsko s nedavno u Njemačku pristiglim borbenim avionima F-16 Barak, te mađarsko s JAS-39 Gripen). Uz to, u petak, 28. kolovoza, Luftwaffe je uvježbavala i dopunu gorivom u zraku – po prvi puta je novi višenamjenski tanker A330 iz baze Eindhoven „tankao“ gorivom borbene avione Eurofighter 2000 – radi se o začetku praktičnog djelovanje u okviru projekta Multinational Multi Role Tanker Transport Fleet (MMF), koji je pod okriljem EDA-e pokrenut u srpnju 2016. godine.

Češki JAS-39 Gripen

Češka: par lovaca JAS-39C Gripen iz sastava 211. taktičke eskadrile pratili su američki bombarder od ulaska u češki zračni prostor kod Velvara pa do slovačke granice. No B-52 privremeno stacioniran u engleskom Fairfordu ponovno će se vratiti u Češku, i to sudjelovanjem na vježbi „Ample Strike 2020“, koja počinje upravo danas i traje do 19. rujna. U vježbi sudjeluje oko 700 pripadnika ratnih zrakoplovstava SAD-a, Češke, Njemačke, Estonije, Litve, Mađarske i Slovačke. Dva borbena aviona JAS 39 Gripen iz sastava Mađarskih zračnih snaga pratila su B-52 i tijekom leta kroz zračni prostor Mađarske.

Rumunjski MiG-21 LanceR

Rumunjska je za pratnju strateškom bombarderu organizirala čak 6 svojih lovaca, i to MiG-21 LanceR iz 71. Zrakoplovne baze u Campia Turzii i F-16 Fighting Falcon iz 86. ZB u Borcei. U rumunjskom zračnom prostoru prelet je koordiniran s Komponentom zračnih operacija Rumunjskog ratnog zrakoplovstva i USAFE (US Air Force Europe).

U Italiju je strateški bombarder B-52 ušao u petak kasno poslije podne oko 18 sati na području južno od Pesara, te se zaputio prema Rimu praćen borbenim zrakoplovima Eurofighter iz sastava 4. borbenog krila iz Grosseta i dva F-35A iz sastava 32. krila iz Amendole. Priliku da lete s F-35 nisu propustili ni Nizozemci, koji su B-52 prepratili sa svoja dva borbena aviona F-35, s kojima su intenzivno vježbali cijelog proteklog tjedna. No najviše se tu iskazala Norveška sa čak 4 komada Royal Norwegian Air Force F-35 Lighting II za potrebe praćenja američkog bombardera. Norvežani su dolazak B-52 u Europu dobro iskoristili, pa je samo dva dana po dolasku američkih bombardera u Fairford već u Norveškoj bila održana vježba u kojoj su B-52 letjeli u formaciji s F-16 i F-35 iz sastava Norveških kraljevskih zračnih snaga.

Kako su Norvežane vidjeli piloti američkog bombardera?

Incidenti kao nužnost?

Lijep pogled na Grčku

Grčka je presretanje i pratnju kroz svoj zračni prostor radila svojim F-16 borbenim avionima – ukupno 4 F-16C Blk 52+ pratila su B-52 širom i uzduž Grčke, a u sklopu NATO zaštite zračnog prostora i nad Sjevernom Makedonijom. Ova vrsta aktivnosti grčkom Ratnom zrakoplovstvu poslužila je kao predah, ali i dodatno uvježbavanje presretanja koje uvelike prakticiraju i na upadima turskih borbenih aviona u grčki zračni prostor. Prema priopćenju Glavnog stožera grčkih Oružanih snaga, prilikom ulaska u zračni prostor iznad Atene dogodio se i mali incident, kada su primijećeni turski lovci koji pokušavaju pratiti američki B-52. Tursko Ratno zrakoplovstvo time je pokazalo „provokativno, neetičko, piratsko i anti-savezničko ponašanje“, stoji u priopćenju grčkog Glavnog stožera, zbog čega ih je, sukladno planiranim procedurama, otjerao kvartet grčkih aviona F-16.

Dopuna gorivom iznad Turske

No čini se kako NATO nije imao problema s ovakvim „neetičnim“ ponašanjem turskog Ratnog zrakoplovstva, jer su Turci dobili posebnu povlasticu – tijekom preleta B-52 turskim zračnim prostorom, 2 turska tankera KC-135R dopunjavala su ga gorivom, dok su ga još 2 F-16 dopratila do Egejskog mora.

Manji incident dogodio se i u međunarodnom zračnom prostoru iznad Crnog mora, gdje su 2 ruska borbena aviona Su-27 Flanker presrela američki B-52. „Ruski piloti letjeli su na nesiguran i neprofesionalan način,“ priopćio je potom Pentagon, dok je američki general Jeff Harrigian, zapovjednik američkih Zračnih snaga u Europi, izjavio: „Djelovanja poput ovoga povećavaju mogućnost sudara u zraku i nepotrebna su, nisu u skladu s dobrim zrakoplovnim praksama i međunarodnim pravilima leta“.
——————-

——————-

A Hrvatska?

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo također se uključilo u NATO aktivnost „Allied Sky“, i to s najmanje 3 MiG-a 21 iz sastava 191. Eskadrile lovačkih aviona, od čega bi po dva dočekala i ispratila američkog zračnog gosta, dok bi treći MiG iz pratnje fotografirao i snimao cijeli događaj. Zapovjednik 191. ELA-e, pukovnik Zvonimir Milatović, izjavio je da se radi o jedinstvenom događaju i posebnoj prilici u kojoj jedan legendarni avion tipa MiG-21 može letjeti ‘krilo uz krilo’ s još legendarnijim bombarderom B-52.

„Mislim da je ovo pun pogodak. Nama je čast sudjelovati u ovakvoj vježbi gdje presrećemo bombarder američkih Zračnih snaga“,

rekao je pukovnik Milatović, dodavši da se ova vrsta zrakoplova ne koristi često kao meta za presretanja:

„Najčešće mete koje presrećemo su ili lovački avioni drugih zemalja, ili transportni avioni koji su u tranziciji kroz hrvatski zračni prostor“.

Ovo je zasigurno bila dobra prilika za sudjelovanje HRZ s partnerima, pogotovo u godini kada su gotovo sve iole veće aktivnosti otpale zbog epidemije koronavirusa – ali i kada je zbog starosti i istrošenosti hrvatskih MiG-ova sve manje zajedničkih zrakoplovnih aktivnosti s NATO partnerima. Za razliku od prošlogodišnjih vježbi s američkim partnerima iz Nacionalne garde Minnesote, ili vježbi s RAF-om 2018. i tadašnjih aktivnosti s Izraelskim ratnim zrakoplovstvom, ove godine se HRZ, a posebno ELA, još nisu mogli pohvaliti ovakvim djelovanjima. Nažalost, kako vrijeme ide, barem privremeno smanjenje razine aktivnosti za hrvatsku borbenu eskadrilu sasvim je izvjesna perspektiva.
——————-

——————