Zemlje EU-a podržale su u ponedjeljak, 8. prosinca, značajno pooštravanje europske imigracijske politike, uključujući odobravanje koncepta uspostavljanja „centara za povratak“ izvan EU-zemalja za odbijene tražitelje azila. Ministri unutarnjih poslova na sastanku u Bruxellesu odobrili su paket mjera, dok su europske vlade pod pritiskom da zauzmu još stroži stav usred pogoršanja javnog mnijenja o migracijama koje je potaknulo političke dobitke krajnje desnice. Parlament EU sada mora razmotriti hoće li odobriti te mjere koje znače značajno zaoštravanje migrantske politike unutar Europske unije.

Unatoč protivljenju dijela nevladinih organizacija koje podržavaju migrante, prve promjene koje je Europska komisija predložila ranije ove godine, a koje prije stupanja na snagu mora odobriti Europski parlament, omogućile bi otvaranje centara izvan granica Europske unije u koje bi se slali migranti čiji su zahtjevi za azil odbijeni („centri za povratak“). Također predviđene su strože kazne za migrante koji odbijaju napustiti europski teritorij, uključujući dulja razdoblja pritvora, te vraćanje migranata u zemlje koje nisu njihove zemlje podrijetla, ali koje Europa smatra „sigurnima“.

Božinović: Učinkovit dan

„Učinkovit dan u Bruxellesu“, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nakon sastanka, nazvavši nove mjere nastavkom politike koja sve više ulaže u kontrolu migracija u Europi te sprječava da ilegalni migranti „zlorabe europsko zakonodavstvo“, priopćilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova. Ministar je naglasio je da će stroži pristup i u drugim državama, pogotovo od lipnja iduće godine, „demotivirati“ velik broj nezakonitih migranata da uopće „krenu prema Europi“. Novi akti uključuju i takozvani „fond solidarnosti“ kojim će se od članica EU-a tražiti da pomognu državama pod velikim pritiskom tako da preuzmu dio migranata ili financijski pomognu državama koji to čine. Božinović je pozdravio što je Hrvatska, uz još nekoliko članica EU-a, izuzeta iz tog fonda pa kritizirao one koji su predviđali suprotno i najavljivali „omču oko vrata“ za Hrvatsku: „Vjerojatno će sad s njihove strane uslijediti muka jer oni funkcioniraju samo kad šire paniku“. Božinović je naglasio da je u Bruxellesu ukazao na veliku opterećenost „prije svega hrvatske policije na granici“ te na činjenicu da je hrvatskim teritorijem ove godine legalno prešlo preko 64 milijuna putnika i 24 milijuna vozila.

„I u godinama koje dolaze ne očekujemo nikakvo iznenađenje. Prema tome, svi oni koji se boje zamjene stanovništva i ne znam ni ja što sve šalje u medijski prostor, pogotovo prostor društvenih mreža – uzalud im trud“,

poručio je ministar unutarnjih poslova Božinović, a priopćio MUP.

Nevladin sektor u Europi „zaprepašten“

EU-povjerenik Magnus Brunner

Nove inicijative izazvale su ljutnju i zaprepaštenje među aktivistima koji rade s migrantima. „Umjesto ulaganja u sigurnost, zaštitu i uključivanje, EU bira politike koje će gurnuti više ljudi u opasnost i pravni limb“, rekla je Silvia Carta iz PICUM-a, jedne od nevladinih organizacija koja pomaže migrantima bez dokumenata. No, pod poticajem Danske, koja trenutno predsjedava EU-om i dugo se zalaže za stroža pravila o migracijama, države članice ubrzano napreduju. Diplomat EU-a rekao je za AFP da postoji „široko zajednička politička želja“ među čelnicima EU da se nastavi s tim dodatnim koracima. „Vrlo brzo napredujemo“, rekao je diplomat, govoreći u ime drugih pod uvjetom anonimnosti.

S druge strane ima i skepticizma. Francuska je dovela u pitanje zakonitost i učinkovitost nekih prijedloga, dok Španjolska nije bila uvjerena da bi „centri za povratak“ mogli funkcionirati nakon nekoliko neuspješnih pokušaja drugih zemalja. Ipak, mjere imaju podršku zastupnika desnog centra i krajnje desnice, koji su već dali početno odobrenje u Europskom parlamentu. Pad ilegalnih ulazaka u Europu, koji je do sada u 2025. smanjen za oko 20% u usporedbi s prošlom godinom, nije ublažio pritisak da se djeluje po tom gorućem pitanju. „Moramo ubrzati“, rekao je povjerenik EU za migracije Magnus Brunner, „kako bismo ljudima dali osjećaj da imamo kontrolu nad onim što se događa“.

Za tražitelje azila – novi sustav solidarnosti

Centar za migrante kojeg su osnovali Albanija i Italija nije se pokazao kao dobar primjer

Države EU-a u ponedjeljak su se također dogovorile o načinu provedbe novog sustava „solidarnosti“ za raspodjelu najmanje 30.000 tražitelja azila među zemljama članicama. Prema nedavno odobrenoj reformi koja ima za cilj ublažiti pritisak na zemlje koje bilježe velik broj dolazaka, poput Grčke i Italije, očekuje se da će druge članice EU-a primiti neke od njih ili platiti 20.000 eura (23.000 USD) po osobi zemljama pod pritiskom. Kako navode mediji, vlade diljem EU potiču na pooštravanje imigracijske politike, a pomaganje prihvaćanju dodatnih tražitelja azila prepuno je političkog rizika. To je dovelo do dugotrajnih pregovora, koji su okončani u ponedjeljak, iako detalji odluke nisu objavljeni. „Malo je ministara unutarnjih poslova koji će htjeti izaći pred novinare i reći: ‘U redu, primio sam 3.000’“, rekao je europski dužnosnik agenciji AFP.

Loš primjer talijanskih centara u Albaniji

Inače, Centri za migrante izvan EU nisu novost. Tako su Italija i Albanija sklopile ugovor o otvaranju centara za migrante, kojeg su talijanska premijerka Meloni i njezin albanski kolega Edi Rama potpisali 2023. Taj sporazum, čiji je cilj obradu tražitelja azila koje se presretne na moru prepustiti centrima kojima upravlja Italija u Albaniji, po mišljenju javnosti nije uspio jer su ti centri ostali većinom prazni ili slabo popunjeni. Čitaj je taj sustav od strane talijanske i europske javnosti bio ocijenjen kao kontroverzan.

Danas je u akvatoriju otoka Čiova održana pokazna vježba povodom završetka međuresorne obuke pripadnika MUP-a i MORH-a. Cilj vježbe je jačanje zajedničke suradnje policije i vojske, s posebnim fokusom na rješavanje kriznih situacija na moru i potrebe žurnog ulaska u brod. U današnjoj je vježbi sudjelovalo 35 MUP-ovih specijalaca iz Splita, Dubrovnika, Šibenika i Zadra te neimenovani broj pripadnika OS RH, koji su još jučer održali generalnu probu upada na Jadrolinijin trajekt “Mljet”. Obuka se proteklih dana provodila na području Trajektne luke Split i u splitskom akavatoriju, dok se današnja završna vježba kojoj su prisustvovali i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ravnatelj policije Nikola Milina, održala na području same Trajektne luke. Prema planiranom scenariju, helikopter je nadlijetao oteti trajekt kako bi na sebe skrenuo pažnju terorista dok su brodice sa specijalcima prilazile neprimjetno otetom brodu. Potom su upale na njega te zauzele zapovjedni most, nakon čega su pronađeni i uhićeni svi počinitelji.

Govoreći nakon održane pokazne vježbe pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane u akvatoriju otoka Čiova, ministar Davor Božinović je istaknuo da policija nije pričuvna snaga, već je ona prva snaga kada se govori o određenim postupcima na razini Hrvatske, ali i Europske unije.

“Sustav sigurnosti se danas teško može odvajati na nacionalnoj i europskoj razini. Svi težimo povećanoj integraciji i tu policija nije pričuvna snaga, već je ona prva snaga kada govorimo o određenim postupcima na razini Hrvatske, ali i Europske unije, a to znači borba protiv međunarodnog terorizma, organiziranog kriminala i suradnje u zaštiti granica EU od nezakonitih migracija”,

rekao je Božinović. Sva buduća ulaganja i ponovno naoružavanje Europe od eventualnih napada su jedna nova dimenzija koja zahtijeva stvaranje materijalnih uvjeta, ali i međusobnu koordinaciju.

“Mislim da su nas međunarodne okolnosti u ovome trenutku osvijestile da je Europi nešto takvo potrebno i to je jasno svim članicama EU. Zajedno u suradnji svih europskih vojski i policija napravit ćemo cijeli kontinent sigurnim. Pred nama je veliki posao”,

rekao je Božinović, naglasivši da je i održana pokazna vježba poruka hrvatskim građanima kako su hrvatska vojska i policija “itekako svjesni svojih zadaća i rade na sigurnosti hrvatskih građana“.

*Photo: Hina/MUP RH

Iako sa zakašnjenjem od gotovo godinu dana, danas je MUP RH predstavio dva svoja nova helikoptera Subaru Bell  412EPX. Jučer prije podne obje višenamjenske letjelice preletjele su iz Češke u RH, a jutros ih je na Sportskom aerodromu u Lučkom razgledao i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

„Vrlo smo zadovoljni i sretni što se naša flota povećava i mislim da ovim otvaramo jednu novu stranicu, i kad je u pitanju Zrakoplovna jedinica Ministarstva unutarnjih poslova, ali i kad je u pitanju sustav zaštite i spašavanja u Hrvatskoj,”

rekao je Božinović prilikom obilaska novih MUP-ovih Bellova.

Nakon završetka postupka registracije i službene primopredaje, helikopteri će biti uključeni u flotu Ministarstva unutarnjih poslova. Njihova osnovna namjena bit će pružanje podrške operativnim snagama sustava civilne zaštite za akcije traganja i spašavanja te za hitne medicinske letove. Helikopteri će biti raspoređeni u Zagrebu i Dubrovniku kako bi se pokrilo područje juga Dalmacije, koje trenutno nije obuhvaćeno hitnom helikopterskom medicinskom službom (HEMS). Ministar Božinović je najavio i skoru nabavu još jednog takvog helikoptera, kako je bilo predviđeno i prvobitnim projektom “Helikopterska potpora sustavu civilne zaštite”, a koji bi vjerojatno bio baziran na Malom Lošinju.  Osim toga, iz državnog proračuna osigurana su dva montažna hangara za helikoptere – jedan u Lučkom te jedan u Dubrovniku. Helikopteri Subaru Bell 412EPX servisirat će se u Hrvatskoj, dok će se kompleksniji zahvati obavljati u odgovarajućim centrima.

Ministar Božinović pojasnio je da u veljači 2025. godine kreće trotjedna obuka prvih pilota (prvo četiri, pa šest pilota) i zrakoplovnih tehničara zrakoplovne jedinice u Teksasu u SAD, nakon čega slijedi zajednička obuka pilota, tehničara i operativnih snaga za rad s pripadajućom opremom. Očekuje se da će helikopteri s posadama biti operativni do početka ljetne sezone. Standardnu posadu čine pilot, kopilot i tehničar iz Zrakoplovne jedinice Ravnateljstva policije te operater kamere iz Državne intervencijske postrojbe Ravnateljstva civilne zaštite. Kod hitnih medicinskih letova u helikopteru će se nalaziti i liječnik te medicinski tehničar, dok za prijevoz operativnih snaga sustava civilne zaštite helikopter ima kapacitet prevesti do 12 ljudi.

Božinović je naglasio i da ova dva najnovija helikoptera stoje 36 milijuna eura s PDV-om. Nabavljeni su europskim sredstvima u visini od 85 posto, dok je ostatak plaćen iz državnog proračuna, o čemu je pisao i portal Obris.org. Ovime je MUP RH postao prvi korisnik helikoptera Subaru Bell 412EPX u Europi. Ugovor je potpisan 07. srpnja 2022., a propisivao je isporuku helikoptera u roku od 15 mjeseci od sklapanja ugovora. No kako sve kasni, tako je kasnila i isporuka Subaru Bella, no kako se kaže – nikad nije kasno.

Photo/video: MUP RH

Tek što je predsjednik Sirije Bašar al-Asad svrgnut s vlasti, u Europi se prošlog ponedjeljka (od 09. prosinca) ponovno pokrenula rasprava o prihvatu sirijskih izbjeglica i njihovom trenutnom statusu.

“Ministarstvo unutarnjih poslova dalo je uputu svojim nadležnim službama da i mi u ovom trenutku, privremeno, obustavimo zahtjeve za azilom za državljane Sirije dok se eventualno ne donese neka odluka na razini Europske unije,”

rekao je Božinović novinarima tog ponedjeljka, napomenuvši kako „Hrvatska time slijedi poteze drugih članica EU-a.“

Naime, dok su još u Damasku odjekivali pucnji te slavlja zbog pada omraženog režima, dio zemalja Europske unije odmah su objavile da se zaustavlja dodjela azila sirijskim državljanima.

“Kada govorimo konkretno o Sirijcima, oni su izbjegli od jednog opresivnog režima, režima koji je ubijao vlastite građane, režima koji je koristio i kemijsko oružje protiv svojih građana. Taj režim više ne postoji nakon više od pola stoljeća koliko je vladala dinastija al-Asad i nadamo se svi skupa da će situacija u Siriji omogućiti da se Sirijci vrate u svoju zemlju, što je u interesu, ja bih kazao, svih”,

rekao je ministar Božinović.

Odluka, koja će utjecati na desetke tisuća otvorenih zahtjeva, odražava rastuću potporu diljem kontinenta desničarskim strankama koje se protive useljavanju ili ga žele ograničiti, piše Reuters. U kontekstu snažnog napretka stranaka krajnje desnice na nedavnim izborima na europskom kontinentu, njemačkoj, austrijskoj, švedskoj, danskoj, norveškoj i belgijskoj vladi nije trebalo ni 48 sati da odluče obustaviti zahtjeve za azil sirijskim državljanima. Njemačka je 2015. godine, na vrhuncu građanskog rata u Siriji, širom otvorila svoja vrata velikom broju tražitelja azila, a sada je dom za gotovo milijun Sirijaca, što je njihova najveća zajednica u Europi. Njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da neće obrađivati ​​zahtjeve za azil sve dok ne bude jasniji politički razvoj događaja u Siriji. Naime, nije tajna da u Europi raste antiimigrantsko raspoloženje, o čemu govore izborni rezultati krajnje desnih, antiimigracijskih stranaka. Primjer Nizozemske često se uzimao kao najočitiji primjer, I druge zemlje, uključujući Norvešku i Austriju, objavile su da će obustaviti sirijske zahtjeve, a Francuska je objavila da se nada da će uskoro donijeti sličnu odluku. Norveške imigracijske vlasti priopćile su da se zahtjevi Sirijaca za azil privremeno neće ni odbijati ni prihvaćati.

Danska je pauzirala obradu zahtjeva i rekla da će Sirijcima, čiji su zahtjevi već odbijeni i kojima je određen rok za odlazak, dopustiti da ostanu dulje zbog trenutačne neizvjesnosti. Austrijski kancelar Karl Nehammer naložio je svom ministru unutarnjih poslova da obustavi sve sirijske zahtjeve za azil i spajanje obitelji, kao i da preispita slučajeve u kojima je azil odobren. Talijanska vlada također je pauzirala obradu sirijskih zahtjeva za azil. “Vlada je odlučila, slično kao i drugi europski partneri, obustaviti postupke po zahtjevima za azil iz Sirije”, stoji u vladinom priopćenju nakon sastanka šefice vlade Giorgie Meloni i nekih ministara o Siriji. Grčka je stopirala zahtjeve za azil za oko 9.000 Sirijaca, rekao je Reutersu izvor iz grčke vlade. Švicarska je isto odlučila suspendirati odluke o azilu za Sirijce, objavile su savezne vlasti. “SEM obustavlja postupke i odluke o azilu za sirijske tražitelje azila do daljnjega“, objavilo je Državno tajništvo za migracije na društvenoj mreži X. I Velika Britanija je donijela takvu odluku dok procjenjuje trenutačnu situaciju, izvijestio je Bloomberg pozivajući se na glasnogovornika vlade.

Pitanje migranata u Europi ovime će se i dodatno zaoštriti jer, poznato je iz krugova bliskih policiji, mnogi ilegalni migranti koji protuzakonito prelaze naše granice govore da su iz Sirije. Kako u pravilu svi tvrde da su dokumenti izgubljeni na putu, među Sirijce se pokušavaju „ubaciti“ i državljani drugih arapskih ili bliskoistočnih zemalja čiji je cilj „dokopati se„ neke od razvijenih zemalja Zapadne Europe.

Da taj problem neće biti lako riješen govori i tekst koji je objavi portal Deutshe Welle koji naglašava da je u Njemačkoj skoro milijun Sirijaca. Većina sirijskih izbjeglica u Njemačkoj su muškarci, a samo oko 41 posto su žene. Istodobno, Sirijci u Njemačkoj su mlađi od opće populacije: njihova prosječna dob je oko 25 godina. Pritom ih je 37 posto maloljetnih. Prema podacima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice, više od 60 posto onih koji su zatražili azil u Njemačkoj između 2017. i 2023. bili su u braku. Mnogo djece sirijskih izbjeglica rođeno je u Njemačkoj: od 2019. (kada je istraživanje počelo) do 2024. rođeno je oko 56.200 djece. Više od 60 posto Sirijaca koji su od 2015. zatražili azil u Njemačkoj su Arapi, a oko trećina pripada kurdskoj manjini. Jasna većina, više od 90 posto, su muslimani, manje od dva posto su kršćani, a oko jedan posto su Jezidi. DW, između ostalog ističe kako ljudi iz Sirije imaju posebno važnu ulogu u zdravstvenom sektoru, gdje preuzimaju poslove za koje nedostaje radne snage. Mnogi su se uspjeli zaposliti u području njegovatelja, posebno kroz specijalizirane programe osposobljavanja. Ako se sada žele ili moraju vratiti u svoju domovinu – kako već zahtijevaju neki njemački političari – trenutni nedostatak kvalificirane radne snage u zdravstvenom sektoru će se pogoršati. Savezno Ministarstvo zdravlja žali se da je već sada oko 200.000 radnih mjesta u oblasti njege nepopunjeno. Problem sirijskih migranata dodatno su pojačali intenzivni izraelski napadi na sirijsku mornaricu, zrakoplovstvo, te razne vojne instalacije. IDF je tako prešao liniju razdvajanja koja na Golanskoj visoravni još od Yom Kipurskog rata 1967 godine. Podsjetimo Golanska visoravan, strateški je položaj na okupiranom sirijskom teritoriju i tamo je, u okviru misije UNDOF jedno vrijeme bio i hrvatski kontingent plavih kaciga koji je povučen početkom sirijskog građanskog rata 2013.

Posebni izaslanik UN-a za Siriju osvrnuo se na zabrinutost zbog sirijske pobunjeničke skupine Hayat Tahrir al-Sham (HTS) koju su brojne zemlje proglasile terorističkom skupinom, poručivši da je prerano za povratak izbjeglica, dok je situacija u zemlji i dalje “dinamična”. “Stvarnost je takva da su HTS i druge naoružane skupine slale dobre poruke sirijskom narod – poruke jedinstva, uključivosti“, rekao je Geir Pedersen na brifingu u sjedištu UN-a u Ženevi. “Iznimno je važno da se ne dogodi nikakva akcija nekakvog međunarodnog aktera koji uništava mogućnost da se transformacija u Siriji dogodi“, dodao je, govoreći o potezima Izraela da proširi tampon zonu unutar zemlje. Specijalni izaslanik UN-a za Siriju nazvao je izraelske napade „veoma zabrinjavajućim razvojem situacije“. „Nastavljamo pratiti izraelske aktivnosti i bombardiranja na sirijskom teritoriju. To mora prestati“, izjavio je Pedersen i dodao kako  sukob u Siriji nije završen, ukazujući na nastavak sukoba na sjeveroistoku između Sirijske nacionalne armije, koju podržava Turska, i pretežno kurdskih Sirijskih demokratskih snaga (SDF).

Nakon završetka sastanka ministara unutarnjih poslova država članica EU-a, održanog u Bruxellesu u četvrtak, 12. prosinca, na kojem je glavna tema bila posljedice pada režima Bašara al-Asada na migrantske tokove prema Europi, ponovno se oglasio ministar Božinović ponavljajući da odluke o obustavi davanja azila  sirijskim izbjeglicama nije bila preuranjena:

“Međutim, Europska unija, odnosno te države, morale su reagirati i poslati poruku kojom se želi ohrabriti sve one koji su sada aktivni u definiranju onoga što bi trebala biti sirijska stvarnost da su to njihovi građani, ali i poruka tim istim građanima da ono što su naučili u izbjeglištvu u Europi pokušaju investirati u vlastitu državu”.

U Hrvatskoj je tom odlukom zamrznuta obrada 53 zahtjeva. Od 2015. godine azili u Hrvatskoj dobilo je 537 sirijskih izbjeglica, navodi MUP RH. Predsjednica EK Ursula von der Leyen najavila je dodatnu humanitarnu  pomoć u iznosu od 160 milijuna eura, kao i dodatne pošiljke hrane, skloništa i medicinskih potrepština za sirijske izbjeglice.

S novim europskim povjerenikom za unutarnja pitanja i migracije Magnusom Brunnerom, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u Bruxellesu je razgovarao  o temama poput jačanja Frontexa, o učinkovitijem suzbijanju krijumčarskih aktivnosti i opremanju vanjske granice Hrvatske kako bi se smanjio broj protuzakonitih ulazaka. Oko pitanja eksternalizacije obrade zahtjeva za azilom sve se više stvara konsenzus u Europskoj uniji, rekao je u četvrtak hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, nakon razgovora s novim povjerenikom za unutarnje poslove i migracije Magnusom Brunnerom. “To postaje pitanje oko kojeg se rađa konsenzus”, naglasio je Božinović. EU traži inovativna rješenja za upravljanje migracijama i između ostaloga, postoji ideja da se tražitelji azila čiji je zahtjev odbijen šalju u prihvate centre izvan EU-a, odakle bi čekali na vraćanje u zemlje podrijetla, navodi MUP u  priopćenju.

Božinović i Brunner po prvi puta zajedno u Bruxellesu

Božinović je novom povjereniku kazao kako je još prije pet godina njegovoj prethodnici, bivšoj povjerenici Ylvi Johansson, predložio rješenje u tom smjeru i da tada za to nije bilo sluha. “Moja je ideja bila da se administrativni postupci trebaju preseliti tamo odakle dolaze migranti jer je puno praktičnije i humanije da se nekome tko nema pravo na međunarodnu zaštitu u EU to kaže u njegovoj zemlji, nego kad već dođe u Europu, što onda stvara niz problema”, rekao je Božinović, dodavši: “Stoga sam siguran da će se to pitanje u konačnici shvatiti najozbiljnije moguće i Hrvatska će na tome inzistirati jer je to bolje, praktičnije i humanije”.

U razgovoru s Brunnerom bilo je i riječi o mogućem novom prijedlogu direktive o vraćanju nelegalnih migranata. “Vraćanje je jedno od važnijih pitanja i nešto se mora početi primjenjivati u praksi”, kaže Božinović dodajući da u tome veću ulogu treba imati Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex). Božinović je rekao da je „naše mišljenje da Frontex treba biti više na terenu i baviti se konkretnim rješavanjem onih aspekata migrantske krize koji najviše opterećuju Europu, a jedan od njih je sigurno i vraćanje nezakonitih migranata”.
Države članice još su 2019. postigle suglasnost o prijedlogu direktive o vraćanju nezakonitih migranata, dok Europski parlament još uvijek nije definirao svoje stajalište o tome. Međutim, većina zemalja članica danas smatra da je taj dogovor od prije pet godina zastario i da bi Europska komisija trebala izaći s novim prijedlogom. U listopadu su Austrija i Nizozemska sastavile non-paper, koji je podržalo još 15 zemalja članica šengenskog prostora uključujući Hrvatsku, kojim se traži od komisije novi zakonodavni prijedlog za učinkovitije vraćanje nezakonitih migranata, naglašava se u priopćenju MUP-a RH.

U izjavi za Hrvatsku televiziju Božinović je istaknuo da je povjereniku Brunneru jasno da je dobio jedan od najsloženijih, najkompleksnijih portfelja.  “Znamo da je pitanje migracija zadnjih godina jedno od najvrućih pitanja ne samo u Bruxellesu već i u državama članicama. Njemu je vrlo poznata situacija i kao Austrijancu s čime se sve Hrvatska nosi”, rekao je Božinović. Naglasio je da je on prvi ministar unutarnjih poslova kojeg je Brunner primio. “Mislim da to govori dovoljno samo za sebe”, dodao je Božinović.

Na pitanje kako Europska komisija ocjenjuje zaštitu hrvatskih granica od protuzakonitih prelazaka, Božinović je odgovorio da je potpuno jasno da je Hrvatska jedna od najangažiranijih zemalja kad govorimo o zaštiti naših nacionalnih granica, ali i vanjskih granica Europske unije, da Hrvatska to radi u skladu s europskim i s nacionalnim zakonom. “Hrvatska je policija već osmu godinu za redom prisutna dan i noć na svim važnim punktovima na zelenoj granici, daje sve od sebe, ojačali smo, ne samo brojčano, već i u tehničkoj opremi. Povjereniku sam iznio planove u daljnja investiranja u jačanje zaštite hrvatske granice, prije svega kad govorimo o suvremenim sustavima, detekcije, kretanja u pograničnom području”, naglasio je Božinović za HRT.

O mogućem ulasku Rumunjske i Bugarske u Schengen ministar unutarnjih poslova je rekao: ” Prije svega, mi se nadamo i od početka smo podržavali Bugarsku i Rumunjsku da postanu članice Schengena. Mislim da dolazimo blizu te odluke. Sigurno da sve države članice Europske unije trebaju biti članice Schengena i Schengen je jedno od najvažnijih područja i najprepoznatljivijih uspjeha Europske unije. Tako da imati državu članicu koja nije članica istovremeno i Schengena, mislim da u perspektivi kad se eventualno bude širila Europska unija na druge nove članice, to bi trebao biti sastavni dio paketa ulaska. Dakle, ja mislim da je dobro da će Bugarska i Rumunjska postati članice Shengena iz niza razloga, naravno i zbog građana njihovih zemalja, ali i zbog jačanja sigurnosti i suradnje na razini Europske unije“.

Na pitanje kako će to utjecati na hrvatske granice i hoće li se broj migranata povećati ili ostati isti, Božinović je rekao da su Rumunjska i Bugarska ispunile sve uvjete i da su bile angažirane na zaštiti vanjskih granica. “Ima, naravno, migranata koji prolaze i kroz Bugarsku i kroz Rumunjsku, međutim, i oni jačaju svoje kapacitete, kao što to jača i Grčka. I to je put kojim će se nastaviti ići na razini Europske unije“, zaključio je za HRT ministar Božinović.

Problem migracija, a posebice ilegalnih migracija iz zemalja Afrike i Azije u Europsku uniju (EU), izgleda postaje sve veći problem i opterećenje zemljama EU, pa je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u pismu ukazala čelnim ljudima zemalja EU na potrebu donošenje zakona radi uklanjanje većeg broja migranata bez prava ostanka u EU. “Migracijska politika EU-a može biti održiva samo ako oni koji nemaju pravo ostati u EU-u budu učinkovito vraćeni“, napisala je Von der Leyen u pismu poslanom prijestolnicama Unije. Međutim, “vratilo se zapravo samo oko 20 posto državljana trećih zemalja kojima je naređeno da odu“, dodala je Von der Leyen, a prenijeli su u utorak brojni europski mediji. Novi zakon treba definirati obveze povratnika i pojednostaviti proces povratka, a izrada prijedloga bit će prioritet novog povjerenika za migracije koji bi dužnost trebao preuzeti potkraj godine.

U pismu, poslanom uoči summita čelnika EU-a u Bruxellesu koji počinje u četvrtak, Von der Leyen također je izrazila zabrinutost zbog ljudi koji su raseljeni zbog sukoba na Bliskom istoku. Više od milijun ljudi raseljeno je proteklih tjedana “s jasnom mogućnošću za daljnje međunarodno raseljavanje“, napisala je,  pritom pozivajući čelnike EU-a “da rade na planiranju za nepredviđene situacije“. Za ruskog predsjednika Vladimira Putina i bjeloruskog čelnika Aleksandra Lukašenka smatra da guraju migrante na poljsku granicu kako bi destabilizirali 27-članu EU i potkopali sigurnost. “Potreban nam je jasan i odlučan europski odgovor kako bismo se suprotstavili tim aktivnostima, ne dopuštajući Rusiji i Bjelorusiji da koriste naše vlastite vrijednosti protiv nas“, napisala je von der Leyen čelnicima EU. Predsjednica Komisije također je neizravno kritizirala granične kontrole unutar bezvizne zone bloka, šengenskog područja, koje trenutačno provodi Njemačka. “Ponovno uvođenje graničnih kontrola trebalo bi biti posljednja mjera“, ocijenila je.

Inače, broj ilegalnih prelazaka otkrivenih na granicama Europske unije pao je za 42 posto od siječnja u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, objavila je u utorak europska agencija za nadzor granica Frontex. Najznačajniji pad primijećen je na zapadnobalkanskoj ruti (-79%) i srednjemediteranskoj ruti (-64%), dok su se nezakoniti prelasci iz zapadne Afrike udvostručili (+100%) i gotovo utrostručili na istočnoj kopnenoj granici EU-a Poljske (+192%), prema podacima Frontexa.

Za našu policiju koja nadzire Šengensku granicu važan je bio sastanak u ponedjeljak kada su ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Italije i Slovenije su na trilateralnom sastanku u Zaprešiću podržali potpisivanje sporazuma između Europske agencije za graničnu i obalnu stražu (Frontex) i Bosne i Hercegovine kako bi se ublažile nezakonite migracije. Riječ je o petom sastanku trojice ministara nakon što su uvedene unutarnje kontrole na bivšim graničnim prijelazima između triju zemalja, priopćilo je Ministarstva unutrašnjih poslova RH.
Ministar Božinović izrazio je zadovoljstvo rezultatima suradnje Hrvatske, Italije i Slovenije. Naime, unatoč uspostavljenim unutarnjim kontrolama, operativno i političko djelovanje susjednih zemalja dovelo je do toga da smo osigurali gotovo pa nesmetanu protočnost ljudi i roba u novim uvjetima.

„Naravno da je glavni cilj, ne samo između naših zemalja nego i na razini Europske unije, ukidanje unutarnjih kontrola. Iako u posljednje vrijeme vidimo da sve veći broj zemalja pribjegava toj mogućnosti koju nam daje schengenski zakonik, siguran sam da ćemo ovakvom suradnjom koju ćemo nastojati proširiti na ostale naše kolege doći do toga da ispunimo ono što je zapravo misija svih europskih ministara unutarnjih poslova – da se sačuva i unaprijedi ono što naši građani vide kao najveći i najatraktivniji rezultat Europske unije, odnosno europskih integracija, a to je upravo zona Schengena, zona slobode kretanja, kao jedna od temeljnih vrijednosti Europske unije“,

kazao je Božinović.

Ministri unutarnjih poslova razgovarali su i o aktualnim zbivanjima u Ukrajini te posebice na Bliskom istoku u kontekstu mogućeg razvoja novog migracijskog vala s tog područja prema Hrvatskoj, Italiji i Sloveniji.

Ministar Božinović pritom je istaknuo kako hrvatska policija bilježi odlične rezultate – ove godine je zabilježeno 58% manje nezakonitih ulazaka na teritorij Hrvatske u odnosu na prošlu godinu, čemu je zasigurno pridonio snažan angažman u borbi protiv krijumčara migranata. Zahvalio se slovenskom i talijanskom kolegi na suradnji u okviru Operativne skupine Zebra, u okviru koje je samo ove godine uhićeno oko 1550 krijumčara migranata – „Ako uzmete samo primjerice da na jednog krijumčara dođe desetak migranata, to je oko 15 tisuća ljudi kojima je zapriječen nezakonit ulazak na teritorij Europske unije“, zaključio je. Hrvatska policija kroz druge modalitete rada pridonosi smanjenju i tzv. sekundarnih migracija.

Tri zemlje nastavit će suradnju koja iz sastanka u sastanak dobiva sve konkretnije operativne sadržaje, koji već sada daju vidljive rezultate u bitnom smanjenju broja nezakonitih ulazaka na teritorij Europske unije kad su u pitanju Hrvatska, Slovenija i Italija.Razmjenom podataka, mišljenja te zajedničkim nastupima – ne samo prema europskim tijelima već i prema susjedima, osobito s jugozapadnog Balkana – s posebnim naglaskom Bosnu i Hercegovinu, dodatno će se smanjiti mogućnosti za nezakonite prelaske na teritorije triju zemalja. Što se tiče suradnje na europskoj razini, sve tri države zagovaraju potpisivanje statusnog sporazuma Bosne i Hercegovine s Frontexom.

“Taj sporazum je praktički ispregovaran, treba doći do njegovog potpisivanja i onda, u sinergiji s Frontexom, zapravo je najbolji način kako možemo smanjiti te dolaske. Primjerice, 500 pripadnika Frontexa u BiH znači puno više nego bilo koji službenik, pa i Frontexov, na hrvatskoj granici”,

kazao je ministar Davor Božinović na zajedničkoj konferenciji za medije. Dodao je da je Frontex u BiH važan zbog toga što “migranti koji se od juga Europe kreću do hrvatskih granica ne nailaze na ozbiljnije prepreke”. Slovenski ministar Boštjan Poklukar je rekao da će se trojica ministara potruditi da što prije dođe do potpisivanja sporazuma.

“U regiju dolaze stranci kao turisti, a onda se pretvore u strance koji ilegalno prelaze naše granice, postaju migranti i odlaze prema ciljanim državama Europske unije”,

opisao je Poklukar, požalivši se da se “prelako prelazi preko granica EU-a”. Također, kazao je da se s obzirom na uvođenje unutarnjeg nadzora granica u pojedinim državama kao i u Njemačkoj koja je  zatvorila sve svoje granice može reći da “Šengen u ovom trenutku ne funkcionira“.
Međutim, talijanski ministar Matteo Piantedosi je poručio da je privremeni nadzor na granicama unutar šengenskog prostora “nekako suzbio sva negativna kretanja“.

“To doista pokazuje koliko možemo suzbiti (migracije) kada je riječ o balkanskoj ruti. Naravno da ne želimo zadržati zatvaranje granica… trilateralnu suradnju jačamo da što prije dođe do slobodnog kretanja između zemalja”,

kazao je Piantedosi, dodavši da je u borbi protiv krijumčara ključna “razmjena informacija između policija kako bi se sve djelatnosti moglo imati pod nadzorom“.

Središnja mediteranska ruta bilježi primjetno manji pritisak migranata

Broj otkrivenih prijelaza na zapadno-balkanskoj ruti pao je za čak 72 posto, a sredozemna ruta, koja je prošle godine zabilježila najveći broj nezakonitih prijelaza, bilježi pad od 61 posto u usporedbi s prošlom godinom. Unatoč tome ostala je najaktivnija ruta ove godine s gotovo 26.000 otkrivenih prijelaza, objavio je Frontex u srpnju ove godine.

Hrvatska nabavlja dva nova protupožarna Kanadera novije generacije, čiju nabavu u potpunosti financira Europska unija kao dio flote europskih protupožarnih zrakoplova. Tako su u ponedjeljak u Zagrebu potpredsjednik Vlade Davor Božinović i Diane Montambault, potpredsjednica Canadian Commercial Corporation, državne agencije za sklapanje “G2G” ugovora, potpisali ugovor o nabavi spomenuta dva nova protupožarna zrakoplova, ukupne vrijednosti 105 milijuna eura. Te zrakoplove namjerava proizvoditi kanadska tvrtka De Havilland, koja je 2016. preuzimanjem tvrtke Viking preuzela i program proizvodnje zrakoplova Canadair i njihovih dijelova. Ugovor je potpisan u Banskim dvorima u prisutnosti premijera Andreja Plenkovića, koji je podsjetio kako je Hrvatska jedna od desetak zemalja koje trenutno imaju kanadere u svojoj floti. “Broj narudžbi europskih zemalja toliko je bio velik da se kompaniji De Havilland isplatilo pokrenuti novu proizvodnju“, rekao je premijer. Plenković je iznio i podatak da će budući hrvatski kanaderi imati kapacitet od po šest tona vode, što im daje znatno veću sposobnost od dosadašnjih CL-415.

“Svaki košta nešto više od 50 milijuna eura uz stopostotno financiranje europskim sredstvima. Broj protupožarnih zrakoplova koje imamo time će se povećati sa šest na osam. Pet zrakoplova kontinuirano je u funkciji, a jedan se koristi za rezervne dijelove. Na ovaj način imat ćemo ih sedam funkcionalnih, bit ćemo dodatno osnaženi za protupožarnu aktivnost u Hrvatskoj, a bit ćemo i važan regionalni faktor”,

rekao je premijer Plenković. Za dva nova kanadera definirani su i potrebni rezervni dijelovi, u vrijednosti od preko sedam milijuna eura, koje će se isto tako u stopostotnom iznosu financirati europskim sredstvima.

Inače, članice EU nabavljaju 20 takvih zrakoplova, a Hrvatska je, uz Grčku, Italiju, Španjolsku, Portugal i Francusku, bila uključena u zajednički postupak nabave zrakoplova DHC-515 s ciljem uspostave trajnih RescEU kapaciteta. Kanadere se nabavlja europskim sredstvima, a bit će na raspolaganju ne samo državama uključenima u zajedničku nabavu nego i svim drugim članicama EU, ali i trećim državama koje zatraže pomoć.

Isporuka novih kanadera očekuje se u idućih četiri do pet godina, rekao je novinarima glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković. “Hrvatska trenutačno raspolaže sa šest Air Tractora i šest kanadera, od kojih je pet u funkciji. Očekujemo opet sušno ljeto i velik broj požara i činimo sve da se za to dobro pripremimo“, poručio je Tucaković. U Banskim dvorima u ponedjeljak bio je i povjerenik Europske komisije za upravljanje krizama i humanitarnu pomoć Janez Lenarčič, koji je izjavio da će Europljani, zahvaljujući ovoj nabavi, biti sigurniji u okolnostima klimatskih promjena.

“Kanada je ponosna što Hrvatskoj omogućuje nabavu zrakoplova sljedeće generacije za gašenje požara od kanadskog De Havillanda i što pomaže Ministarstvu unutarnjih poslova u borbi protiv šumskih požara. Predani smo pružanju praktičnih alata za rješavanje šumskih požara koji prijete sigurnosti hrvatskih građana i povijesnih lokacija”,

izjavila je Diane Montambault, potpredsjednica Canadian Commercial Corporation, dok je Jessica Blitt, veleposlanica Kanade u RH, pohvalila Hrvatsku za vodeću ulogu koju ima u regiji u borbi protiv šumskih požara.

Prigodom današnjeg potpisivanja ugovora potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović najavio je i da se u svibnju očekuje isporuka dva višenamjenska helikoptera Subaru Bell 412EPX s modulima za medicinsku evakuaciju te traganje i spašavanje. Koristit će se za potrebe akcija spašavanja civilne zaštite i HGSS-a te hitnih medicinskih letova, a financirani su europskim sredstvima.

O danas potpisanom ugovoru Vlada RH razgovarala je na prošlotjednoj 293. sjednici, kada je ujedno donijela “Odluku o davanju suglasnosti za zaključivanje Ugovora o kupoprodaji protupožarnih zrakoplova modela DHC-515 s kanadskom komercijalnom korporacijom“. I tada je potpredsjednik Božinović rekao gotovo isto ovo što i danas:

„Hrvatska je jedna od 6 država članica – uz Grčku, Francusku, Italiju, Španjolsku i Portugal – koja uz potporu Europske komisije nabavlja novi prototip protupožarnih zrakoplova kojima se uspostavljaju trajni kapaciteti za gašenje požara na razini Europske unije. Potreba za uspostavom  europskih kapaciteta za gašenje požara uvjetovana je klimatskim promjenama i upravo su razorni požari od sjevera do juga kontinenta bili poticaj za donošenje odluke o tome da se pokrene zajednička nabava radi uspostave potrebnih kapaciteta  na europskoj razini.

Hrvatska je od 2018. godine u razgovorima koje je vodila s Europskom komisijom ukazivala na važnost jačanja nacionalnih i europskih kapaciteta za gašenje požara. Činjenica da je Hrvatska uključena u zajednički postupak nabave priznanje je za iskustvo i potporu koju Hrvatska ima kada je riječ o gašenju šumskih požara na nacionalnoj razini, kao i za ispomoć koju smo pružili brojnim trećim državama u našem bližem i daljnjem susjedstvu. Podsjetit ću da je Vlada prije 8 godina uputila 2 Canadaira za gašenje požara u Izrael, a osim Izraela naši su Canadairi pomogli i u gašenju požara u Sloveniji, BiH, Grčkoj, Turskoj, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.

Canadairi su se pokazali kao najbolje i najučinkovitije sredstvo za gašenje požara većih razmjera, a njihova je proizvodnja nažalost bila obustavljena. Da bi se ponovno pokrenula proizvodnja, potrebno  je zaključiti ugovore sa svih 6 država članica koje su uključene u zajednički postupak nabave, a radi se o nabavi 24 nova Canadaira od čega će 12 – po 2 za svaku članicu uključenu u zajednički postupak – biti dio trajnih RescEU kapaciteta, a dodatnih 12 novih Canadaira nabavlja se nacionalnim sredstvima.

Važno je napomenuti da je došlo do promjene u vlasničkoj strukturi proizvođača – Viking i De Haviland proizvodnju ponovno pokreću uz potporu agencije Canadian Commercial Corporation te kanadske Vlade i to novog modela prototipa Canadaira DHC-515. Upravo imajući sve navedeno u vidu, pregovori o ugovoru koji ćemo zaključiti 25. ožujka trajali su  preko 4 godine. Hrvatska će prva, u nazočnosti europskog povjerenika Janeza Lenarčiča, s kanadskom korporacijom potpisati ugovor o nabavi 2 nova Canadaira koja se u 100-postotnom iznosu financiraju europskim sredstvima. Dva nova Canadaira za Hrvatsku vrijede 105 milijuna eura. Pritom smo sastavili i listu rezervnih dijelova u vrijednosti od preko 7 milijuna eura koji će se isto tako u 100-postotnom iznosu financirati europskim sredstvima“.

U ovom Božinovićevom izlaganju u oči je upala izjava kako  je Hrvatska prva od 6 država članica EU koja potpisuje ugovor o nabavi protupožarnih aviona DHC-515. Naime, unatoč jakoj kanadskoj marketinškoj  operaciji, još uvijek nije sigurno da će do proizvodnje ovih zrakoplova zaista i doći. To dobro ilustrira i pomicanje vremenskih rokova za proizvodnju i isporuku DHC-a zainteresiranim zemljama Europske unije. Dok se prvotno spominjalo razdoblje 2025.-2026., danas je glavni vatrogasni zapovjednik Tucaković rekao da se očekuju “u idućih četiri do pet godina“. De Havilland još uvijek prikuplja narudžbe za DHC-515 kako bi im se isplatilo pokrenuti proizvodnju, što je vjerojatno i osnovni razlog što je europska narudžba “skočila” za duplo – dakle 12 protupožarnih DHC-515 za sustav RescEU, te još 12 zrakoplova za nacionalne potrebe. U redu za DHC stoji još i Indonezija, koja je 2019. objavila da kupuje 6 tadašnjih CL-515 (kasnije preimenovanih u DHC-515) s rokom isporuke u 2024. godine.

Uz to, Republika Hrvatska na kraju nije završila kao prva EU država koja bi potpisivala takav ugovor s Kanađanima. Naime, upravo jučer, 24. ožujka, tijekom službenog posjeta Kanadi grčki premijer Mitsotakis potpisao je ugovor za kupovinu 7 DHC-515, pri čemu će 2 zrakoplova biti nabavljena sredstvima EU i prioritetno za potrebe RescEU. Vrijednost ugovora nije objavljena, a procjene se kreću između 360 i 530 milijuna dolara. Tako je Mitsotakis “za dlaku” pretekao Božinovića pa je Grčka prva, a Hrvatska druga EU-država potpisnica ugovora za nabavu  novih DHC-515.

Photo: Vlada RH, De Havilland, Davor Božinović/Twitter, Kyriakos Mitsotakis/Twitter)

Operativna skupina kodnog naziva „ZeBRa“ predstavljena je u Ravnateljstvu policije u petak, 8. ožujka, na tematskoj konferenciji za medije. Svrha operativne radne skupine „ZeBRa“ je provođenje kompleksnih kriminalističkih istraživanja s ciljem razbijanja utvrđene kriminalne skupine koje djeluju u više zemalja, odnosno usmjeravanje takvih postupanja prema metama visoke vrijednosti – organizatorima zločinačkih udruženja koje se bave krijumčarenja migranata u EU. Ovaj oblik organiziranog kriminaliteta ima izražen međunarodni karakter, a kako bi se suradnja među državama i institucijama podigla na višu razinu, uz pomoć Europola, odlučeno je da se osnuje operativna skupina „ZeBRa“ pod vodstvom Republike Hrvatske, u kojoj će biti i sjedište. Republika Slovenija je suvoditelj operativne skupine, zemlja partner je Bosna i Hercegovina, a priključila se i Savezna Republika Njemačka, dok bi se uskoro trebala priključiti i Rumunjska, navodi Ravnateljstvo policije. ZeBRe su predstavili potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, kao i glavni ravnatelj policije Nikola Milina, a detalje o osnivanju i radu operativne skupine predstavio je pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac, zamjenik direktora SIPA-e Zoran Galić, direktor slovenske Uprave kriminalističke policije Damjan Petrič, te voditelj Europolovog Centra za borbu protiv krijumčarenja migranata Seweryn Stopa.

„Republika Hrvatska, unutar nekoliko godina, suočena je s migrantskim pritiskom koji posljedično sa sobom povlači i krijumčarenje kao jedan oblik organiziranog kriminaliteta, a posebno je aktivna zapadnobalkanska ruta, koja primarno ide preko Bosne i Hercegovine, odnosno preko Hrvatske u Sloveniju te prema zemljama odredišta u zapadnoj Europi“,

izjavio je načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac, dodavši kako Republika Hrvatska ima najdužu kopnenu granicu Europske unije, što predstavlja poseban izazov hrvatskoj policiji u borbi s nezakonitim migracijama i posljedično s time – s krijumčarenjem migranata. Gerovac je podsjetio da Uprava kriminalističke policije već nekoliko godina provodi operativnu akciju „Koridor“ koja funkcionira na području Republike Hrvatske i za cilj ima borbu protiv krijumčarenja ljudima.

Antonio Gerovac, MUP RH

Operativna skupina „ZeBRa“ će se najčešće nalaziti na području Policijske uprave karlovačke, ali ovisno o procjenama – djelovat će i u drugom policijskim upravama. Prema podacima Ravnteljstva policije, u najugroženija područja spadaju ličko-senjska, karlovačka te sisačko-moslavačka policijska uprava. Protekle godine zabilježeno je 1612 počinitelja i 1499 kaznenih djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, prema čl. 326. Kaznenog zakona. U prva dva mjeseca 2024. godine, zaključno s današnjim danom, evidentirano je 437 počinitelja te 433 kaznenih djela. U odnosu na isti period prošle godine, radi se o povećanju za više od 320% što se kaznenih djela tiče, te 277% kad se govori o broju počinitelja.

„Tijekom svih postupanja policije, zabilježili smo 75 državljanstava kada govorimo o počiniteljima kaznenih djela. Nešto manje od 20% je krijumčara državljana Republike Hrvatske, a više od 80% su strani državljani, među kojima najviše participiraju državljani Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Ukrajine te Srbije“,

rekao je načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac.

Republika Hrvatska, kao članica Europske unije i Europola, aktivno sudjeluje u radu Europola i EMPACT prioriteta, među kojima je i krijumčarenje migranata, u čemu Hrvatska daje izniman doprinos kroz svoje obavještajne podatke koji se svakodnevno šalju nakon provedenih kriminalističkih istraživanja i aktivnosti.

„Krenuli smo s ovom operativnom akcijom jer smo uspjeli pokazati da se radi o velikom izazovu za sigurnost Europe. Od 2016. godine do danas, u mandatu sadašnjeg Ravnateljstva policije, uhićeno je više od osam tisuća krijumčara i pomagača. Mi sve sa čime se nosimo svakodnevno komuniciramo s relevantnim upravama Europske komisije. Siguran sam da će vrijeme pokazati interes i potrebu zemalja na zapadnobalkanskoj ruti da se još jače implementiraju. To je jedini pravi i konkretan način kako doskočiti prekograničnom kriminalu. Od svih podataka vezanih uz krijumčarenje migranata koji se prikupljaju na razini Europola, Hrvatska participira s 35%, znači više od trećine svih operativnih podataka vezanih uz krijumčarenje dolazi od nas, što me čini posebno ponosnim i uvjerenim da radimo efikasan posao prepoznat na europskoj razini“,

izjavio je ministar Davor Božinović.

Dodatna vrijednost operativne radne skupine jest i činjenica da se kroz zajednički rad prikupljaju mnogobrojni kriminalističko-obavještajni podaci koji imaju vrijednost ne samo za članove operativne skupine, već i za zemlje članice i sam Europol. Nakon prikupljanja navedenih podatka, oni će putem SIENA kanala biti poslani Europolu, ali i svim državama članicama Europske unije kako bi na temelju njih i oni mogli planirati i svoje operativne aktivnosti na terenu. Osim policijske suradnje, uključeni su EUROJUST i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, kao i ostalih zemalja.

Damjan Petrič, slovenski MUP

Višemjesečno kriminalističko istraživanje „Veliki transport“, u suradnji SIPA-e, MUP-a RH i MUP-a Slovenije uz potporu Europola, odvijalo se na području Republike Hrvatske te paralelno s njim „ZIP“ na području Bosne i Hercegovine. Policijski službenici MUP-a RH i Državne agencije za istrage i zaštitu BiH u koordinaciji USKOK-a/Tužiteljstva BiH proveli su istodobnu realizaciju kriminalističkih istraživanja 6. veljače ove godine.

„Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su pripadnici organizirane kriminalne skupine organizirali zakonit dolazak uglavnom državljana Turske u Bosnu i Hercegovinu te zatim njihovo nezakonito prebacivanje u teretnim vozilima preko područja Republike Hrvatske u druge zemlje Europske unije“,

objasnio je direktor slovenske Uprave kriminalističke policije Damjan Petrič i dodao kako je za učinkovitiji rad u području organiziranih oblika krijumčarenja ljudi vrlo važna međusobna suradnja kriminalističke policije te razmjena informacija. Prema podacima slovenskog MUP-a, u 2024. godini slovenska je policija do 6. ožujka 2024. obradila 127 slučajeva (u usporedbi s 32 u istom razdoblju prošle godine) u kojima su uhićena 144 krijumčara ljudi (142 stranca i 2 slovenska državljanina) s 803 ilegalna migranta. Pritvor je određen za 131 krijumčara osoba. Slovenska policija je u 2023. godini obradila 479 slučajeva (242 u 2022.), u kojima je uhićeno 557 krijumčara ljudi (548 stranaca i 9 slovenskih državljana) i 3280 ilegalnih migranata. Pritvor je određen za 514 krijumčara.

Zoran Galić, SIPA

U Republici Hrvatskoj su u završnoj realizaciji kriminalističkog istraživanja uhićena četiri bitna nositelja organizirane kriminalne skupine, dok je u Bosni i Hercegovini uhićeno 10 pripadnika organizirane kriminalne skupine povezane s krijumčarenjem ljudima.

„Mi smo vam pouzdan partner, želimo razvijati našu međusobnu suradnju i podizati je na jednu višu razinu. U svakodnevnoj smo komunikaciji i smatram da ćemo u budućnosti ostvariti još kvalitetnije rezultate“,

izjavio je zamjenik direktora SIPA-e Zoran Galić.

Drugo bitno kriminalističko istraživanje jest „Ruta  23“ u kojem se radilo o krijumčarenju migranata iz Republike Srbije preko Dunava na područje Republike Hrvatske, gdje su krijumčari imali pripremljena skrovišta za prebačene migrante, a potom su ih kamionima i kombijima pokušavali prevesti na odredišta u druge zemlje Europske unije.  Glavni organizatori u krijumčarskoj skupini su državljani Republike Srbije i Republike Hrvatske, dok su vozači, vodiči i logističari bili državljani Srbije, Hrvatske, Kine, Bosne i Hercegovine i Švedske. Istraživanje je provedeno od strane PU osječko-baranjske u suradnji s PNUSKOK-om i Europolom, a podnijeta je kaznena prijava USKOK-u protiv ukupno osam osoba zbog počinjenja kaznenog djela zločinačko udruženje te zbog počinjenja ukupno 18 kaznenih djela krijumčarenja migranata koja su počinjena u sklopu tog zločinačkog udruženja.

Voditelj Europolovog Centra za borbu protiv krijumčarenja migranata Seweryn Stopa istaknuo je kako je Europol prepoznao značajno povećanje aktivnosti vezanih uz krijumčarenje migranata na području Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj i Sloveniji.

„Iz tog razloga smo preusmjerili naša sredstva i učinili ih dostupnima policijskim snagama u regiji. Prepoznali smo da rad u borbi protiv krijumčara migrantima jedino može biti učinkovit s koordiniranijim pristupom, u kojem Europol daje potpunu potporu zemljama članicama i partnerima. Vjerujemo da zaštita vanjske granice uvelike ovisi o suradnji među zemljama, što nam je i svima u interesu, te da ćemo u budućnosti moći razbiti razne organizacije koje se bave krijumčarenjem migranata na rutama u ovoj regiji. Zahvalan sam svim našim parterima na posvećenosti i potpori, a zajednički ćemo uspjeti očuvati sigurnost, pravdu i solidarnost osiguravajući sigurniju budućnost za sve nas“.

“Hrvatska policija radi odličan posao, međutim, jasno nam je da nam je potrebna pomoć drugih zemalja jer samo tako ćemo uspješno rješavati probleme i postići zajednički cilj, a to je da oni koji dolaze u Europu ulaze na regularan način, a da zakonitost toga jamče državne agencije i Europska komisija“,

zaključio je ministar Božinović.

*Photo: MUP RH i MUP RS

** Video: MUP RH

Na inicijativu Hrvatske uskoro će se pod okriljem Europola formirati radna skupina kodnog imena „Zebra“ u kojoj će biti policijski stručnjaci iz nekoliko zemalja i koji će raditi na učinkovitijoj borbi protiv krijumčarenja migranata, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

„U sljedećih nekoliko dana predstavit ćemo jednu našu inicijativu koja se odvija pod autoritetom Europola, a radi se o operativnoj skupini kodnog naziva ‘Zebra’ koja okuplja policijske stručnjake iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, a pridružili su im se i policijski službenici iz Njemačke“,

rekao je Božinović koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a . Kako je pojasnio Božinović, ta će radna skupina s jednog mjesta u Hrvatskoj na stalan i kontinuiran način razmjenjivati informacije, raditi analizu rizika i sukladno tome organizirati zajedničke akcije kako bi se presijecale migrantske rute i kako bi se u konačnici razbijalo onaj dio lanca koji je lociran na području zemalja u regiji.

Godišnji protok ilegalnih migranata u razdoblju 2015.-2024.

Krijumčarenje migranata, naglasio je Božinović, postalo je posebna vrsta kriminala u kojem se vrte ogromni novci, a cijeli taj posao osmišljavaju i organiziraju osobe izvan EU-a, nerijetko i izvan europskog kontinenta. Hrvatska policija ove je godine podigla broj uhićenih krijumčara za 200 posto, a do jučerašnjeg dana uhićeno ih je 435.

„To govori o iznimnom angažmanu jer nije jednostavno niti jednoj policiji na svijetu uhititi preko 400 osoba u odvojenim akcijama, pripremiti zasjede i sve druge taktike policijskog postupanja. Stoga smo prepoznati, i zbog toga je Europol u konačnici Hrvatskoj dodijelio ulogu koordinatora tih aktivnosti na ovom području Europe“,

ocijenio je Božinović, dodavši kako je za kontroliranje i usporavanje migrantskih tokova potrebna šira europska suradnja te da treba dodatno motivirati i angažirati treće zemlje, pogotovo one na granicama EU-a.

Naglasio je kako EU ima velika očekivanja u tom pogledu od zemalja u hrvatskom susjedstvu, koje su sve kandidatkinje za članstvo. Upozorava na problem što neke države, među njima Srbija te Bosna i Hercegovina, još uvijek nisu uskladile svoju viznu politiku s politikom EU-a pa se zato bilježi veliki postotak dolazaka iz smjera Rusije i Turske. Božinović je istaknuo kako se stalno ukazuje na potrebu za jačanjem Frontexa, koji bi se u puno većoj mjeri trebao angažirati i organizirati kako bi bio u stanju vraćati migrante u treće zemlje, dakle one koji ne ispunjavaju uvjete za međunarodnu zaštitu ili azil na području Europske unije. Proces jačanja Frontexa ne ide zadovoljavajućom brzinom i to treba promijeniti, smatra ministar Božinović.

Inače, Frontex, agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, trebala bi do 2027. godine imati 10 tisuća pripadnika, a danas je daleko od toga cilja, ima ih ispod tri tisuće, navodi MUP u na svojim mrežnim stranicama.

Nacionalnost migranata po rutama

U srpnju prošle godine ministar unutarnjih poslova Davor Božinović potpisao je s američkom tvrtkom Bell Textron Inc. ugovor o kupovini dva višenamjenska helikoptera Subaru Bell 412EPX zajedno s modulima za medicinsku evakuaciju, te traganje i spašavanje kako bi se mogli koristiti i za potrebe HGSS-a te hitnih medicinskih letova. Time je MUP RH postao prvi korisnik helikoptera Subaru Bell 412EPX u cijeloj Europi. U petak, 28. srpnja, njih je u izjavi novinarima prije konferencije „Hrvatski turizam u Schengenu i eurozoni“ spomenuo ministar Davor Božinović: „Nabavljamo dva najnovija helikoptera, o tome smo već govorili… Već postavljamo hangare za te helikoptere, i to je  sve …“. Dakle, za razliku od Ministarstva obrane, koje ni debelo nakon zaprimanja 4 nova helikoptera Black Hawk nema izgrađene hangare za njih, MUP RH aktivno unaprijed radi kako bi bili spremni za prihvat novih letjelica.

Osim hangara, u tijeku je i priprema ljudstva. Naime, na upit portala Obris.org iz MUP-a RH je odgovoreno:

„Upućivanje prve grupe pilota na obuku za upravljanje helikopterom Bell 412EPX predviđeno je u rujnu 2023. godine. Predviđeno trajanje obuke je dva tjedna, a provest će je proizvođač Bell Textron. Troškovi obuke uključeni su u cijenu kupnje dva helikoptera koja se sufinancira iz sredstava EU te ne možemo izdvojiti troškove obuke zasebno“.

Kako je bilo naznačeno prilikom potpisivanja ugovora, njegova je vrijednost 36.294 975,00 eura s PDV-om, od čega je 85% bespovratnih sredstava. Sredstva su osigurana iz fondova Europske unije putem Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH, odnosno temeljem Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ u sklopu projekta „Helikopterska potpora sustavu civilne zaštite“. Iako je u početku bila predviđena kupovina 3 helikoptera, tijekom postupka nabave pokazalo  se da nema dovoljno novaca, pa je odluka pala na dvije letjelice.

Ove najnovije helikoptere, poručuju iz MUP-a, održavat će tehnička služba ATJ Lučko – zrakoplovna jedinica, u suradnji s drugim nadležnim službama MUP-a RH. Isporuka helikoptera Bell 412EPX predviđena je sukladno ugovoru – naime, ugovor je potpisan 7. srpnja 2022., a rok za isporuku je 15 mjeseci od sklapanja ugovora. To znači da zračne snage MUP-a svoje  helikopterske prinove očekuju krajem ove ili najkasnije početkom iduće godine. No  prema nekim zrakoplovnim izvorima, prvi od dva helikoptera mogao bi biti isporučen već u listopadu ove godine. Kako bilo, MUP RH ništa neće prepustiti slučaju i želi biti spreman za svoje nove helikoptere Bell 412EPX.