Krajem studenog prošle godine Vlada je razriješila dužnosti glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića, ali do danas nije imenovala njegovog nasljednika. Inspektorat od tada vodi tadašnji Mikulićev zamjenik Ivan Samac, ali ne kao glavni državni inspektor već kao vršitelj dužnosti. Iako je glasnogovornik Vlade Marko Milić najavljivao da će već u prvim tjednima siječnja ove godine imenovanje Mikulićevog nasljednika doći na red: „Naći će se odgovarajuća osoba za mjesto koje je izuzetno važno za rad Vlade i svih institucija“, već u ožujku se iz Vlade moglo čuti da Inspektorat ionako radi sve poslove iz svoje ingerencija pa imenovanje novog državnog inspektora nije hitno. Korak dalje otišao je sam premijer Plenković na jučerašnjoj press-konferenciji povodom odlaganja opasnog otpada u Lici, kada je na novinarsko pitanje „Kada ćemo dobiti novog državnog inspektora?“ odgovorio: „Kada procijenimo da je to potrebno. I nismo si dali rok da ga imenujemo. Institucija normalno rad“. Na novinarsko insistiranje o čemu ovisi procjena o potrebi imenovanja državnog inspektora, Plenković je nonšalantno odgovorio: „O našoj procjeni“.

Kada će se imenovati novi zamjenik načelnika GS OS RH? (Izvor: Nova studio/Vecteezy.com)

Takvo upražnjeno mjesto na čelu jedne ipak bitne državne institucije, nažalost, već postaje pravilo a ne izuzetak. Hrvatska već godinama u cijelom nizu država, kako širom EU tako i u SAD-u, nema imenovane nego tek izvanredne i opunomoćene veleposlanike ili privremene otpravnike poslova. No ni u sigurnosnom i obrambenom resoru stvari ne stoje dobro. Za početak, od ožujka 2024. upražnjeno je mjesto zamjenika načelnika Glavnog stožera OS RH. Dotadašnji zamjenik, general-pukovnik Siniša Jurković, 17. ožujka 2024. imenovan je novim glavnim inspektorom obrane, a na njegovo mjesto do danas nije imenovan nitko. Dvije i pol godine nemamo zamjenika načelnika GS!

Nemamo ni ravnatelja civilne obavještajne agencije. Otkako je SOA-u napustio dotadašnji ravnatelj Daniel Markić i otišao u Bruxelles na dužnost direktora Obavještajno-analitičkog centra EU (EU INTCEN), SOA nema imenovanog ravnatelja. SOA-om trenutno rukovodi zamjenik ravnatelja Hrvoje Omrčanin, imenovan na tu dužnost 5. srpnja 2024. do imenovanja novog ravnatelja. Kad će to biti – ne zna se. Dakle, pune 2 godine Hrvatska nema ni ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije!

Od prvog dana kolovoza ove godine Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“ nema zapovjednika jer je dosadašnji zapovjednik, general-bojnik Slaven Zdilar, stekao uvjete za mirovinu. Njegov dosadašnji zamjenik, brigadir Damir Stručić, nije imenovan novim zapovjednikom HVU-a, već – „primateljem poslova, zadaća i odgovornosti“. Do kada – ne zna se.

Sasvim je izgledno da će do kraja godine bez zapovjednika ostati i Hrvatska kopnena vojska i Hrvatska ratna mornarica. Oba zapovjednika – Beretin i Dojkić – stječu uvjete za mirovinu, čime će mjesta zapovjednika 2 važne grane OS RH ostati upražnjena.

Damir Trut, posljednji “redovni” ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite

No nisu upražnjene samo funkcije za koje je potrebna suglasnost premijera i predsjednika RH, odnosno dogovor predsjednika i ministra obrane. Već mjesecima zjape prazna i mjesta za koja je potrebno tek imenovanje Vlade RH. Na primjer, mjesto ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite pri Ministarstvu unutarnjih poslova. Nakon što je zbog isteka mandata 9. rujna prošle godine razriješen dotadašnji ravnatelj Damir Trut, Vlada do danas nije imenovala novog šefa Ravnateljstva civilne zaštite. Taj posao od 10. rujna 2025. obavlja Neven Karas, dotadašnji pomoćnik ravnatelja Ravnateljstva CZ i zamjenik gradonačelnika Velike Gorice. Njegov mandat može trajati najduže 6 mjeseci, odnosno do imenovanja novog ravnatelja, objavila je Vlada, no za četiri tjedna bit će punih godinu dana otkako je Karas „ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite“ i otkako ovo Ravnateljstvo nema svog ravnatelja.

Nakon Ivica Grebenara nije imenovan novi ravnatelj Uprave za naoružanje

Ništa bolja situacija nije ni u Ministarstvu obrane. Naime, nakon „provedenih javnih natječaja“, Vlada je 24. srpnja ove godine napokon imenovala ravnatelje uprava u MORH-u. Tako je Ivan Jušić imenovan novim/starim ravnateljem Uprave za ljudske potencijale, Lučiana Klobas-Dobrović je i nadalje ravnateljica Uprave za proračun i financije, dok je stanoviti Zlatko Lovrić novi ravnatelj Uprave za infrastrukturu i potporu umjesto dosadašnjeg ravnatelja Ante Modrića. Ali… prema novom unutarnjem ustrojstvu Ministarstvo obrane ima i Upravu za naoružanje (bivšu Upravu za materijalne resurse, koja je sada podijeljena na Upravu za naoružanje i Upravu za infrastrukturu i potporu). No Uprava za naoružanje nema ravnatelja i nije jasno kada će ga dobiti. Od 15. travnja 2021. temeljem odluke Vlade RH ravnateljem Uprave za materijalne resurse bio je imenovan Ivica Grebenar, a po isteku 4-godišnjeg mandata Vlada ga je proglasila „ovlaštenim za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za naoružanje“. S danom 31. prosinca 2025. Grebenar je na vlastiti zahtjev razriješen tog „ovlaštenja“, a od tada pa do danas nije imenovan novi ravnatelj Uprave za naoružanje, što je u najmanju ruku neobično uzme li se u obzir Vladino hvalisanje o velikoj modernizaciji hrvatskih Oružanih snaga. MORH nema ni čelnog čovjeka Uprave za obrambenu politiku. Nakon što je sada već bivša ravnateljica Dunja Bujan otišla na porodiljni dopust, Nikolina Volf je „ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za obrambenu politiku“. No u posljednjim Vladinim imenovanjima s kraja srpnja, ni Volf ni itko drugi nije bio imenovan ravnateljem spomenute Uprave.

Posljednje 3 spomenute funkcije ne ovise o dogovoru premijera i predsjednika države, već su u isključivoj nadležnosti Vlade RH i nema vidljivih ni jasnih razloga zašto su ta mjesta ostala upražnjena. Ako je riječ tek o – kako bi rekao premijer – „našoj procjeni“ kada će se popuniti upražnjena mjesta, onda je ili riječ o institucijama koje su samo puki ukras, ili je Vlada jednostavno neozbiljna i neodgovorna.

Dva mjeseca nakon što je Vlada RH prihvatila „Zaključak o potpori suradnje na provedbi projekta u vezi s uspostavom proizvodnje streljiva“ zajedno s talijanskom kompanijom Beretta, danas je otišla korak dalje usvojivši „Zaključak o prihvaćanju nacrta Memoranduma o razumijevanju u vezi suradnje i provedbe projekta uspostave proizvodnje streljiva“. Na jutrošnjoj 190. sjednici Vlade, posljednjoj prije ljetne stanke, ministar obrane Ivan Anušić podsjetio je na Vladin Zaključak s kraja svibnja ove godine, te obrazložio drugi korak:

„U skladu s tim izrađen je nacrt Memoranduma o razumijevanju između Ammolux S.A. u ime Beretta Holdinga i Vlade Republike Hrvatske u ime Republike Hrvatske i financijskog investitora, i time je stvoren načelni okvir za potrebe sklapanja ugovora i osnivanja novog društva posebne namjene u Hrvatskoj. Navedenim nacrtom Memoranduma o razumijevanju obuhvaćena je svrha i opseg, faze ovog projekta i njegova lokacija, korporativna struka i vlasništvo, financijski okvir te obveze strana i upravljanje. Memorandum o razumijevanju predstavlja Pismo namjere i ne stvara pravno obavezujuće obaveze za strane osim odredaba koje se odnose na povjerljivost i obavezu primjene hrvatskog zakonodavstva.“

Potpisivanje ovog pravno neobvezujućeg dokumenta samo koji sat kasnije popraćeno je velikom pompom kao da će sutra prva lopata iskopati mjesto za kamen temeljac. Memorandum su, u nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpisali potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, predsjednik i glavni izvršni direktor Beretta Holdinga Pietro Gussalli Beretta te financijski investitor Ivan Kapetanović. Uoči potpisivanja, premijer Plenković je rekao da se na ovom memorandumu radilo više od godinu dana, istaknuvši da je to prvi korak prema izgradnji tvornice streljiva u Obrovcu u Zadarskoj županiji. Naveo je da je Beretta Holding obiteljska kompanija iz Italije, ali je u biti globalna kompanija s 500 godina kontinuiteta, tradicije u industriji proizvodnje naoružanja i zato, kako je rekao, ovakvim sporazumom u biti počinje dugoročno strateško partnerstvo između Hrvatske i Beretta Holdinga. Naglasio je da se radi o širem kontekstu ulaganja obrambenu industriju, kao i to da je iznimno važno što će se “ekosustav obrambene industrije oplemeniti partnerstvom kakvo do sada nismo imali“, spomenuvši pritom i velik iskorak koji je nedavno napravio DOK-ING privlačeći njemački Rheinmetall. „Ovaj projekt bit će partnerstvo koje će dodatno osnažiti investicije u Zadarsku županiju“, naglasio je Plenković, dodavši da će i taj kraj dobiti novo ulaganje i radna mjesta, a to znači i mogućnost da se razvija na sasvim drugi način.

Glavni izvršni direktor Beretta Holdinga Pietro Gussalli Beretta istaknuo je da se ovdje radi o dugoročnom ulaganju te da njegova obitelj vjeruje u takve vrste ulaganja. Zahvalio je Vladi na potpori projektu, izrazivši nadu da je potpisivanje sporazuma početna točka investicije. Rekao je da je riječ o ulaganju od kojeg će koristi imati i europsko i globalno tržište i dodao da će njegova kompanija dati sve od sebe da maksimalno podupre projekt.

Prije potpisivanja konačnog ugovora između Vlade RH i Beretta Holdinga – što ovaj današnji Memorandum NIJE! – proteći će još neko vrijeme, pa nije ni čudo da se danas nije htjelo govoriti o konkretnim rokovima. Štoviše, današnji protokol nije dozvoljavao ni novinarska pitanja, kojih bi zasigurno bilo. Prije svega o ulozi „financijskog investitora“ te tko je spomenuti Ivan Kapetanović i čiji novac ulaže u projekt izgradnje tvornice streljiva. On bi mogao biti i najslabija karika u ovom poslu, pa s te strane nije ni čudo da novinarska pitanja nisu bila dozvoljena.

Zato talijanski mediji iznose nešto više detalja. Tako talijanski Il Sole 24 Ore javlja da sporazum između talijanske tvrtke Ammolux S.A. sa sjedištem u Luksemburgu i hrvatske Vlade predviđa izgradnju nove tvornice u Obrovcu. Riječ je o zajedničkom ulaganju u iznosu od 125 milijuna eura, pri čemu će Beretta imati udio od 50% + 1 dionice, a preostale dionice bit će podijeljene između hrvatske vlade i privatnog investitora Ivana Kapetanovića. Beretta će također biti odgovorna za transfer tehnologije, upravljanje lancem opskrbe i postavljanje proizvodne linije. Očekuje se da će pogon biti operativan do sredine 2029.; a nakon što bude u potpunosti operativan, zapošljavat će otprilike 250 ljudi i očekuje se da će ostvarivati ​​godišnje prihode od 70 do 80 milijuna eura. Il Giornale d’Italia piše da je predsjednik uprave i izvršni direktor Pietro Gussalli Beretta objasnio da će Grupa postati većinski dioničar jer će proizvodi planirani za novi pogon uvelike komplementirati ostatak odjela za streljivo. U Europi, napomenuo je, Beretta već ima tvornice streljiva u Njemačkoj, Švedskoj, Mađarskoj i Švicarskoj. Kalibar koji se trenutno djelomično proizvodi u švicarskoj tvornici proizvodit će se u Hrvatskoj, a namijenjen je za strojnice montirane na tenkove. Nadalje, nova tvornica proizvodit će i kapisle, koje se trenutno proizvode u Njemačkoj. Prema Gussalli Beretti, projekt predstavlja dugoročnu obvezu konsolidacije obrambene industrijske baze u Europi, iskorištavajući tehnologije, industrijsku stručnost razvijenu tijekom vremena i lokalna partnerstva.

Međutim, prije svega treba još potpisati i pravno važeći ugovor, no poznavajući kako to ide u Hrvatskoj, možemo oprezno zaključiti – živi bili pa vidjeli.

*Photo: MORH/F.Klen, Vlada RH

Velikim vojnim mimohodom Francuska je obilježila svoj nacionalni praznik 14. srpnja, te tijekom i uoči nje okupila „Koaliciju voljnih“ , skup država koje podupiru Ukrajinu u borbi protiv ruske agresije. Završni čin francuskog praznika na simboličan način održat će se večeras, nastupom francuske nogometne reprezentacije u polufinalu Svjetskog nogometnog prvenstva.

Koalicija voljnih za jačanje PZO Ukrajine

Uoči današnjeg mimohoda u Parizu, francuski predsjednik Emanuel Macron jučer je okupio čelnike 25 zemalja koje se zalažu za sigurnosna i politička jamstva Ukrajini. Hrvatsku je predstavljao premijer Andrej Plenković, napominjući da Lijepa naša sudjeluje u političkom ali ne i vojnom dijelu Koalicije voljnih. Predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da će Pariz dopustiti Kijevu proizvodnju francuskih krstarećih raketa, precizno vođenih bombi i presretačkih raketa za protuzračnu obranu nakon što je Ukrajina naručila francusko-talijanske sustave protuzračne obrane nove generacije SAMP/T i borbene zrakoplove Rafale:

“Ranije danas predsjednik Volodimir Zelenski i ja dogovorili smo akcijski plan naših dviju zemalja, provedbom onog što je načelno dogovoreno prošlog studenog u vezi s našom bilateralnom obrambenom suradnjom. (…) Pokrećemo projekt kupnje 16 borbenih zrakoplova Rafale zajedno s odgovarajućim sustavima naoružanja. Prvi zrakoplovi trebali bi se pojaviti na ukrajinskom nebu 2028.-2029., a obuka ukrajinskih pilota započet će u nadolazećim mjesecima”,

rekao je Macron u ponedjeljak, 13. srpnja, na konferenciji za novinare. U medijskim izviješćima naglašeno je kako članice  Koalicije voljnih planiraju početak zajedničkih vojnih vježbi, koje bi se održavale u blizini Pariza, gdje je smješten operativni stožer vojnog dijela koalicije. Najavljeno je i nešto što bi se nazvalo Koalicija za protubalističke rakete, čiji je cilj izgradnja europskih protubalističkih raketnih kapaciteta. U njoj bi sudjelovalo deset zemalja – devet europskih država i Ukrajina, a koje bi surađivale u razmjeni tehnologija i razvoju sustava za zaštitu Europe od balističkih projektila.

Hrvatski premijer  Plenković izvijestio je da je na sastanku Koalicije voljnih u Parizu izražena daljnja snažna potpora Ukrajini, “i politička i vojna i financijska“, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u izjavi za medije. Izvijestio je da su one zemlje koje sudjeluju i u vojnom segmentu Koalicije voljnih najavile vježbe s Ukrajini susjednim zemljama kako bi pokazali zajedničke sposobnosti koje su se razvijale u posljednjih godinu i pol dana na kopnu, u zraku i na moru.

“Što se tiče hrvatske pozicije”, dodao je Plenković, “još jednom smo ponovili snažnu i principijelnu političku, financijsku, vojnu i humanitarnu potporu hrvatske Vlade Ukrajini, kao i posebna znanja i iskustva koje Hrvatska ima iz vremena Domovinskog rata, poput ekspertize u procesuiranju ratnih zločina, razminiranja i skrbi o ratnim veteranima. Založili smo se i za daljnju dinamiku pregovora o pristupanju Ukrajine u Europsku uniju”,

kazao je predsjednik Vlade istaknuvši da je to osobito važno sada kada je pozicija Mađarske bitno fleksibilnija nego je bila ranije. Sastanak je ocijenio vrlo korisnim i informativnim naglasivši da je dobro što je i Hrvatska na njemu sudjelovala. Upitan kako gleda na najavljenu “protubalističku koaliciju” unutar Koalicije, premijer je pojasnio da je cijela Koalicija voljnih, kao i uopće sigurnosna jamstva, koncipirana kao obrambeni mehanizam koji bi nastupio tek kada se jednom dogovori prekid vatre i postigne mirovni sporazum. „Dakle, nije to nikakva ofenzivna operacija niti uvlačenje svih ovih zemalja u ratna zbivanja“, ustvrdio je Plenković, dodavši da su dva pitanja koja predstavljaju problem Ukrajini – prvo da nemaju odgovor na eventualno korištenje nuklearnog oružna, a drugi su dalekometni balistički sustavi koje Rusija posjeduje i koristi. Zbog toga im je potrebna protubalistička obrana i zato su te zemlje koje imaju te sposobnosti u sastavu svojih oružanih snaga dio užeg tima koji će to podupirati. Plenković je iskoristio priliku kako bi ponovno kritizirao stavove predsjednika Milanovića koji je kritičan prema Koaliciji voljnih, a posebice zbog činjenice da nije dozvolio nazočnost pripadnika Počasno-zaštine bojne na mimohodu u Parizu, te su umjesto njih tamo stupali pripadnici ATJ Lučko.

Mimohod za francuski Nacionalni praznik

Na mimohodu od Slavoluka pobjede do Trga Concorde, francuske ali i savezničke postrojbe, kao i borbeni zrakoplovi iz cijele Europe pridružili su se raskošnoj proslavi održanoj u Parizu. U kontekstu prijetnji na Istočnom krilu NATO-a i najavljenom američkom povlačenju snaga iz Europe, moto ovogodišnjeg mimohoda bio je “Strateško buđenje Europe” kako bi se demonstrirala europska vojna snaga, ali i dodatno iskazala potpora Ukrajini.  Upravo zato su kao počasni gosti u mimohodu sudjelovali i pripadnici ukrajinskih Oružanih snaga, a u preletu uz akro-skupinu Patrouille de France letjela su i dva aviona Mirage 2000B s mješovitim francusko-ukrajinskim posadama, odnosno s ukrajinskim kopilotima koji su se obučavali u Francuskoj.

U postroju saveznika sudjelovali su i pripadnici specijalne policije, Antiterorističke jedinice Lučko, čiji je zapovjednik Mate Bilobrk istaknuo:

“Mi smo sretni i ponosni u zajedništvu, u ime svih, da možemo predstaviti domovinu u inozemstvu, u bilo kojem obliku, a pogotovo u ovome, gdje se nalazi svjetska elita. Mi smo sretni i ponosni.”

Dodao je da su ih Francuzi prebacili iz osmog u drugi red, a cjelokupni saveznički postroj je prošao ispred glavne pozornice.

Bienvenue à nos partenaires de la Coalition des volontaires. Honneur et fierté de vous avoir à nos côtés. pic.twitter.com/gGBWA1cpFO

— Emmanuel Macron (@EmmanuelMacron) July 14, 2026

Ukrajinski vojnici bili su prvi puta na francuskom mimohodu

Poseban gost bio je ukrajinski predsjednik Zelenski, koji je dočekan s ovacijama, a Emmanuel Macron opisao je ukrajinsku prisutnost kao “simbol bratstva, hrabrosti i zajedničke sudbine“. Hrvatsku je, kako rekosmo, predstavljao premijer Plenković, unatoč teškim riječima koje je protiv ovog okupljanja  proteklih dana izrekao predsjednik RH Zoran Milanović. Bez obzira što Milanović o tome mislio, Hrvatskoj je mjesto među zapadnim saveznicima, što je jasno danas demonstrirano. Velika je šteta da u mimohodu nisu sudjelovali pripadnici OS RH, kojima bi to bilo prirodno mjesto, no i zamjena – ATJ Lučko – odradila je posao na visini. Mediji su primijetili i da je srpski predsjednik Aleksandar Vučić – pozvan kao jedini ne-NATO i ne-EU čelnik – sjedio u prvom redu, ali nekoliko mjesta dalje od francuskog predsjednika Macrona, koji broji zadnje mjesece na ovoj funkciji. Unatoč nekim najavama, vojske Republike Srbije nije sudjelovala na pariškom mimohodu.

Za svoj posljednji mimohod u svojstvu vrhovnog zapovjednika, Emmanuel Macron imao je za cilj pokazati preporod francuskih oružanih snaga tijekom svojih deset godina na dužnosti, razdoblja u kojem se francuski obrambeni proračun udvostručio, pa su tako oklopna vozila Griffon i Jaguar, zajedno s dronovima postavljenim na kamionima, ilustrirali modernizaciju opreme posljednjih godina. Macron je u svojih 10 godina imao prilično napete odnose s Oružanim snagama, često obilježene nepovjerenjem i međusobnim napetostima, no za kraj mandata Macron ipak želi ostaviti vojsku na boljoj razini nego ju je dočekao.

Nakon što je u nedjelju, 12. srpnja, na Champs-Élyséesu održana generalna proba vojnog mimohoda povodom francuske proslave La fête nationale, postrojbu specijalne policije ATJ Lučko iz sastava MUP-a RH u ponedjeljak, 13. srpnja, obišao je hrvatski premijer Andrej Plenković. Plenković u Parizu boravi dva dana, gdje je ponedjeljak prošao posjetom “specijalcima” i sudjelovanjem na sastanku Koalicije voljnih, dok je utorak rezerviran za praćenje vojnog mimohoda na kojoj će sudjelovati i 22 pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko.

Specijalci iz Lučkog rekli su premijeru Plenkoviću da je pripremni tjedan prošao “sjajno”, te su uvjereni da će kvalitetno predstaviti Hrvatsku.

“Meni je posebno drago da će pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko, koji su zajedno s pripadnicima iz Rakitja bili dio hrvatskih oružanih snaga u Domovinskom ratu, sutra defilirati po Champs-Élyséesu za francuski Nacionalni dan”,

istaknuo je Plenković, dodavši:

“Sutra ćemo vas s ponosom gledati među pripadnicima više od 30 oružanih snaga koji će zajedno s francuskim postrojbama imati prigodu sudjelovati u tradicionalnom defileu, 10. u mandatu predsjednika Macrona, kojim na neki način zaokružuje svoj projekt jačanja europskih obrambenih sposobnosti i strateške autonomije Europe u bitno izmijenjenim sigurnosnim okolnostima diljem svijeta.”

Upravo bi zbog toga, upozorio je, izostanak Hrvatske s francuskog mimohoda zasigurno bio velika pogreška:

“Vlada je tu da sprečava pogreške, a vi ste tu da dostojno predstavljate Hrvatsku, kao što to činite svakodnevno u svim vašim zadaćama štiteći zakon i red i dajući ogroman doprinos sigurnosti cijele zemlje“,

poručio je premijer Plenković, ujedno prenijevši pozdrave potpredsjednika Vlade Božinovića, Medveda i Anušića.

Na mimohodu koji se ovoga puta zove “Strateško buđenje Europe” pripadnici ATJ Lučko trebali bi biti drugi u postroju – odmah iza domaćina Francuza. Mimohod ide svojom uobičajenom rutom od Slavoluka pobjede prema Place de la Concorde, što je dionica duga nešto više od 1,9 kilometara. Ovogodišnje izdanje uključuje gotovo 8500 sudionika, prema francuskom Ministarstvu oružanih snaga, uz otprilike 300 vozila i 193 konja Republikanske garde. Prelet je također značajno porastao – sa 65 zrakoplova i 29 helikoptera prošle godine na 98 zrakoplova i 32 helikoptera ove godine. Mimohod će otvoriti dva borbena zrakoplova Mirage 2000 kojima upravljaju zajedničke francuske i ukrajinske posade, a jedan zrakoplov je obojen u plavo-žutu boju ukrajinske zastave. Mimohod će dodatno obilježiti 400. obljetnicu francuske Mornarice, a svake se godine završava izvedbom “Ode radosti”, službene himne Europske unije. Ovo će biti deseti i posljednji mimohod parada predsjednika Emmanuela Macrona povodom Dana Bastilje prije isteka njegovog predsjedničkog mandata.

U prisustvu premijera Andreja Plenkovića i glavnog direktora njemačke kompanije Rheinmetall Armina Pappergera danas je u Zagrebu predstavljena nova zajednička tvrtka „Rheinmetall Unmanned Vehicles“ (RUV), koja je prije bila poznata kao „DOK-ING Sigurnost i obrana“. „Rheinmetall Unmanned Vehicles“ trebala bi postati jedno od ključnih europskih centara za razvoj i proizvodnju besposadnih kopnenih sustava nove generacije, a u široj slici koju je iznio premijer Plenković tvrtka RUV otvara priliku dugoročnog strateškog industrijskog partnerstva Rheinmetalla i Republike Hrvatske, odnosno doprinosi jačanju ukupnog mozaika odnosa između Hrvatske i Njemačke. Društvo RUV, naglasio je Plenković, snažna je potvrda da Hrvatska nije samo korisnik naprednih tehnologija, nego i zemlja koja sudjeluje u njihovom stvaranju i razvoju: „Želimo graditi Hrvatsku koja razvija i izvozi najnaprednije tehnologije i aktivno pridonosi europskoj sigurnosti“.

„Posebno je važno što će ključne razvojne aktivnosti ostati u Hrvatskoj, gdje će biti uspostavljen kompetencijski centar za razvoj autonomnih i besposadnih kopnenih sustava. Time hrvatski inženjeri, stručnjaci i istraživači postaju aktivni sudionici u razvoju najsuvremenijih tehnologija koje će oblikovati budućnost obrane i sigurnosti,“

rekao je hrvatski premijer.

Glavni izvršni direktor kompanije Rheinmetall AG Armin Papperger većinski ulazak Rheinmetalla u DOK-ING vidi kao dodatno jačanje obrambenog eko sustava u svim zemljama gdje ta kompanija posluje – a to je na 180 lokacija od kojih je većina u Europi. Nova tvrtka Rheinmetalla i DOK-ING-a, koja po Pappergeru zapošljava vrhunske eksperte, biti će centar izvrsnosti za obrambena autonomna vozila, a u budućnosti se može očekivati najmanje udvostručenje prihoda koje je do sada imao DOK-ING, ali i nova zapošljavanja u narednim godinama.

„Cilj nam je izgraditi široko industrijsko partnerstvo s Hrvatskom koje će uključivati ​​lokalne dobavljače, brodogradnju, istraživačke institucije i akademsku zajednicu. Hrvatska ima stručnost, industrijsku tradiciju i talentirane ljude potrebne da postane središte proizvodnje i razvoja naprednih obrambenih tehnologija. Zajedno možemo izgraditi kapacitete koji će služiti Hrvatskoj, Europi i našim saveznicima, a istovremeno stvarati nove izvozne mogućnosti za hrvatsku industriju,“

istaknuo je Papperger. Na to se nadovezao i Vjekoslav Majetić, osnivač tvrtke DOK-ING:

„Prije više od trideset godina, DOK-ING je osnovan na uvjerenju da hrvatsko znanje i stručnost mogu stvoriti tehnologije sposobne promijeniti svijet. Danas ne zatvaramo jedno poglavlje – otvaramo novo. Čvrsto vjerujem da će tehnologije razvijene u Hrvatskoj doprinijeti europskoj sigurnosti i pokazati da hrvatska industrija može stajati uz bok vodećih svjetskih tvrtki kao ravnopravan partner. Posebno sam ponosan što će hrvatski inženjeri imati priliku razviti, ovdje u Zagrebu, sustave koji će oblikovati budućnost europske obrambene industrije.“

Istraživačke, razvojne i inženjerske mogućnosti ostat će u Hrvatskoj, dok će zajedničko ulaganje hrvatskim stručnjacima omogućiti pristup globalnim tržištima, naprednim tehnologijama, serijskoj proizvodnji i međunarodnim razvojnim programima. Cilj je razviti novu generaciju bespilotnih i autonomnih kopnenih platformi za vojne i sigurnosne primjene, uključujući sustave borbene potpore, inženjerske operacije borbenog djelovanja, razminiranje i druge misije visokog rizika, nadograđujući se na DOK-ING-ovu Komodo platformu i Rheinmetallovu stručnost u integraciji složenih obrambenih sustava, objavio je Rheinmetall u priopćenju. No Rheinmetallova strategija u Hrvatskoj proteže se daleko izvan razvoja bespilotnih kopnenih sustava. Tvrtka je već prisutna u pomorskom sektoru i posljednjih je mjeseci dodatno proširila suradnju s hrvatskom industrijom, brodograđevnim sektorom i akademskom zajednicom. To stvara temelje za dugoročnu lokalizaciju proizvodnje, razvoj novih tehnologija i jaču integraciju hrvatskih tvrtki u europske obrambene programe.

Premijer Andrej Plenković i Armin Papperger, glavni izvršni direktor Rheinmetall AG-a, također su održali bilateralni sastanak kako bi razgovarali o daljnjem razvoju Rheinmetallovih aktivnosti u Hrvatskoj, budućim ulaganjima, integraciji hrvatskih tvrtki u međunarodne lance opskrbe i mogućnostima proširenja proizvodnih i istraživačkih kapaciteta.

Nema puno vojnih mimohoda u Europi koji su nadaleko poznati i cijenjeni – ističe se poljski povodom Dana Oružanih snaga (odnosno pobjede nad Sovjetskom Rusijom u Bitci za Varšavu), britanski „Trooping the Colour“ povodom rođendana britanskog monarha, i tradicionalni francuski povodom Dana državnosti, odnosno La Fete National. Na ovom francuskom Hrvatska je do sada nastupila tek nekoliko puta, što se uvijek smatralo velikom čašću, no ove godine – unatoč tome što je dobila pozivnicu – na pariškom mimohodu neće sudjelovati. Razlog – besmislena odluka Predsjednika Republike.

Ministar obrane Ivan Anušić je u petak, 26. lipnja, prvi puta spomenuo da je Hrvatska pozvana na mimohod u Parizu:

Ministar Anušić na generalnoj probi mimohoda OS RH 2025. godine

„Počasna bojna je pozvana povodom Dana državnosti Republike Francuske da sudjeluje u mimohodu koji se svake godine održava u Parizu i ja ću svakako dati suglasnost da upravo oni odu tamo i predstavljaju Republiku Hrvatsku. Pozvani smo kao članica NATO-a, kao članica Europske unije i kao strateški saveznik Republike Francuske”.

Anušić je tom prilikom najavio da će dati suglasnost za sudjelovanje OS RH na ovoj manifestaciji, ali i da ne očekuje oko toga probleme s Predsjednikom:

„Mi nemamo nikakve službene informacije s Pantovčaka i ne vidim niti jedan suvisli razlog zbog čega bi se zabranio jedan protokolarni posjet na poziv našeg strateškog saveznika”.

Ministar obrane je još napomenuo da za sudjelovanje na takvom događaju nije potrebna suglasnost Predsjednika Republike jer se ne radi o vojnoj operaciji. Prema planu, na mimohodu je trebao sudjelovati 21 pripadnik Počasno-zaštitne bojne, koji su ovih dana trebali krenuti u pripremni kamp u Francusku.

Na reakciju predsjednika Milanovića trebalo je pričekati da prođe vikend, da bi se onda danas Milanović oglasio iz Supetra na Braču. „Hrvatska vojska neće ići na vojnu paradu u Pariz”, potvrdio je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović u izjavi za medije u Supetru.

“Zapovijed ne izdaje ni HDZ-ov kartel, ni Plenković, ni Anušić, nego ja kada ocijenim da je to potrebno, u situacijama koje ocijenim kritičnima, ispolitiziranima i štetnima za Hrvatsku, za naš ugled, dostojanstvo. Tako da ne znam koga to Plenković misli poslati u Pariz, možda mažuretkinje, koje respektiram, ali vojnici ne mogu ići, ako ja to ne dopustim“,

rekao je Predsjednik te naveo da prema Ustavu i zakonu hrvatske Oružane snage predstavlja vrhovni zapovjednik, u zemlji i inozemstvu.

„Plenković je dobio poziv, drži ga u ladici, o tome ne razgovara sa mnom. Mora o tome sa mnom razgovarati, moje mišljenje je u pravilu mišljenje promatrača, ali kada nešto ocijenim nepovoljnim onda sam arbitar i VAR soba i gotovo je. Dakle, vojska neće ići“,

istaknuo je Milanović te naveo i razloge zbog kojih Hrvatska vojska neće sudjelovati na mimohodu u Parizu. Kao jedan od razloga jest činjenica što Francuska lani nije poslala svoju vojsku na vojni mimohod u Zagreb.

Predsjednik Milanović na Danu grada Supetra (Photo: UPRH/Dario Andrišek )

„Prošle godine mi smo imali vojni mimohod, jednom u deset godina, na koji smo pozvali sve svoje NATO saveznike. Nisu svi došli, došli su Amerikanci, Englezi, još jedan krug država. Poslali su zastavu i barem nekoliko vojnika koji tu zastavu nose u postroju i salutiraju domaćinima. Postoji jedna država kojoj smo ostavili preko milijardu eura u zadnje vrijeme, to je Francuska. Ali oni ne da nisu došli, nego se uopće nisu opravdali. Radi se o državi s kojom i nemamo vojnu suradnju ozbiljniju, ali čiji smo kupac, imamo komercijalni odnos. I onda očekuješ da dođu jednom u deset godina na naš nacionalni praznik. Kupili smo od tebe robu za ogroman novac, ti ne dođeš. Pola godine kasnije evo ih u Beogradu. Zato nisu došli, jer su trgovali s Beogradom. Ni u to ne ulazim, sami smo si to dopustili, oni su donijeli odluku, nas ignoriraju, u Srbiju idu. Potpuno ignoriranje Hrvatske“,

pojasnio je predsjednik Milanović. Kada je riječ o odlasku OS RH u Pariz, Predsjednik Republike je ponovio kako će “biti onako kako odlučim ja, a Plenković neka se presvuče u uniformu i neka nosi hrvatsku zastavu“. Naglasio je kako od Francuske očekuje „respekt te recipročne i uzajamne odnose“.  „Plenković kaže da su Francuzi neki dan preletjeli iznad Jaruna. Kada je trebalo donijeti zastavu i biti među hrvatskim saveznicima, njih nema. Zašto ih nema? Trguju s Beogradom istom robom koju su prodali nama“, rekao je predsjednik Milanović te naglasio kako jedino SAD smatra pravim hrvatskim saveznikom: “Uskoro idem u Slunj na završetak najveće hrvatske vojne vježbe ove godine. To je vojna vježba Hrvatske vojske, a od svih naših saveznika tamo su jedino Amerikanci. Ljudi s kojima radimo posao, to su moji saveznici“.

Kao drugi razlog zbog kojega ne želi da HV ide u Pariz, Predsjednik je istaknuo činjenicu što Francuzi događaj predstavljaju kao „promociju Koalicije voljnih”. “Poziva nas vojska čiji prvi vojnik, načelnik francuskog Glavnog stožera, šalje poruke krvi i smrti – pripremite se da će vaša djeca ginuti“, naveo je predsjednik Milanović ističući da je situacija u kojoj vojnici imaju pravo na takav način politički komunicirati njemu neprihvatljiva.

SAD su za Milanovića jedini pravi saveznik

„Nalazimo se u vremenu kada više zapadnih generala govore o politici, o neizbježnosti rata s Rusijom. Kada generali počnu govoriti o politici vrijeme je da povučemo ručnu. U takvoj koaliciji Hrvatska, dok sam predsjednik, ne da neće sudjelovati, nego će učiniti sve da se od toga odmakne“,

rekao je predsjednik Milanović. I zaista, francuski predsjednik Emanuel Macron potvrdio je nedavno da je na vojni mimohod pozvao sve zemlje članice tzv. Koalicije voljnih: „Za nadolazeći 13. i 14. srpnja pozvao sam sve sudionike koalicije voljnih da dođu u Pariz na Dan pada Bastille te da održimo sastanak te koalicije.“ Ukrajina će pritom biti posebni gost, a zamišljeno je da na mimohodu u zračnom preletu sudjeluju francuske i ukrajinske zračne snage, koje bi trebale Pariz preletjeti s borbenim avionom Mirage.

Predsjednik Milanović je podsjetio i da je podržao, kao premijer, odlazak HV na vojnu paradu u Pariz 2013. godine, jer je to podržao i tadašnji predsjednik države i vrhovni zapovjednik:

OS RH na francuskom mimohodu 2013. godine

“Da je Josipović rekao ne može – ne može, ali mi smo svi rekli može i idemo. Zašto smo tada išli? Bio je drugi svijet, tek smo ušli u Europsku uniju, bili smo ekskluzivni gost na toj paradi. Sada su Francuzi pozvali sve žive, žele postrojavanje na Champs Élyséesu kao spomenik francuskoj veličini. Nisam siguran koliko će europskih država na to pristati, ali znam da Hrvatska neće“,

zaključio je predsjednik Milanović. Milanović je očito zaboravio da su osim 2013. godine Oružane snage RH na pariškom mimohodu sudjelovale i 2014. godine, ali da unatoč tome Francuzi jednako kao i prošle godine nisu poslali čak ni zastavu na hrvatski mimohod 2015. godine, povodom 20-te obljetnice VRO Oluja. Jednako kao ni SAD ni SR Njemačka, kojoj je tada Hrvatska platila nemale novce za kupovinu PzH 2000, koje su nakon velike neizvjesnosti ipak bile pokazane na mimohodu 2015. Sve to se događalo u mandatu premijera Zorana Milanovića, koji tada o tome nije rekao ni riječ, ali je mimohod gledao iz prvoga reda.

Na današnje izjave predsjednika Milanovića odmah se osvrnuo i premijer Andrej Plenković, također s morske destinacije na Hvaru. Premijer je istaknuo da protokolarno-ceremonijalni boravci pripadnika OS RH nisu u Milanovićevoj nadležnosti, nego su u nadležnosti ministra obrane Ivana Anušića sukladno Zakonu o obrani. „To nije vojna misija, operacija niti je Koalicija voljnih, nego smo tamo pozvani kao država koja s Francuskom ima sporazum o strateškom partnerstvu kojem pak on uopće nije pridonio,“ rekao je Plenković, podižući pritom ulog:

„I mi ćemo inzistirati, tj. ministar obrane će inzistirati prema načelniku Glavnoga stožera Kundidu. Ukoliko se dogodi da ovaj izda neku nepostojeću, u ovom kontekstu, usmenu zapovijed, ja već sada unaprijed govorim da u tom slučaju, ako načelnik Glavnog stožera ne ispuni ovo što je ministar Anušić najavio u petak, da on od tog trenutka više nema moje povjerenje i da očekujem njegovu ostavku.“

Plenkovićevo očekivanje je, naravno, neutemeljeno, kao i ideja da načelnik Kundid da ostavku zbog mimohoda a ne, primjerice, zbog do dana današnjeg izostale nabave propisne protuzračne obrane ili, pak, zastoja u opremanju HRM-a obalnim ophodnim brodovima.

Tijekom naredna 2 tjedna treba očekivati razmjenu uvreda i pravnih natezanja na relaciji Pantovčak-Markog trg-Krešimirov trg. Jedno je sigurno – na pariškom mimohodu neće biti sjajnih pripadnika Počasno-zaštitne bojne, koji na aveniji Champs-Elysees predstavljaju Hrvatsku i pripadnost ne samo francuskim nego univerzalnim vrijednostima „Liberté, égalité, fraternité“. Zašto je tome tako – zna samo Zoran Milanović.

Tijekom Hrvatsko-kanadskog gospodarskog foruma u Torontu, održanog u utorak 23. lipnja u sklopu službenog posjeta premijera Andreja Plenkovića Kanadi, osječka tvrtka Orqa potpisala je ekskluzivni sporazum o partnerstvu s kanadskom tvrtkom Remote Robotic Systems (RRS).

“Ovim Memorandumom o razumijevanju formaliziramo strateški okvir suradnje između tvrtki Orqa i Remote Robotics. Naš je cilj zajednički razvoj, proizvodnja i plasman naprednih obrambenih tehnologija, s posebnim naglaskom na besposadne sustave, protudronsku zaštitu te integraciju umjetne inteligencije u te sustave. Posvećeni smo tome da pomognemo našim saveznicima u izgradnji vlastitih obrambenih kapaciteta, a ovo partnerstvo je još jedan korak naprijed prema tom cilju”,

izjavio je Ivan Jelušić, suosnivač Orqe.

Sporazum predviđa prijenos tehnologije i proizvodnih licenci kako bi se uspostavila lokalna proizvodnja u Kanadi, kao i suradnju na razvoju rješenja za potrebe obrambenog i sigurnosnog sektora, te potporu obuci Oružanih snaga Kanade.

“Partnerstvo s Orqom omogućit će nam daljnje povećanje sposobnosti, razvoj opskrbnog lanca i softverskih rješenja te stvaranje kanadskog intelektualnog vlasništva za globalno tržište. Naš je cilj izgraditi kanadske kapacitete i sposobnosti u području malih besposadnih sustava, a ovo partnerstvo predstavlja ključan korak u osiguravanju te strateške sposobnosti za Kanadu danas i u budućnosti”,

rekao je Kevin Toderel, glavni izvršni direktor tvrtke Remote Robotics. Todorel je kasnije na društvenim mrežama objavio:

“Fraser Hahn i ja smo ovo započeli s 27 četvornih metara u zajedničkom prostoru u siječnju 2020. Bez investitora. Bez kupaca. Samo strast prema dronovima i pružanje vrijednosti svima koji bi radili s nama. Nismo znali što će se dogoditi. Jučer sam imao zadovoljstvo upoznati premijera Marka Carneyja i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Parliment Hillu (s Ivanom Jelušićem) dok krećemo u nevjerojatnu novu avanturu u izgradnji kanadskih suverenih sposobnosti i jačanju partnerstva s Orqa FPV.”

Osim Orqe, na Hrvatsko-kanadskom gospodarskom forumu sudjelovali su predstavnici ukupno 37 hrvatskih i kanadskih tvrtki.

*Photo: HGK, RRS

Danas je u Zagrebu boravio Andrius Kubilius, povjerenik Europske komisije za obranu i svemir, što je obilježeno nizom događaja. Najprije je Vlada na svojoj 169. sjednici ovlastila ministre financija i obrane, Tomislava Ćorića i Ivana Anušića, da u ime RH potpišu Sporazum o zajmu u okviru instrumenta SAFE („Sigurnosna inicijativa za Europu). Ovim Sporazumom definiraju se prava i obveze RH i EK vezano uz financijsku pomoć u obliku zajma za financiranje ulaganja u okviru Nacionalnog plana obrambenih ulaganja (European Defence Industry Investment Plan) kojeg je Vlada usvojila 27. studenog prošle godine. Sredstva iz Sporazuma o zajmu isplaćuju se u obrocima (tranšama), ovisno o napretku u provedbi Plana te uz uvjet raspoloživosti sredstava na financijskim tržištima, a Ministarstvo financija i Ministarstvo obrane dužni su Bruxellesu podastrijeti odgovarajuću dokumentaciju, uključujući izvješća o napretku i izvješća o ispunjenju preuzetih obveza.

Kako smo već ranije pisali na portalu Obris.org, Hrvatska je iz programa SAFE dobila pravo na zajam u maksimalnom iznosu od 1,7 milijardi eura, od čega je iznos od 255 milijuna eura dobila na raspolaganje za plaćanje avansa (pretfinanciranja), a sredstva će iskoristiti za kupovinu njemačkih tenkova Leopard (1,14 milijardi eura), francuskih haubica CAESAR (301,6 milijuna eura), čeških kamiona TATRA (211,7 milijuna eura), te za pojedine vrste streljiva (46 milijuna eura).

Nakon ove Vladine formalnosti, u Banske je dvore stigao europski povjerenik Kubilius, a dočekali su ga već spomenuti ministri Ćorić i Anušić, te glavni domaćin – premijer Andrej Plenković. Nakon razmjene mišljenja o europskoj sigurnosnoj politici, ruskoj agresiji na Ukrajinu, transatlantskim odnosima te posljedicama rata na Bliskom istoku, povjerenik Kubilius potpisao je s ministrima Ćorićem i Anušićem Sporazum o zajmu u okviru Instrumenta „Sigurnosna inicijative za Europu“ (SAFE) između Europske unije i Republike Hrvatske. „To je važan financijski instrument koji su brojne države članice iskoristile kako bi uzele povoljan zajam na 45 godina za ulaganje u svoje obrambene sposobnosti“, istaknuo je premijer Plenković. Povjerenik Kubilius istaknuo je da nas „izazovi i prijetnje s kojima smo suočeni u globalnom kontekstu obvezuju na preuzimanje odgovornosti za jačanje europske sigurnosti i obrane“.

„Upravo je to cilj Instrumenta SAFE, koji je utemeljen na europskoj solidarnosti i koji je bez presedana. To je prvi puta da Europska unija osigurava financijske mogućnosti za ulaganje u jačanje naše obrane, pomažući državama članicama u provedbi ciljeva dogovorenih s NATO-om“,

kazao je Kubilius, zaključivši: „Hrvatska pokazuje jasno vodstvo preuzimanjem odgovornosti za vlastitu obranu, ali i za obranu cijele Europe“. „Hrvatska možda jest mala po veličini, ali ima velike obrambene ambicije,“ objavio je Kubilius na društvenim mrežama nakon sastanka u Banskim dvorima.

Za kraj današnjeg posjeta Zagrebu, povjerenik EK za obranu i svemir Andrius Kubilius posjetio je vojarnu „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu, gdje je razgledao borbene avione Rafale, helikopter UH-60M Black Hawk, besposadne sustave Bayraktar TB-2, Orbiter 3B i FPV dronova hrvatske proizvodnje. Zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva brigadni general Krešimir Ražov upoznao je povjerenika Europske komisije Kubiliusa i ministra Anušića s modernim sposobnostima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, dok se ministar obrane Anušić pohvalio uspješno pokrenutim projektom temeljnog vojnog osposobljavanja.

“Drugi naraštaj spreman je za ulazak u vojarne već idući tjedan. Priziv savjesti i dalje je između 2 i 3 %. Povećali smo kapacitete s 800 na 900 ročnika po naraštaju, a do kraja kolovoza povećat ćemo kapacitet na 1000 ročnika po naraštaju na temeljnom vojnom osposobljavanju”,

rekao je Anušić, dodavši:

“Zadovoljni smo svime što činimo i generalno možemo podvući crtu i reći da ćemo do 2030. godine imati potpuno popunjenu pričuvu, popunjen profesionalni sastav Oružanih snaga Republike Hrvatske i potpuno opremljene Oružane snage Republike Hrvatske.”

Do kraja ove godine trebali bi se znati i detalji oko nabave novog sustava protuzračne obrane, dodao je ministar:

“Studije su napravljene, one će se vrlo brzo analizirati. Donijet će se određena odluka o konkretnom sustavu koji ćemo uzimati. Iamo nekoliko opcija – gledamo najbolje opcije, opcije koje su financijski, vremenom isporuke i njihovim operativnim sposobnostima najoptimalnije.”

Povjerenik Kubilius uzvratio je komplimentima na račun sposobnosti HRZ-a i hrvatskih FPV-dronova, te je pohvalio Hrvatsku kao izvrstan primjer drugim zemljama članicama Europske unije kako se ulaže u obranu.

*Photo: Vlada RH, MORH/J.Šeri

Američki veleposlanik pri NATO savezu, Matthew Whitaker, prošli je tjedan proveo u Hrvatskoj i regiji. Misija SAD-a pri NATO-u objavilo je da je Whitaker „putovao Zapadnim Balkanom kako bi osigurao regionalnu stabilnost u području koje je nekoć bio definirano sukobima.“  Što se tiče cjelodnevnog obilaska regije, Misija SAD-a je na društvenim mrežama objavila:

„U savezničkim zemljama, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Albaniji, veleposlanik je vidio kako se te nacije moderniziraju s nenadmašnim američkim oružjem poput Black Hawkova i Strykera. Potaknuo ih je da nastave svoj plan prema cilju predsjednika Trumpa o potrošnji od 5% BDP-a kako bi osigurali smrtonosni i spremni Savez. U Srbiji i na Kosovu poruka je bila jasna: SAD je najpouzdaniji partner za mir. Odabirom suradnje sa Zapadom umjesto nepouzdanih aktera gradi se sigurna, moderna budućnost. Odabirom američke obrambene tehnologije i preuzimanjem veće odgovornosti za vlastitu sigurnost, ove nacije prelaze preko sukoba iz prošlosti kako bi očuvale trajni mir.“

Kako je zapravo izgledala turneja Mathewa Whitakera po regiji i „Zapadnom Balkanu“?

Ponedjeljak – Hrvatska i Sjeverna Makedonija

U ponedjeljak, 20. travnja, stigao je u Zagreb gdje su ga čekali predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar obrane Ivan Anušić, te predstavnici tvrtke DOK-ING. Anušić je Whitakera proveo po vojarni „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu, gdje je upriličena i mini-izložba moderne opreme i tehnike OS RH, s posebnim naglaskom na borbene avione Rafale i helikoptere UH-60M Black Hawk, vozila Patria, Bradley i MRAP, RIB brodice nabavljene zahvaljujući SAD-u, te FPV dronovi osječke  tvrtke Orqa. Prema priopćenju Ministarstva obrane RH, ministar Anušić i veleposlanik Whitaker razgovarali o situaciji na jugoistoku Europe, Bliskom istoku i u Ukrajini, o opremanju i modernizaciji OS RH u suradnji sa SAD-om te o NATO-u u kontekstu sve složenijih geopolitičkih odnosa u Europi i svijetu. Hrvatski ministar obrane pohvalio sa i s hrvatskim izdvajanjima za obranu: „Hrvatska je u 2025. godini ispunila NATO cilj te smo dosegnuli 2,10 posto BDP-a obrambenih izdvajanja i čak 34 posto za opremu i modernizaciju. Ta ćemo izdvajanja postupno povećavati do 3 posto BDP-a u 2030. godini te 3,5 posto do 2035. godine“, kao i s projektima opremanja i modernizacije OS RH koja su u tijeku u suradnji sa SADom – kupovina raketnih sustava HIMARS i dodatnih 8 helikoptera Balck Hawk. Isporuka oba ova sustava očekuje se 2028. godine, ukoliko ih SAD ne preusmjere za neke sebi važnije svrhe. U Zagrebu se Matthew Whitaker susreo i s premijerom Plenkovićem kako bi obojica istaknula važnost jačanja transatlantskih odnosa, te je razgledao proizvodni pogon tvrtke DOK-ING.

„Ovaj posjet bio je prilika za predstavljanje DOK-ING-ovog portfelja, vizije i preko 34 godine inovacija koje su rezultirale oblikovanjem današnjeg krajolika besposadnih sustava. Hodajući zajedno hodnikom koji prati povijest naše tvrtke, obilježili smo jedan posebno značajan trenutak. Isporuka gotovo 150 besposadnih sustava za razminiranje U.S. Army predstavlja prekretnicu na koju smo izuzetno ponosni. Prisutnost članova američke delegacije koji danas hodaju ovom vremenskom crtom dodala je posebno značenje, podsjećajući nas na dugogodišnje partnerstvo izgrađeno na povjerenju, pouzdanosti i zajedničkoj predanosti. Također smo predstavili naš najnoviji bespilotni sustav, KOMODO s modulom za raspršivanje mina, koji je nedavno demonstriran na poligonu Hrvatske vojske Eugen Kvatering u Slunju. Posebno smo ponosni što DOK-ING, kao tvrtka sa sjedištem u Hrvatskoj, predanoj članici NATO-a, pruža napredna i pouzdana rješenja koja jačaju kolektivne sigurnosne i obrambene sposobnosti Saveza“,

objavila je tvrtka DOK-ING na društvenim mrežama.

Whitaker je iz Hrvatske otišao u Sjevernu Makedoniju, gdje se sastao s premijerom Hristijanom Mickoskim kako bi „razgovarali o jačanju suradnje unutar okvira Saveza, trenutnim sigurnosnim izazovima i zajedničkim prioritetima usmjerenima na unapređenje regionalne i globalne stabilnosti. Naglasili smo važnost kontinuirane koordinacije, partnerstva i zajedničkog djelovanja kao odgovor na suvremene sigurnosne prijetnje“. Mickoski je u svojoj objavi na platformi X dodao da je „izrazio zahvalnost  za snažnu i kontinuiranu podršku Sjedinjenih Američkih Država” te „potvrdio našu predanost vrijednostima i obvezama kao članice NATO-a“. O sličnim temama Whitaker je razgovarao i s makedonskim ministrom obrane Misajlovskim, dok su Oružane snage Sjeverne Makedonije, posebno specijalci, upriličili mali prikaz vozila JLTV i Husky. Veleposlanik Whitaker je pak objavio da su u Sjevernoj Makedoniji osobno uvjerio u nastavak jačanja borbenih sposobnosti:

„Od Strykera do JLTV-a i izloženih borbenih vozila Husky, njihova predanost modernizaciji oružja je impresivna. Pozdravljamo partnerstvo s premijerom Mickoskim i njegovim timom. Dok se trudimo ostvariti cilj predsjednika Trumpa od 5% BDP-a, Sjeverna Makedonije dokazuje da je pouzdana i spremna.“

Utorak i srijeda – Kosovo

Ispred veleposlanstva SAD u Prištini

Iz Makedonije Whitaker je u utorak, 21. travnja, otputovao na Kosovo, gdje je imao najopširniji program koji se protegnuo i na srijedu, 22. travnja.  Tamo se prvo susreo sa svojim sunarodnjacima iz Iowe, gdje je i sam proveo dobar dio života i rada. Nacionalna garda Iowe je od 2011. godine partner Republike Kosovo u sklopu „State Partnership Programa“, pri čemu je posebno radila na osnaživanju Kosovskih snaga sigurnosti. Whitaker se u Prištini sastao i s kosovskim dužnosnicima: s vršiteljem dužnosti predsjednika Haxhiuom, premijerom Kurtijem, ministrom obrane Maqedoncijem i predsjednicom parlamenta Albulenom Haxhiu. Kosovo je posljednjih mjeseci poduprlo više inicijativa predsjednika SAD-a Donalda Trumpa – postalo je članom Trumpovog tzv. Odbora za mir, te je najavilo poslati ljude za Međunarodne stabilizacijske snage u Gazi. Premijer Kurti Kurti je istaknuo da bi ubrzano članstvo Kosova u NATO-u osiguralo dugoročni mir na Zapadnom Balkanu, te je naglasio krhkost Zapadnog Balkana uzrokovanu hegemonističkom politikom Srbije, koju podržavaju Kina i Rusija, stoji u priopćenju nakon sastanka Kurti-Whitaker.

Tijekom drugog dana boravka na Kosovu, američki veleposlanik pri NATO-o posjetio je zapovjedništvo NATO-misije KFOR i zapovjednika general-bojnika Özkana Ulutaşa. To je bio važan susret, posebno u kontekstu što službenih što neslužbenih najava iz SAD-a o mogućem povlačenju iz regije, uključujući i KFOR. Whitaker je u objavi na platformi X naglasio:

„Mi smo najjači partner Kosova i jačamo sposobnost zemlje da se brani. Dok pozivamo saveznike da preuzmu veću odgovornost za europsku sigurnost, KFOR ostaje ključan za sigurnu i otpornu regiju.“

Četvrtak – prvo Beograd pa Podgorica

U četvrtak 23. travnja Mathew Whitaker je nakratko skočio do Beograda – tamo ga je dočekao predsjednik Aleksandar Vučić, dok drugih sastanaka s najvišim dužnosnicima nije bilo, što je ipak nadoknađeno Whitakerovom kolumnom u Politici pod nazivom „Rame uz rame – novo poglavlje za SAD i Srbiju“.

Razgovor u Beogradu bio je, čini se, najmanje ugodan od svih – u kratkoj Vučićevoj objavi na društvenim mrežama stoji tek da je s veleposlanikom Whitakerom „razgovarao o najvažnijim sigurnosnim i političkim pitanjima u regiji, položaju Srbije u složenim geopolitičkim okolnostima, kao i o potrebi da sačuvamo mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu.”

“Posebno sam istaknuo da je za Srbiju od presudnog značaja očuvanje sigurnosti našeg naroda na Kosovu i Metohiji, kao i nastavak odgovorne i ozbiljne politike koja podrazumijeva kako dijalog, tako i insistiranje na poštivanju međunarodnog prava i preuzetih obaveza. Srbija će nastaviti biti faktor stabilnosti, ali će uvek znati zaštititi svoje državne i nacionalne interese. Razmijenili smo mišljenja i o unapređenju odnosa Srbije i SAD, kao i o oblicima suradnje koji mogu doprinijeti većem međusobnom razumijevanju i očuvanju mira u regiji. Uvjeren sam da je otvoren razgovor važan, posebno u vremenima velikih izazova i promjena u međunarodnim odnosima,”

napisao je Vučić na društvenim mrežama.

Whitaker je u svojoj objavi također istaknuo “pokretanje nove ere u odnosima SAD-a i Srbije“, kao i zajedničku vježbu Srbije i NATO-a koja će se održati u svibnju.

“Ali, bio sam jasan: obrambena i sigurnosna suradnja Srbije s nepouzdanim partnerima stvara dugoročne strateške ovisnosti koje je teško otkloniti i komplicira buduću suradnju. Za moderno, napredno partnerstvo, strateška budućnost Srbije mora biti usklađena sa Zapadom. Sigurnost ovisi o odabiru pravih partnera“,

jasno je poručio Matthew Whitaker srpskom predsjedniku Vučiću. Slično je Whitaker ponovio i u beogradskom Centru za razminiranje, najavivši da Sjedinjene Američke Države planiraju dati dodatnih 1,5 milijuna dolara za razminiranje – uz već uloženih 28 milijuna dolara, uz opet jedan ALI: “Srbija ima ključni izbor: budućnost sigurnosti i rasta sa Zapadom“.

Iz Beograda je istoga dana, u četvrtak 23. travnja, Whitaker odletio u Crnu Goru na sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i zamjenikom premijera i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem koji je naglasio važnost ulaska u NATO i buduće članstvo u Europskoj uniji, kao i zajedničke napore u borbi protiv hibridnih prijetnji i dezinformacija, čemu je Crna Gora bila posebno izložena posljednjih godina. S druge strane, Whitaker je istaknuo snažnu američku podršku demokratskim procesima u Crnoj Gori i njenoj europskoj budućnosti.  Zajedno s ministrom obrane Draganom Krapovićem Whitaker je posjetio luku Bar, zapovjedništvo Mornarice i Pomorski operativni centar. „Od američke dron tehnologije za nadzor granica i pomorsku sigurnost do jačanja lučke infrastrukture i povezanosti — radimo na unapređenju kapaciteta koji doprinose sigurnosti ekonomskom razvoju Crne Gore“, objavilo je crnogorsko Ministarstvo obrane. Štoviše, ministar Krapović isplovio je s Whitakerom u barski akvatorij, pri čemu je naglasio da je dio prikazanih sposobnosti i mjesto održavanja sastanka – nova zgrada Mornarice Vojske Crne Gore –  potvrda posvećenosti resora obrane kontinuiranom procesu modernizacije kapaciteta Vojske, za šta je prošle godine utrošeno 42,83% obrambenog proračuna. Istaknuo je da je izdvajanje od 2,05% BDP za obranu ujedno i dokaz da je “Crna Gora odgovorno pristupila provođenju odluka koje su NATO lideri usvojili na prošlogodišnjem Summitu u Hagu”.

Albanija za kraj

Posljednji dan regionalne turneje, petak 24. travnja, Whitaker je proveo u Albaniji koja je, poput Kosova, također pristupila Trumpovom Odboru za mir i Međunarodnim stabilizacijskim snagama u Gazi. Razgovarajući s premijerom Ramom i njegovim timom, Whitaker je naglasio da se „radujemo što se sve još može postići u pogledu vojne mobilnosti nakon što Albanija ispuni cilj predsjednika Trumpa o obrambenoj potrošnji od 5% BDP-a.“ A kako bi to dodatno potvrdio, zajedno s ministrom obrane Armalom Nufijem imao je helikoptersku turu s UH-60 Black Hawkom iznad zračne baze Kuçovë. Nakon opširne modernizacije i nadogradnje koju je financirao NATO s oko 50 milijuna eura, baza je ponovno otvorena u ožujku 2024. ne samo kao zračna baza albanskih Oružanih snaga, već i kao moderno čvorište za buduće zračne operacije NATO-saveza.

Tijekom petodnevne regionalne turneje primjetan je izostanak posjeta Mathewa Whitakera Bosni i Hercegovini. Iako su SAD tijekom godine podržavale i pomagale operacije EUFOR i ALTHEA,  krajem prošle godine SAD su ukinule sankcije Miloradu Dodiku i tridesetorici njegovih suradnika i članova njegove obitelji, što je objašnjeno Dodikovim povlačenjem s dužnosti predsjednika Republike Srpske. Ove godine istječe i mandat visokom povjereniku u BiH Christianu Schmidtu, a Washington navodno već ima novi, drastično drugačiji plan za BiH. To očito zahtijeva veću posvećenost, za što veleposlanik Whitaker u ovih 5 dana nije imao vremena, a vjerojatno ni ingerencije.

Aktualnim satom počela je jučer nova, 10. redu sjednica Hrvatskog sabora u ovom sazivu. Među ostalim pitanjima za članove Vlade, ministar obrane Ivan Anušić i premijer Plenković dobili su 3 pitanja – o programu temeljnog vojnog osposobljavanja, o spremnosti sustava obrane i aktualnoj sigurnosnoj situaciji, te o kineskim raketama CM-400 koje su se nedavno vidjele na borbenom zrakoplovu MiG-29 srpskog Ratnog zrakoplovstva. Ovo potonje je posebno zanimalo zastupnika Nina Raspudića, koji je od premijera tražio odgovor na pitanje je li već i ranije znao za te rakete i ako je znao – zašto nije odmah razgovarao i upozorio našim partnerima?! Premijer Andrej Plenković je u podužem odgovoru bez puno sadržaja rekao:

“Što se tiče informiranosti, ona je bila u potpunosti istovjetna svih ljudi u vrhu hrvatske države svih ljudi koji se bave sigurnošću, uključujući i Predsjednika Republike. O tome kad je to bilo – to Vam neću govoriti. Ali je sigurno bilo prije nego što su bile objavljene na Tango Sixu. Što se tiče naše komunikacije s partnerima, ona ima dvije razine: jedna je ona formalna, službena, kada je ta raketa snimljena na MiG-u 29, i nakon toga smo krenuli u službenu, formalnu komunikaciju sa partnerima u okviru NATO-a, i to kroz Sjevernoatlantsko vijeće putem naših diplomatskih predstavnika. Što se tiče neformalnih kontakata, oni su postojali i ranije, ali to u ovom trenutku nit’ je bitno hrvatskoj javnosti, a niti Vama. Ono što je važno – važno je da te igre tko je kad što rekao, koliko je bilo mjeseci je potpuno nebitno … Sve što o ovakvim stvarima znam ja – a vezano je za obranu – zna i ministar obrane. Sve što znam ja kao predsjednik Vlade zna i Predsjednik Republike. Prema tome, te sitne igrice tko je što znao – to je zabava za javnost i nekakvo politiziranje kojem u biti nema mjesta. Da je to neki problem onda bi ta tema bila otvorena na Vijeću za obranu ili Vijeću za nacionalnu sigurnost – a nije! – jer jako dobro znamo na koji način saznajemo te informacije i kada.”

Potom se i on dotaknuo sigurnosti, ali i svoje omiljene teme – kreditnog rejtinga Hrvatske:

“Što se tiče naše sigurnosti, Hrvatska ulaže u svoje obrambene sposobnosti više nego ikada. Naš je obrambeni proračun u mandatima moje 3 vlade povećan 3 puta. On je danas dosegnuo 2,1 % BDP-a – to vam je točno ono što (to sigurno zna gospodin Lalovac) … ako vam je kreditni rejting na razini investicijskog, i to na razini A ili A- onda su sredstva koja plaćate za međunarodna zaduženja, tj. kamate na njih, 1,5% BDP-a, a ne 3,5% BDP-a. Zemlja kojoj ostane 2% BDP-a zato što odgovorno upravlja javnim financijama ostvaruje gospodarski rast i ima snage financirati obranu sa puno više sredstava nego ranije. Zato jesmo raspravljali i o ulaganjima u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, protuzračnu obranu, snaženje naše Kopnene vojske, jednako tako snaženje Hrvatske ratne mornarice, povećanje materijalnih prava hrvatskih vojnika, prisutnost Hrvatske vojske u dijelovima Hrvatske iz kojih je bila povučena, i ono što je najbitnije – sa ovim sjajnim projektom temeljnog vojnog osposobljavanja – čestitam ministru Anušiću i svim kolegama u MORH-u koji su to proveli, kao i ministru Božinoviću za onaj dio koji se odnosi na služenje u Civilnoj zaštiti ili pak oni koji to žele uraditi kao civilni rok – mislim da stvaramo pretpostavke za jačanje, i to kadrovsko jačanje, dugoročno, Hrvatske vojske u bitno izmijenjenim sigurnosnim okolnostima. 2008., kada je Hrvatski sabor suspendirao tadašnji vojni rok, mi smo taman u Bukureštu dobili pozitivnu odluku za članstvo u NATO-u – to je vjerojatno bio signal, uz enorman broj priziva savjesti, da se takva odluka donese.

Danas su okolnosti drukčije, i hrvatska Vlada, i Ministarstvo obrane, a i svi drugi koji su involvirani,  ponašaju se sukladno okolnostima u kojima smo danas. Mislim da vodimo odgovornu politiku i zajedno s partnerima čuvamo hrvatsku sigurnost. Naoružanje koje mi nabavljamo ima obrambeni karakter. Hrvatska nema ambicije prema bilo čijem teritoriju, ali ima zadaću i odgovornost za njene obrambene sposobnosti i snagu Hrvatske vojske, policije i svih drugih sastavnica domovinske sigurnosti, bude takva da zna odgovoriti na sve eventualne ugroze.”

Ministar obrane Ivan Anušić odgovarao je na pitanja zastupnica Marijane Petir i Sanje Bježančević. Na pitanje o temeljnom vojnom osposobljavanju istaknuo je snažan interes mladih čime je izuzetno zadovoljan: “Mladi razumiju, hoće i žele služiti svojoj Domovini”. Dodao je da se druge države suočavaju s političkim i općim poteškoćama u privlačenju mladih na ovakav oblik osposobljavanja, dok je u Hrvatskoj situacija bitno drukčija. Projekt je pripremljen u vrlo kratkom roku, uz uspostavu svih potrebnih zakonskih i organizacijskih okvira, te se Hrvatska po tome ističe među državama članicama NATO-a i Europske unije, moguće čak i kao jedinstven primjer, zadovoljno je zaključio Anušić.

Što se pak drugog pitanja tiče, Anušić je istaknuo da se pitanja nacionalne sigurnosti razmatraju sustavno i institucionalno, kroz nadležne državne institucije, u suradnji s Hrvatskim saborom te u okviru sustava domovinske sigurnosti.

“Ono što je ključno jest da je Hrvatska započela povijesni proces modernizacije Oružanih snaga Republike Hrvatske – prvi takve vrste i takvog razmjera. Taj proces bit će dovršen do 2030. godine, kada će Oružane snage biti potpuno suvremeno opremljene i spremne za sve izazove”,

poručio je Anušić, dodavši da su OS RH već danas visoko spremne i osposobljene za izvršavanje svih svojih zadaća: “Hrvatska je sigurna i hrvatski narod je siguran, a tako će ostati i u budućnosti”.