Od raznih naprednih oružja iz NATO kruga, zadnjih se tjedana opet profiliralo jedno – kao mogući „čarobni štapić“ koji bi svojom pojavom na bojištima rusko-ukrajinskog rata ovako ili onako preokrenuo tijek sukoba. Nakon tenkova Leopard, a onda i borbenih aviona F-16, sada je red došao na krstareće rakete, doduše ne Taurus iz Njemačke, već BGM-109 Tomahawk. Barem na načelnoj razini, ovo je međunarodnoj javnosti dobro poznato oružje, koje Sjedinjene Američke Države i pojedini odabrani saveznici još od 1991. koriste u nizu ratnih situacija.

Ipak, svjetlo medijskih reflektora je na ovo vrlo uspješno oružje ponovno palo od kraja rujna ove godine – kada je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tijekom svog posjeta SAD-u (radi sudjelovanja na jesenskom zasjedanju Ujedinjenih naroda) navodno opet od američkog predsjednika Donalda Trumpa zatražio njihovu isporuku Ukrajini. Iako su raniji takvi zahtjevi redovito nailazili na odbijanje, promijenjeni pristup SAD-a pitanju rata u Ukrajini i naoružavanja vlade u Kijevu navodno je donio i promjene u promišljanju isporuke ovih krstarećih raketa. Dok se u medijskom istupu Volodimira Zelenskog 24. rujna još čulo tek „Mislim da predsjednik Trump zna, a ja sam mu rekao jučer što trebamo, jednu stvar“, da bi nastavio: „Osim toga, mi to trebamo, ali to ne znači i da ćemo to iskoristiti. Jer, ako mi to imamo, ja mislim da je to dodatni pritisak na Vladimira Putina, da sjedne i razgovara“. Već se istoga dana iz neslužbenih izvora čulo da je ta „jedna stvar“ zapravo raketni sustav Tomahawk – što su uskoro dodatno potvrdile i izjave američkog potpredsjednika JD Vancea u nedjelju 28. rujna, te posredno i američkog izaslanika za Ukrajinu Keitha Kellogga iste te nedjelje.

Silno željeni Tomahawk

Od tada pa sve do danas traje nagađanje je li Trump na kraju prelomio o isporuci raketa Tomahawk za Ukrajinu, bez da se saznalo ikakvih dodatnih detalja o tom transferu, bio on u obliku vojne pomoći ili komercijalne prodaje oružja (bilo direktno Ukrajini ili prvo zapadnim saveznicima u okviru „Prioritised Ukraine Requirements List – PURL“ nabavne liste). U telefonskim razgovorima Zelenskog i Trumpa u subotu 11. i nedjelju 12. listopada opet su rakete Tomahawk navodno bile velika tema – da bi iste te nedjelje 12. listopada američki predsjednik Trump o tome bio upitan od novinara tijekom svog leta za Izrael. Odgovor je bio opet neodređen: „Vidjet ćemo… možda dopustim“, nastavljajući kako bi to bio „novi korak agresivnosti“ u ratu Ukrajine i Ruske Federacije. Detalji ove teme lako bi se mogli kristalizirati sutra, u srijedu 15. listopada, kada se u Bruxellesu očekuje prvo sastanak NATO ministara obrane, a onda i neformalni sastanak „Vijeća Ukrajina-NATO“, te tijekom popodneva i novo okupljanje država u formatu „Ramstein“ – sve to kao svojevrsni međunarodni uvod u još jedan sastanak predsjednika Zelenskog i Trumpa zakazan za petak 17. listopada u Washingtonu – s izričitom temom protuzračne obrane Ukrajine i osiguravanja njezinih sposobnosti dubinskih udara na prostor Rusije.

Pri tome, treba napomenuti da sama naznaka te ozbiljniji spomen dostavljanja raketa Tomahawk u Ukrajinu već izaziva jasnu i glasnu nelagodu u Moskvi. Još 2. listopada na sastanku diskusijskog kluba Valdai u Sočiju Putin je dobio pitanje o raketama Tomahawk te odgovorio: „To je nešto opasno. Što se tiče Tomahawka, to je vrlo moćno oružje, iako, istini za volju, nije baš moderno, ali je i dalje izvrsno oružje koje predstavlja prijetnju. Naravno, to neće napraviti ništa na promjeni ili na utjecaju na bilo koji način na situaciju na bojištu“. Potom je Putin nastavio: „Oni već imaju ATACMS sustav. I što je bilo od toga? Ruska protuzračna obrana se prilagodila tim oružjima. To je hipersonično oružje, ali smo ih mi počeli presretati i usprkos toj činjenici. Mogu li nam rakete Tomahawk nauditi? Mogu. Mi ćemo ih presresti i poboljšati našu protuzračnu obranu“. U nastavku se Putin osvrnuo i na međunarodno-politički utjecaj takvog oružnog transfera: „Hoće li to oštetiti naše odnose, imajući u vidu da smo konačno počeli nazirati svjetlo na kraju tunela? Naravno, to bi bilo štetno za naše odnose. Kako bi moglo biti drugačije?! Ne možete koristiti Tomahawke bez direktnog sudjelovanja američkog vojnog osoblja. To bi označilo nadolazak totalno nove faze u ovoj eskalaciji, uključujući i po pitanju odnosa Rusije sa Sjedinjenim Državama“. Samo tri dana kasnije, dodatno je sve to pojasnio u odgovoru na novo novinarsko pitanje: „To će voditi do uništenja naših odnosa ili barem pozitivnih trendova koji su se pojavili u tim odnosima. Dakle, ja kažem što mislim. A kako će se stvari događati, ne ovisi samo o nama“.

Još dva dana kasnije, u utorak 7. listopada, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov dodaje da ipak treba pričekati „jasnije izjave“ iz Washingtona – ponovivši prethodne stavove predsjednika Putina – da bi se u ponedjeljak 13. listopada još i od Dmitrija Medvedeva čulo kako bi „isporuka tih raketa mogla završiti loše za sve. I najviše od svih – za samoga Trumpa“, dodajući i da je „nemoguće razlikovati u letu nuklearne Tomahawke od onih konvencionalnih“. Naravno, ponovno se tu u priču uvodi nuklearno naoružanje – dok nova ispitivanja ruskog javnog mnijenja istog tog ponedjeljka 13. listopada navode da je na pitanje „Čime bi mi trebali odgovoriti ako Trump odluči poslati Tomahawke?“ odgovor za 50 posto ispitanih „udarima po državama NATO koje budu predavale Tomahawke Kijevu“, pa 24 posto „snažnim udarima po vojnim objektima Ukrajine“, još 14 posto „razvrgavanjem diplomatskih odnosa sa SAD-om“, i 12 posto „ničime, jer tijek Specijalne vojne operacije (SVO) rakete Tomahawk neće promijeniti“. Imajući u vidu ovakve ratoborne stavove ruskih medijskih ispitanika, treba sagledati o čemu se zapravo radi kad govorimo o ovim američkim raketama.

Plod zadnje faze Hladnog rata

USS Wisconsin (BB-64) ispaljuje BGM-109 Tomahawk tijekom Operacije “Pustinjska oluja”

Sustav BGM/RGM/UGM-109 Tomahawk plod je zadnjih faza Hladnog rata, s razvojem tijekom 1970-ih, uvođenjem u službu prvih varijanti tijekom 1980-ih i prvim borbenim korištenjem u Operaciji „Pustinjska oluja“ 1991. godine, kada ih je na iračke ciljeve bilo ispaljeno 288 komada s podmornica i raznih ratnih brodova. Već tada se spominjala izvrsna preciznost ovog oružja (spominjano oko 80 posto, a stvarno oko 50 posto), koja je u kasnijim doradama bila dodatno unaprijeđena. Spomenute su rakete prvotno bile djelo poduzeća General Dynamics, da bi ih onda proizvodili McDonnell Douglas, pa Hughes Aircraft Company i konačno Raytheon Missiles & Defense – s tim da je aktualna varijanta od ožujka 2021. godine „Tomahawk Block V“, dok se od rujna ove godine očekivalo i početak operativnog raspoređivanja podvarijante „Block Va, the Maritime Strike Tomahawk (MST)“ s raketama sposobnim gađati i pokretne ciljeve na moru. Ipak, treba posebno napomenuti kako su varijante raketa Tomahawk naoružane nuklearnim bojnim glavama (TLAM/N) navodno završile izvan službe još između 2010. i 2013. godine – što i Rusi dobro znaju, iako o njima Medvedev uporno priča zadnjih dana.

Tomahawk varijante – BGM/RGM/AGM-109, odnosno TASM/TLAM/GCLM/MRASM

Uglavnom, tek treba vidjeti hoće li zaista ove krstareće rakete srednjeg dometa (ovisno o varijanti od 500 do 2.500 km) osvanuti u Ukrajini. Ako do njihove isporuke stvarno dođe, te rakete promjera 52 centimetra i dužine oko 6 metara, raširit će svoja krila raspona oko 2,7 metara i krenuti prema ruskim ciljevima na visinama od 30 do 50 metara, brzinom oko 920 km na sat. Posebno je tu za Rusku Federaciju neugodna i činjenica kako se Tomahawk navodi kombinacijom inercijalnog te GPS navođenja, uz prepoznavanje terena do cilja – što ih čini prilično otpornima na većinu mjera ometanja i elektroničkog ratovanja. Ujedno, njihova konvencionalna bojna glava koja na oko 1,6 tona rakete iznosi oko 454 kg navodno može biti zamijenjena i s više vrsta kasetnih punjenja, među ostalim, možda i onim za specijalizirano suzbijanje protivničkih elektro-mreža (isprobano protiv Iraka 1991. i protiv Republike Srbije 1999. godine) – što bi vjerojatno moglo biti posebno zanimljivo za Ukrajinu koja je opet na meti usporedivih ruskih napada na svoj sustav za opskrbu strujom pred nastupanje nove zimske sezone grijanja.

Novo lansiranje

Iako se u početku radilo o krstarećim raketama srednjeg dometa za ispaljivanje s kopna, mora i s podmornica – uskoro su njegove kopnene varijante bile povučene iz službe te otpisane. Razlog ovom potezu bilo je sklapanje međunarodnog „Sporazuma o nuklearnim projektilima srednjeg dometa“ („Intermediate-Range Nuclear Forces Treaty“ ili „INF Treaty“), kojeg su 1987. potpisali Ronald Reagan i Mihail Gorbačov, i koji je na snagu stupio 1. lipnja 1988. godine – kojim su se SAD i SSSR obvezali da neće razvijati i raspoređivati kopneno raketno naoružanje dometa od 500 do 5.500 km (što je posebno pridonijelo smirivanju takvih prijetnji u Europi). Imajući u vidu odredbe ovog sporazuma, koji je na kraju vrijedio sve do 2. kolovoza 2019. za Sjedinjene Države te do 4. kolovoza 2025. za Rusku Federaciju – ne čudi da se za ovakve tipove naoružanja prvenstveno govorilo o njihovim mornaričkim varijantama.

Napomenimo da se po izlasku SAD-a iz okvira ovog sporazuma (gdje je predsjednik Trump svoj korak objašnjavao navodnim ruskim kršenjima slova sporazuma) spominjalo ponovno formiranje i kopnene varijante raketnog sustava Tomahawk – prvo novo lansiranje iz brodskog vertikalnog lansera Mark 41 izvedeno je na kopnu 18. kolovoza 2019. da bi se tim temeljem onda razvilo i mobilne kontejnerske lansere tipa Typhon ili „Strategic Mid-range Fires System“ (SMRF), čiju se premijeru vidjelo 27. lipnja 2023. godine. Dok i takav sustav načelno rješava pitanje iz čega bi Ukrajina potencijalno mogla lansirati dobivene rakete Tomahawk – stvar se dodatno olakšala i prezentacijom održanom baš jučer, u ponedjeljak 13. listopada, kada je na prvom danu trodnevnog vojnog sajma „Association of the United States Army (AUSA) Annual Meeting & Exposition“ u Washingtonu američka tvrtka Oshkosh Defense LLC predstavila svoj teški lanser „Extreme Multi-Mission Autonomous Vehicle (X-MAV)“ na kamionu 10*10 s blokom od ukupno 4 lansirna kontejnera za rakete Tomahawk.

* Ovaj tekst dio je serijala – vojne analize dana na portalu Jutarnjeg lista. Objavljen je 14. listopada 2025. pod nazivom “Zašto i sam spomen Tomahawka izaziva paniku u Moskvi? Pogledajte što bi se sve našlo u dometu moćnih američkih raketa i o kakvom se zapravo oružju radi” i u originalnom obliku može se naći na adresi: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/tomahawk-rakete-ukrajina-rusija-trump-eskalacija-15632324