U 2023. godini ukupni globalni izdaci za vojsku dosegnuli su 2443 milijarde dolara, što je povećanje od 6,8 ​​posto u realnim vrijednostima u odnosu na 2022. To je ujedno bio najveći međugodišnji porast od 2009., pri čemu je 10 najvećih potrošača u 2023. – predvodnici Sjedinjene Države, Kina i Rusija – povećalo svoju vojnu potrošnju, prema novim podacima o globalnoj vojnoj potrošnji koje je objavio Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI), a dostupnima na www.sipri.org.

Ukrajinska vojna potrošnja rapidno je porasla

Vojna pomoć Ukrajini smanjuje jaz u potrošnji s Rusijom. Naime, ruska vojna potrošnja porasla je za 24 posto na procijenjenih 109 milijardi dolara u 2023. To je porast od 57 posto od 2014., godine kada je Rusija anektirala Krim. Vojna potrošnja Ukrajine 2023. bila je 59 posto veličine ruske. Međutim, Ukrajina je tijekom godine primila i najmanje 35 milijardi dolara vojne pomoći, uključujući 25,4 milijarde dolara od SAD-a. U kombinaciji, ova pomoć i vlastita vojna potrošnja Ukrajine bili su ekvivalentni oko 91 posto ruske potrošnje. Tako su u 2023. vojni izdaci Rusije činili 16 posto ukupne državne potrošnje, a njezino vojno opterećenje (vojna potrošnja kao udio u bruto domaćem proizvodu, BDP) iznosila je 5,9 posto.  S druge strane, Ukrajina je bila osmi najveći potrošač u 2023., nakon porasta potrošnje od 51 posto na 64,8 milijardi dolara. To je Ukrajini donijelo vojno opterećenje od 37 posto i predstavljalo 58 posto ukupne državne potrošnje.

SAD ostaje najveći NATO-ov potrošač, ali europske članice povećavaju udio

Prema NATO podacima, Poljska je šampion vojne potrošnje u 2023.

Godine 2023. 31 članica NATO-a imala je 1341 milijardu dolara, što je jednako 55 posto svjetskih vojnih izdataka. Vojna potrošnja SAD-a porasla je za 2,3 posto na 916 milijardi dolara u 2023., što predstavlja 68 posto ukupne vojne potrošnje NATO-a. U 2023. većina europskih članica NATO-a povećala je svoje vojne izdatke. Njihov zajednički udio u NATO-u bio je 28 posto, najviše u desetljeću. Preostalih 4 posto dolazi iz Kanade i Turske. ‘Za europske članice NATO-a, protekle dvije godine rata u Ukrajini iz temelja su promijenile sigurnosne izglede“, rekao je Lorenzo Scarazzato, istraživač SIPRI-jevog Programa za vojnu potrošnju i proizvodnju oružja. “Ova promjena u percepcijama prijetnji odražava se u rastućim udjelima BDP-a koji se usmjeravaju na vojnu potrošnju, pri čemu se cilj NATO-a od 2 posto sve više smatra osnovnom linijom, a ne pragom koji treba dostići.”

Desetljeće nakon što su se članice NATO-a službeno obvezale na cilj trošenja 2 posto BDP-a na vojsku, 11 od 31 članice NATO-a dosegnulo je ili premašilo ovu razinu 2023. godine — što je najveći broj otkako je obveza preuzeta. Još jedan cilj – usmjeravanje najmanje 20 posto vojne potrošnje na ‘potrošnju na opremu’ – ispunilo je 28 članica NATO-a 2023. godine, u odnosu na 7 u 2014. godini.
Također, SIPRI je objavio i kako sve veći vojni izdaci Kine povećavaju potrošnju susjeda. Naime, Kina je drugi najveći vojni potrošač u svijetu, izdvojila je procijenjenih 296 milijardi dolara za vojsku u 2023., što je povećanje od 6,0 ​​posto u odnosu na 2022. Ovo je bio 29. uzastopni godišnji rast kineskih vojnih izdataka. Kina je činila polovicu ukupne vojne potrošnje u regiji Azije i Oceanije. Nekoliko kineskih susjeda povezalo je vlastita povećanja potrošnje s rastućim vojnim izdacima Kine.

“Kina usmjerava velik dio svog rastućeg vojnog proračuna na jačanje borbene spremnosti Narodnooslobodilačke vojske“, kaže Xiao Liang, istraživač SIPRI-jevog programa za vojnu potrošnju i proizvodnju oružja. “Ovo je potaknulo vlade Japana, Tajvana i drugih da značajno izgrade svoje vojne sposobnosti, trend koji će se dodatno ubrzati u nadolazećim godinama.”  Tako je Japan 2023. izdvojio 50,2 milijarde dolara za svoju vojsku, što je 11 posto više nego 2022. Vojni izdaci Tajvana također su porasli za 11 posto 2023., dosegnuvši 16,6 milijardi dolara.

Rat i napetosti na Bliskom istoku potiču najveći porast potrošnje u proteklom desetljeću

Procijenjeni vojni izdaci na Bliskom istoku porasli su za 9,0 posto – na 200 milijardi dolara u 2023. To je bila najveća godišnja stopa rasta u regiji zabilježena u proteklom desetljeću.

Izraelski Iron Dome – “mračni predmet želja”

Izraelska vojna potrošnja – druga najveća u regiji nakon Saudijske Arabije—porasla je za 24 posto i dosegla 27,5 milijardi dolara u 2023. Povećanje potrošnje uglavnom je potaknuto velikom izraelskom ofenzivom u Gazi kao odgovorom na napad Hamasa na južni Izrael u listopadu 2023. “Veliki porast vojne potrošnje na Bliskom istoku 2023. godine odražava brzu promjenu situacije u regiji – od zatopljavanja diplomatskih odnosa između Izraela i nekoliko arapskih zemalja posljednjih godina do izbijanja velikog rata u Gazi i straha od sukob u cijeloj regiji“, rekao je Diego Lopes da Silva, viši istraživač SIPRI-jevog Programa za vojnu potrošnju i proizvodnju oružja. Zanimljive podatke objavio je taj Institut o tome kao je vojna potrošnja u Srednjoj Americi i na Karibima 2023. bila 54 posto veća nego 2014. Eskalacija razine kriminala dovela je do povećane upotrebe vojnih snaga protiv kriminalnih skupina u nekoliko zemalja u subregiji.

Potrošnja Dominikanske Republike porasla je za 14 posto u 2023. kao odgovor na pogoršanje nasilja bandi u susjednom Haitiju. Vojna potrošnja Dominikanske Republike naglo je porasla od 2021., kada je ubojstvo haićanskog predsjednika Jovenela Moïsea bacilo Haiti u krizu.  A u Meksiku su vojni izdaci dosegnuli 11,8 milijardi dolara 2023., što je povećanje od 55 posto u odnosu na 2014. (ali smanjenje od 1,5 posto u odnosu na 2022.). Izdvajanja za Guardia Nacional (Nacionalnu gardu) — militariziranu silu koja se koristi za suzbijanje kriminalnih aktivnosti — porasla su s 0,7 posto ukupnih vojnih izdataka Meksika 2019., kada je snaga osnovana, na 11 posto 2023. godine.

Meksička Guardia Nacional

“Korištenje vojske za suzbijanje nasilja bandi godinama je rastući trend u regiji jer vlade ili nisu u stanju riješiti problem konvencionalnim sredstvima ili preferiraju trenutne — često nasilnije — odgovore,” napominje Diego Lopes da Silva, viši Istraživač u SIPRI-jevom Programu vojne potrošnje i proizvodnje oružja.

SIPRI je objavio i da je Indija imala četvrti najveći vojni trošak u svijetu 2023. S 83,6 milijardi dolara, njezini su vojni izdaci bili 4,2 posto veći nego 2022.

Najveći postotak povećanja vojne potrošnje u bilo kojoj zemlji u 2023. zabilježen je u Demokratskoj Republici Kongo (+105 posto), gdje je došlo do dugotrajnog sukoba između vlade i nedržavnih naoružanih skupina. Južni Sudan zabilježio je drugi najveći postotni porast (+78 posto) usred unutarnjeg nasilja i prelijevanja iz sudanskog građanskog rata.

Poljska vojna potrošnja, 14. najveća u svijetu, iznosila je 31,6 milijardi dolara nakon što je porasla za 75 posto između 2022. i 2023., što je daleko najveće godišnje povećanje bilo koje europske zemlje.

U 2023. vojni izdaci Brazila porasli su za 3,1 posto na 22,9 milijardi dolara. Pozivajući se na smjernice NATO-a za potrošnju, članovi brazilskog Kongresa podnijeli su ustavni amandman Senatu 2023. koji ima za cilj povećati vojni teret Brazila na godišnji minimum od 2 posto BDP-a (u odnosu na 1,1 posto 2023.).

Vojna potrošnja Alžira porasla je za 76 posto na 18,3 milijarde dolara. To je bila najviša razina izdataka koju je Alžir ikada zabilježio, a uvelike je posljedica naglog porasta prihoda od izvoza plina u zemlje Europe kako su se udaljavale od ruskih opskrba. Iran je bio četvrti najveći vojni potrošač na Bliskom istoku 2023. godine s 10,3 milijarde dolara. Prema dostupnim podacima, udio vojne potrošnje dodijeljen Islamskoj revolucionarnoj gardi porastao je s 27 posto na 37 posto između 2019. i 2023. godine, objavio je SIPRI.