Počelo je, počelo! U srijedu, 29. listopada, objavljeno je da američka vojska smanjuje broj vojnika stacioniranih u Rumunjskoj, smanjujući razmještaj NATO-a u zemljama uz istočnu europsku granicu s Ukrajinom. To je prvo službeno priznanje Sjedinjenih Država o najavljenim planovima smanjenja svoje prisutnosti u Europi. Naime administracija Donalda Trumpa naznačila je više puta da planira dati prioritet svojoj vojnoj prisutnosti u indo-pacifičkoj regiji kako bi se borila protiv rastuće prijetnje iz Kine, kao i usredotočiti se na vlastite granice i prioritete na zapadnoj hemisferi. U jučerašnjoj izjavi američka vojska je objavila da će se borbeni tim 2. pješačke brigade 101. zračno-desantne divizije vratiti u svoju matičnu bazu Fort Campbell u Kentuckyju “bez zamjene” kao dio plana za “osiguravanje uravnoteženog rasporeda snaga“. U priopćenju Zapovjedništva američkih snaga u Europi i Africi “kao dio namjernog procesa koji provodi ministar rata za osiguranje uravnoteženog rasporeda američkih vojnih snaga.”
Otprilike 4000 vojnika raspoređeno je u Rumunjsku 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu , a poslani su dijelom kako bi se umirili saveznici zabrinuti zbog mogućnosti proširenja ruske agresije na istočni bok NATO-a. Pod novom Tumpovom administracijom, došla su i upozorenja saveznicima u Europi da moraju više ulagati u vlastitu obranu.
“Ovo nije američko povlačenje iz Europe niti signal smanjene predanosti NATO-u i članku 5. Naprotiv, ovo je pozitivan znak povećane europske sposobnosti i odgovornosti. Naši saveznici u NATO-u ispunjavaju poziv predsjednika Trumpa da preuzmu primarnu odgovornost za konvencionalnu obranu Europe. Ova prilagodba rasporeda snaga neće promijeniti sigurnosno okruženje u Europi,”
napominje se u priopćenju američkog Zapovjedništva za Europu i Afriku.
Rumunjsko Ministarstvo nacionalne obrane ranije je izjavilo da su Rumunjska i njezini saveznici obaviješteni o američkoj odluci o “smanjenju broja američkih snaga u Europi”. U izjavi, Ministarstvo je ocijenilo “povlačenje dijela američkih trupa raspoređenih na istočnom krilu NATO-a kao dio procesa ponovne procjene globalnog položaja američkih vojnih snaga“. Preraspoređivanje bi smanjilo broj američkih vojnika stacioniranih u Rumunjskoj na otprilike 1000, priopćilo je Mnistarstvo nacionalne obrane, a utjecalo bi na vojnike stacionirane u zračnoj bazi Mihail Kogălniceanu, važnom logističkom i obučnom središtu za NATO snage u jugoistočnoj Europi. Neslužbeno se govori o smanjenju za oko 800 vojnika od ukupnooko 1700 vojnika. Te snage su zamišljene kao dio prve linije obrane ako bi se ruska invazija na Ukrajinu proširila dalje na zapad. Odluka uzima u obzir i da je NATO konsolidirao svoju prisutnost i aktivnost na istočnom krilu, što SAD-u omogućava da promijeni svoj vojni položaj u regiji, dodaje se u priopćenju.
Ovaj potez je izazvao je rijetke kritike republikanskih saveznika Donalda Trumpa u Kongresu, koji su napali Pentagon zbog najave politike bez konzultacija s vojnim zapovjednicima ili zakonodavcima.
U zajedničkoj izjavi republikansko vodstvo Odbora za oružane snage Zastupničkog doma i Senata osudilo je odluku o povlačenju trupa iz Rumunjske, jer ona “potkopava odvraćanje i riskira pozivanje na daljnju rusku agresiju“. „Ova odluka također šalje pogrešan signal Rusiji upravo u trenutku kada predsjednik Trump vrši pritisak kako bi prisilio Vladimira Putina da sjedne za pregovarački stol kako bi se postigao trajni mir u Ukrajini“, stoji u izjavi Rogera Wickera, predsjednika Odbora za oružane snage Senata, i Mikea Rogersa, predsjednika Odbora za oružane snage Zastupničkog doma,obojica iz redova Republikanske stranke, uz opsku: „Predsjednik je potpuno u pravu: sada je vrijeme da Amerika pokaže svoju odlučnost protiv ruske agresije. Nažalost, odluka Pentagona čini se nekoordiniranom i u izravnom sukobu s predsjednikovom strategijom.“ Dogodilo se to, napomenuli su, samo nekoliko tjedana nakon što su ruski dronovi narušili rumunjski zračni prostor.
Tijekom konferencije za novinare, ministar obrane Ionuț Moșteanu rekao je da Amerika ima trupe stacionirane u Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj. Izvijestio je da će 3500 NATO vojnika, uključujući i američke, ostati stacionirano u Rumunjskoj. „To je dovoljno za naše potrebe“, rekao je Moșteanu, dodavši: “Nastavit ćemo ulagati u rumunjsku vojsku“. Ministarstvo je odluku nazvalo “očekivanom, budući da je Rumunjska u stalnom kontaktu sa svojim američkim strateškim partnerom“.
Dužnosnici duž istočnog krila NATO-a lobirali su kod američke strane da se ne smanjuje broj vojnika u zemljama bliskim Rusiji, uključujući Poljsku i baltičke zemlje, gdje su strahovi od ruske agresije i napora za destabilizaciju najveći.
Prošlog mjeseca, oko 20 ruskih dronova ušlo je u poljski zračni prostor u upadu koji je naveo NATO da podigne zrakoplove kako bi ih oborili. Usprkos zabrinutosti istočnog krila NATO-a oko potencijalnog smanjivanja američke prisutnosti u toj regiji u vrijeme sve agresivnije Rusije, Trump je u rujnu u Washingtonu rekao da bi SAD mogao povećati broj svojih vojnika u Poljskoj. Tijekom sastanka s poljskim predsjednikom Karolom Nawrockim prošlog mjeseca, Trump je novinarima rekao da planira zadržati trenutni broj američkih vojnika u Poljskoj: „Ako ništa drugo, možemo tamo staviti više, ako žele. Oni već dugo žele imati veću prisutnost“. Dužnosnici u Poljskoj i Litvi rekli su da ne očekuju da će SAD smanjiti broj vojnika u tim zemljama. U svakom slučaju, EU i NATO u dogledno vrijeme očekuju novi izazovi.
