U četvrtak, 21. svibnja, iz SAD-a su stigle vijesti o povlačenju te zemlje iz još jednog velikog ugovora o kontroli naoružanja, onog pod nazivom “Open Skies”, u kojem sudjeluje i Hrvatska. Predsjednik SAD-a Donald Trump toga je dana izvjestiteljima iz Bijele kuće izjavio da se “Rusija nije pridržavala sporazuma. Dakle, dok god se oni neće pridržavati, mi ćemo se iz njega povući“. Sjedinjene Američke Države uskoro će i službeno obavijestiti Rusku Federaciju da se povlače iz ugovora “Otvoreno nebo” (Open Skies Treaty), potpisanog 24. ožujka 1992. u Helsinkiju, koji nacijama dozvoljava letove nad teritorijem drugih potpisnica uz korištenje napredne senzorske opreme, ne bi li se provjerilo da u pripremi nisu kakve vojne akcije. No istodobno dok je washingtonska administracija objavljivala Trumpovu namjeru za povlačenje iz ugovora, predsjednik SAD-a je s druge strane najavljivao kako postoji mogućnost daljnjih pregovora s ruskom stranom koji bi mogli “spasiti” američko sudjelovanje: “Postoji šansa da sklopimo novi sporazum ili poduzmemo nešto da ovaj dogovor ponovno zaživi. Mislim da ono što će se dogoditi će biti naše povlačenje iz toga, a oni će onda doći i željeti postići sporazum“. To je ipak malo vjerojatno, što su potvrdili čak i Trumpovi pomoćnici.

Ugovor “Open Skies” je ispregovaran u doba predsjednika Georgea H.W. Busha i njegovog ministra vanjskih poslova Jamesa Bakera, a sklopljen je 1992. godine, nakon pada Sovjetskog Saveza. U to doba, kada je došlo do kratkotrajnog zatopljavanja odnosa između Rusije i SAD, ideja je bila smanjiti šansu za slučajno izbijanje rata time da se pomaci postrojbi i raspored novih projektila i naoružanja učine jasno vidljivima. No nije to bila nova ideja: prvi je američki predsjednik Dwight D. Eisenhower u ljeto 1955. predložio opsežan plan na tu temu, a odbio ga je sovjetski premijer Nikita S. Hruščov, kao nastojanje da se špijunira slabijeg neprijatelja.

Američki motivi

Trideseta godišnjia u pitanju…

Ugovor je stupio na snagu tek 10 godina nakon potpisivanja, točnije 1. siječnja 2002. godine, no od tada do danas ponešto je i izgubio na onoj važnosti koju je imao u trenutku potpisivanja. Jedan razlog za ovo je tehnološki.  Iako ne mogu u potpunosti zamijeniti sve informacije koje prikupljaju osjetljivi senzori specijaliziranih zrakoplova, danas su široko dostupne i prilično jeftine razne moderne komercijalne satelitske fotografije. Treba napomenuti da odredbama ovog ugovora ni tada, a niti danas nisu bili obuhvaćeni sateliti, ipak glavno sredstvo prikupljanja obavještajnih podataka. Kao drugi faktor smanjenja važnosti ovog govora spominju su ruske restrikcije pri nadzornim letovima SAD-a, koje službeni Washington tretira kršenjima odredbi sporazuma. Posebice se tu radi o (1) ruskim zabranama izviđačkih letova američkih aviona iznad Kalinjingrada, enklave na Baltiku za koju se vjeruje da u njoj Rusija raspoređuje nuklearno oružje koje bi moglo dosegnuti Europu, (2) zabranam letova u graničnim područjima prema Gruziji, te (3) zabranjama letova nad područjima velikih ruskih vojnih vježbi.

“Dođete do točke u kojoj morate reći da je dosta“, smatra američki pregovarač za pitanja kontrole naoružanja Marshall Billingslea, dodajući da “SAD ne mogu nastaviti sudjelovati u tom ugovoru ako će ga Rusija kršiti bez posljedica“. Američki dužnosnici također spominju da je Donald Trump bio bijesan i zbog ruskog izviđačkog leta 2017. godine, provedenog direktno iznad njegova imanja s golf terenima (Bedminster, savezna država New Jersey). Uz to, kako se saznaje iz klasificiranih izvještaja, Pentagon i američke obavještajne agencije tvrdile su da Rusi spomenute letove iznad SAD-a također koriste i ne bi li mapirali američku kritičnu infrastrukturu koja bi potencijalno mogla biti ciljevima cyber napada ili udara konvencionalnim naoružanjem. William R. Evanina, direktor Nationalnog centra za kontraobavještajna djelovanja i sigurnost (National Counterintelligence and Security Center, pri uredu ravnatelja Nacionalnih obavještajnih službi – ODNI) izjavio je da izviđanje takvih civilnih ciljeva “predstavlja neprihvatljiv rizik za američku nacionalnu sigurnost.” No prikupljanje takvih podataka nije zabranjeno ovim ugovorom, a mnogo je takvih informacija sada javno dostupno i putem servisa Google Earth ili kroz komercijalne satelitske snimke.

Međunarodne posljedice

Trumpova odluka nužno će izazvati probleme s europskim saveznicima SAD-a, uključujući i one u okrilju NATO saveza koji su također potpisnici “Open Skies” ugovora. Europski saveznici su već najavili da oni misle ostati pod okriljem ugovora “Open Skies”, ali su i upozorili da bi na izlazak Washingtona Ruska Federacija zasigurno odgovorila obustavom svojih letova koje te saveznice koriste za nadziranje pokreta trupa na svojim granicama, a bez potrebe za vlastitim namjenskim satelitima ili drugim takvim visokohnološkim sustavima. Sve je to posebno važno za baltičke zemlje. Uz to, europske države takve redovite letove – koje provode SAD, Velika Britanija i niz manjih država – smatraju i važnim sredstvom za nastavak rada s Rusijom, pa čak i kada Moskva sve češće blokira planove leta koji izgledaju dopustivi po ovom sporazumu. Desetak europskih potpisnica sporazuma “Open Skies”, uključujući Francusku i Njemačku, izrazilo je u petak, 22. svibnja, žaljenje nad odlukom Trumpove administracije oko povlačenja iz ovog ugovora. “Mi žalimo zbog objave iz Vlade SAD-a o njihovoj namjeri za povlačenje iz ugovora ‘Open Skies’, iako dijelimo njihovu zaokupljenost načinima na koje odredbe sporazuma primjenjuje Ruska Federacija“, stoji u izjavi ministara vanjskih poslova Belgije, Češke, Finske, Francuske, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Njemačke, Španjolske i Švedske. “Mi ćemo nastaviti implementirati sporazum ‘Open Skies’ koji pruža očigledne dodatne vrijednosti za našu arhitekturu kontrole konvencionalnog naoružanja i za našu zajedničku sigurnost“, stoji u izjavi europskih država, uz dodatak da će nastaviti razgovarati s Rusijom (kao što je prethodno bilo odlučeno među NATO saveznicama i drugim europskim partnerima) ne bi li se riješilo otvorena pitanja kao što su neutemeljena ograničenja nametnuta za letove iznad Kaliningrada, i pozvale su Rusiju da ih uklopi.

Sastanak Sjevernoatlantskog vijeća o sporazumu “Open Skies”, 22. svibnja 2020. godine

Nešto oštriji prema Rusiji bio je glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg. Nakon sastanka NATO članica u petak, 22. svibnja, Stoltenberg je označio Moskvu kao krivca za trenutne probleme ovog ugovora: “Rusija je mnogo godina nametala ograničenja za letove koja nisu u skladu sa sporazumom, uključujući tu i ograničvanje letova iznad Kaliningrada i restrikcijom letova u Rusiji blizu granica s Gruzijom. Rusko ustrajno selektivno primjenjivanje obveza prema sporazumu ‘Open Skies’ potkopalo je doprinose ovog važnog ugovora sigurnosti i stabilnosti euro-atlantske regije.” Na kraju izjave je poručio službenoj Moskvi: “Ruski povratak u pridržavanje njegovih okvira najbolji je način za očuvanje svih prednosti ovog ugovora“.

Rusija je na sve ovo odgovorila u petak, 22. svibnja, kroz izjave zamjenika ministra vanjskih poslova Sergeja Rjabkova, koji je rekao da američko povlačenje potkopava međunarodnu sigurnost i da Washington nije pružio dokaze da Moskva krši odredbe ovog sporazuma. Zamjenik predsjedavatelja Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev rekao je pak da je američka obustava pridržavanja ugovora očekivana u kontekstu povlačenja Trumpove administracije iz širih okvira međunarodne sigurnosne arhitektore. “Odluka koja je objavljena iz Washingtona o predstojećem povlačenju iz sporazuma ‘Open Skies’ je idući korak SAD-a na putu uništavanja desetljećima stare međunarodne sigurnosne arhitekture“, rekao je Medvedev, dodavši: “U izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa i ministra vanjskih poslova Mikea Pompea za okončavanje američkog sudjelovanja u ovom sporazumu očekuje se da će biti ustrojeno kroz navodne optužbe o ruskim kršenjima njegovih odredbi. Slična shema opravdavanja za svoje vlastite destruktivne akcije bila je korištena iz Washingtona češće nego jednom, kao iskonstruirani razlog za povlačenje iz još jednog fundamentalnog dokumenta na polju kontrole naoružanja, uključujući tu i  sporazume o proturaketnoj obrani, i o projektilima srednjeg i kraćeg dometa“.

Kuda to vodi?

Trumpova odluka, naime, može biti promatrana i kao dokaz da se on sprema izaći i iz onog jedinog preostalog velikog bilateralnog sporazuma o kontroli naoružanja koji je još preostao s Rusijom – “Novi START”, koji ograničava SAD i Rusiju na 1.550 operativnih nuklearnih projektila svaku. Taj sporazum ističe u veljači iduće godine, samo koji tjedan nakon iduće predsjedničke inauguracije u SAD. Trump insistirao da se i Kina mora pridružiti onome što sada ograničava samo nuklearne arsenale SAD i Rusije. Trumpova administracija planira održati detaljne razgovore s ruskom stranom o budućnosti sporazuma “Novi START”, što je potvrdio i novopostavljeni pregovarač za pitanja kontrole naoružanja Marshall Billingslea. No ne čini se da će Kinezi sudjelovati na tom prvom sastanku, iako je Billingslea “uvjeren” da će se i oni na kraju pridružiti. Za sada Kina nije pokazala ikakav interes za ograničavanje svog nuklearnog arsenala, koji predstavlja otprilike petinu onog SAD-a ili Rusije. Neki kritičari pristupa američke administracije ovoj temi tvrde da je insistiranje na sudjelovanju službenog Pekinga u tim pregovorima zapravo “otrovna pilula” koja bi trebala potopiti cijeli ugovor. Europski dužnosnici već su jasno izrazili strah po pitanju obnove sporazuma “Novi START”, zadnjeg od sporazuma koji ograničavaju američko i rusko strateško nuklearno naoružanje, do čijeg isteka je ostalo samo 9 mjeseci.

Za Donalda Trumpa odluka o izlasku iz ugovora “Open Skies” predstavlja treći navrat izlaska iz velikog međunarodnog sporazuma o kontroli naoružanja. Prije dvije godine je izašao iz sporazuma o kontroli iranskog nuklearnog programa, kojeg je ispregovarao predsjednik Barack Obama. Prošle godine Trump je izašao iz Sporazuma o nuklearnim projektilima srednjeg dometa (The Intermediate-Range Nuclear Forces Treaty – INF Treaty), također tumačeći da ne želi sudjelovati u sporazumu kojeg Rusija neprestano krši. Tada je, kao i danas, rekao kako očekuje da će Rusi tražiti sklapanje novog sporazuma, no oni to nisu napravili. Malo je vjerojatno da će se u ovom slučaju Rusi predomisliti.

Američki obrambeni proračun iz 2019. (National Defense Authorisation Act), kojeg je potpisao sam Trump, traži od predsjednika da Kongres upozori 120 dana prije nego što pokrene postupak izlaska – što Trump izgleda nije napravio. S druge strane, prema odredbama samog sporazuma “Open Skies”, formalna američka obavijest Rusiji i ostalim potpisnicama pokreće 6-mjesečni rok do konačnog izlaska iz okvira sporazuma. Uz to, potrebno je održati i sastanak svih država potpisnica unutar 60 dana od takvog poteza. Dakle, razni rokovi tu već itekako teku…