Srijeda 3. travnja ujedno je 770. dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini, državi koja je zadnjih dana imala prilično lijepo vrijeme s tek ponešto oblaka i rijetkim slabim padalinama. Takvo vrijeme, osim što načelno pogoduje kopnenim djelovanjima, ujedno je pomoglo državi u sučeljavanju s posljedicama masivnih ruskih napada na strujnu infrastrukturu kojima je Ukrajina bila pogođena tijekom zadnjih desetak dana. Naime, oštećenja ili uništenja oko 80 posto toplinskih proizvodnih kapaciteta ukrajinskog privatnog energetskog poduzeća DTEK bila su tek dio problema, budući da se uz štete na brojnim termoelektranama krajem prošlog tjedna bilježilo i napade na velike hidroelektrane Kanev, Kremenčuk i Kamjanske (druga, treća i četvrta stepenica na Dnjepru) te hidroelektranu Dnjestar na zapadu Ukrajine. Sve je to nabrzinu dovelo do potrebe za dnevnim uvozom struje iz Mađarske, Moldove, Rumunjske, Poljske i Slovačke, kao i učestalim redukcijama (posebno u Harkivskoj i Donjeckoj te Dnjepropetrovskoj oblasti oko Krivog Riha). U nedjelju 31. ožujka tome su dodane i štete na strujnoj infrastrukturi u oblasti Odesa (prvenstveno visokonaponske trafostanice) – gdje je oko 170.000 potrošača neko vrijeme bilo bez struje (a onda ponegdje i bez vode). ijk878Ondje se užurbano radilo na popravcima, baš kao i u Harkivu, koji je 31. ožujka, prvi put od petka 22. ožujka imao čitav dan bez nestanka struje, usprkos velikim štetama koje će se otklanjati još mjesecima.

Dok je lijepo vrijeme vodilo manjoj potrošnji, a proizvodnja solarnih i vjetroelektrana ipak nadopunjavala izvore struje u situaciji krize klasičnih velikih elektrana – ipak se čulo kako su oštećenja, osim na građanstvo, utjecala i na Oružane snage Ukrajine, čija se željeznička logistika također usporila spomenutim štetama, ometajući barem donekle i dopremu zaliha te pojačanja prema bojišnici. To je bitno s obzirom na činjenicu da zadnjih dana Ukrajina nije slavila Uskrs – budući da se tek krajem prošle godine prihvatilo dopunjenu verziju Julijanskog kalendara prema kojoj su samo fiksni crkveni blagdani završili usklađeni sa Zapadom, dok se one promjenjive i nadalje slavi po starom kalendaru (tako da im Uskrs ove godine pada na nedjelju 5. svibnja). Dakle, za Ukrajince i Ruse zadnjih dana nije bilo vjerskog blagdana, pa snage agresora nadalje intenzivno napadaju na fronti zapadno od Bahmuta te zapadno i jugozapadno od Donjecka.

Ukrajinski vojno-obavještajni izvori tu procjenjuju kako Ruska Federacija trenutno u Ukrajini ima oko 474.000 vojnika, kojih je doduše većina iz sastava tzv. “pričuvnih pukovnija” i raznih doknadnih postrojbi formiranih nabrzinu – u programima obuke ljudstva od nule do borbene uporabe u samo 27 dana (individualna obuka, obuka u okviru postrojbe, borbena koordinacija). Iako se donedavno govorilo o smanjenju jurišnog korištenja oklopne tehnike – navodno je i oko 80 posto takve ruske opreme na bojišnici zapravo obnovljena ili modernizirana stara tehnika, dok je tek oko 20 posto stvarno novo i nedavno proizvedeno. Ipak, sve je to bilo žestoko korišteno zadnjih dana, kad se širom bojišnice bilježilo barem tri veća ruska oklopno-mehanizirana naleta s malo ili nimalo uspjeha.

Stanje na terenu

Za razliku od sjevera Donbasa, gdje se tek povremeno bilježe okršaji istočno od Kupjanska (Sinkivka), tek zapadno od okupirane Kremine i zadnjih dana su bile kontinuirane borbe (na prilazima ukrajinskom uporištu Terni). Slično je bilo i južno od rijeke Siverski Donjec, gdje se od Bilogorivke prema jugu ustrajno čulo o kopnenim sukobima – uz mogućnost da su između ukrajinskih uporišta Verhnokamjanske i Spirne agresori uspjeli ponešto napredovati na zapad, tako da se ondje čulo i o sukobima na prilazima ukrajinskom selu Ivano-Darivka. Čitava ta bojišnica od Kupjanska do pred Bahmut bila je učestalo podvrgnuta ruskim udarima korištenjem vođenih zrakoplovnih bombi, uz redovito djelovanje i ruskog topništva (do 800 granata po fronti na sjeveru Donbasa).

Što je ostalo od Ivanivske?

Mimo toga, nastavljen je i ruski pritisak zapadno od okupiranog Bahmuta, gdje se i nadalje spominju borbe oko ukrajinskog uporišta Bogdanivka, na istočnim prilazima Časiv Jaru (konkretno, u prilazu istočnom predgrađu “Kanalska četvrt” ili “Novi”, koje vodni kanal “Siverski Donjec – Donbas” dijeli od zapadnije glavnine grada) te južnije u selu Ivanivske. Kako izgleda, ne samo da Ivanivske nije okupirano od Rusa, iako su se time višekratno hvalili, već je zadnjih dana ondje propao i jedan od oklopnih juriša kojima se pokušalo mehaniziranom kolonom brzinski pregaziti ukrajinsku obranu u toj zoni. Usprkos svakodnevnim borbama, izgleda da bitnijih promjena bojišnice nije bilo ni južnije od Bahmuta, posebno na potezu Klišćivka-Andriivka.

Južnije od Bahmuta, glavna zona sukobljavanja i dalje je na sjeverozapadu, zapadu i jugozapadu okupiranog grada Donjecka. (1) Sjeverozapadno od Donjecka, na prostoru zapadno od sad okupirane Avdiivke, nastavljena su ruska nastojanja za probijanjem ukrajinske obrambene linije oslonjene na selo Berdiči na sjeveru te zatim južnije uz tok rijeke Durnaja – istočno od Semenivke, pa na jug mimo okupirane Orlivke i onda klinasto na zapad uz Umanske te opet na istok uz Netailove, sve do Pervomajske. Ovdje treba napomenuti kako izgleda da se ukrajinska obrana sela Berdiči još drži, dok su agresori iz okupirane Orlivke uspjeli doći na južni prilaz Semenivke (zaobišavši tamošnji vodotok i umjetna jezera) te se sad borbe vode u samoj Semenivki. Jednako tako, na zapadnom ulazu u poljoprivredne prostore klina od Umanske do Netalove nalazi se sad okupirano selo Tonenke – iz kojeg Rusi zadnjih dana nastoje napredovati na zapad prema Umanske. To im ide jako sporo, a nije tu pomogao ni 30. ožujka izveden nalet oklopnom kolonom od 36 tenkova i 12 oklopnih transportera – koju su uspješno dočekali pripadnici ukrajinske 25. padobranske “Sičeslavske” brigade s dovoljno protuoklopnog naoružanja. Ipak, na jugu tog prostora agresoru je navodno uspjelo zauzeti naseljeni potez neposredno sjeverno od središta ukrajinskog sela Pervomajske (krajnji zapadni kraj sela Vodjane, koje se prostire na oko 8 km uz cestu koja prati sjevernu obalu rijeke Vodjanaja, također ukroćenu u brojna umjetna jezera) – čime će vjerojatno biti otežano i održanje u ukrajinskim rukama zapadne polovice uporišta Pervomajske (koje se proteže na oko 7 km uz južnu obalu Vodjanaje i sad je podijeljeno među zaraćenim stranama).

(2) Zapadno od Donjecka nastavljene su borbe oko ukrajinskih uporišta Nevelske, Krasnogorivka i Georgiivka – gdje treba napomenuti kako se zadnjih dana čulo i o ruskom napredovanju s istočnog ruba u samo središte sela Georgiivka (što ukrajinski izvori ne priznaju). Slično je nejasna situacija i oko 12 km južnije, (3) po pitanju stanja stvari u ukrajinskom uporištu Novomihailivka. Ondje već neko vrijeme agresori drže istočnu polovicu naselja, a zadnjih dana se čulo i o neuspješnom pokušaju oklopno-mehaniziranog nasrtaja sjeverno od naselja, oko ukrajinskih položaja na zapadu naselja. Budući da to nastojanje (treći takav nalet zabilježen zadnjih dana na bojištu u Ukrajini) nije uspjelo, ovog tjedna onda se bilježilo i još jedno rusko prebacivanje težišta napada – od neuspjeha sjeverno od sela na poljoprivredne prostore južno od naselja, vjerojatno opet uz korištenje i tamošnjeg usjeka za barem donekle zaklonjen pristup bojištu. Iako je sve to navodno imalo i manjeg uspjeha, čitava se situacija nije bitnije promijenila, među ostalim i radi brzih protunapada branitelja.

Kako izgleda, slična je borbena situacija s malo bitnijih pomaka zadnjih dana bila bilježena i dalje niz bojišnicu na jugu Ukrajine. Ruski napadi oko ukrajinskog uporišta Vugledar (s istoka prema cesti O-0532 i selu Vodjane) su zaustavljeni, kao i nastojanja agresora prema selima Staromajorske i Urožaine na prostoru južno od Velike Novosilke. Usprkos brojnim okršajima južno od Orihiva (glavni pravac neuspješne ukrajinske ljetne ofenzive) i stanje u selu Robotine te na sjeverozapadnim prilazima ruskom uporištu Verbove nije se mijenjalo. Nadalje, usprkos umjereno učestalim ruskim napadima izvođenima svakog dana na prostor ukrajinskih mostobrana na okupiranoj istočnoj obali donjeg toka rijeke Dnjepar – ni ondje izgleda nije bilo promjena tijeka bojišnice. Ovakvo generalno stanje stvari treba pripisati kako ruskim preslagivanjima snaga, tako i ukrajinskom vještom korištenju brojnih lakih bespilotnih letjelica, koje dobro služe u vrijeme dok tek polagano pristižu veće količine topničkog streljiva obećane sa Zapada.

Za kraj napomenimo i da se nastavljaju pogranični sukobi Rusije i Ukrajine u prostoru između ukrajinske oblasti Sumi i ruskih regija Kursk i Belgorod. Uz nastavak svakodnevne razmjene salvi topništva, raketnih bacača te bespilotnih letjelica, više se ne bilježe napadi ruskih pobunjenika iz Ukrajine u Rusiju. Ipak, budući da su vlasti iz Moskve na tim prostorima okupile ponešto vojnih pojačanja, sad se govori o pokušajima ruskih upada na ukrajinsku stranu granice, kao i žestokim zračnim napadima na te ukrajinske prostore (među ostali i korištenjem zrakoplovnih aerosol bombi od 1500 kg, ODAB-1500, kakvu se 30. ožujka izbacilo na prostor pograničnog mjesta Velika Pisarivka, s kojeg su nedavno ruski pobunjenici kretali u borbe prema ruskom mjestu Grajvoron u Belgorodskoj oblasti). Ujedno, svi ti ruski zračni i topnički napadi na ciljeve uz bojišnicu imali bi i bitno više žrtava da ta mjesta nisu uvelike evakuirana. Čisto za primjer – u Časiv Jaru kod Bahmuta od predratnih skoro 13.000 stanovnika do danas je ostalo njih tek oko 780 – dok su još i bitno temeljitije evakuirana naselja zapadno od danas okupirane Avdiivke, gdje mjesta na prvoj liniji imaju tek ponekog stanovnika (njih 11 u Berdiči, 4 u selu Keramik te 4 u Novokalinove), a ona malo dalje u pozadini ponešto više (oko 300 ljudi u Očeretine i 170 u selu Želanije) – uz stalne napore na nastavku evakuacije civila.

Zračni napadi

Belgorod: kako se zaštititi od ukrajinskih dronov?

Subota 30. ožujka započela je ruskim lansiranjem 12 kamikaza-dronova Shaheed-136/131 s rta Čauda na Krimu (9 uništeno) te još 4 rakete protuzračnog sustava S-300/S-400 usmjerene balističkom putanjom na ciljeve u Donjeckoj oblasti – od čega su dvije pogodile ukrajinski grad Selidove (zaleđe bojišnice zapadno od Avdiivke, u pozadini Umanske, Netailove, Pervomajske). Barem 6 ukrajinskih bespilotnih letjelica djelovalo je na prostorima ruske regije Belgorod, gdje se guverner Vječeslav Gladkov hvalio novopostavljenim zaštitnim strukturama postavljenim po javnim mjestima Belgoroda – dok se na društvenim mrežama čuje kako su ta mjesta prvo i osnovno postala ilegalnim toaletima, tako da sklanjanje u njih ispada prilično smrdljivo i neugodno.

Nedjelja 31. ožujka započela je eksplozijama u Hmeljnickom, koji su napale ruski kamikaza-dronovi. Bio je to dio vala od ukupno 11 takvih letjelica s okupiranog Krima i Primorsko-Ahtarska u Rusiji, od čega su Ukrajinci u dolasku uspjeli srušiti 9 komada. Uz to je na Ukrajinu otposlano i 14 krstarećih raketa Kh-101/555 iz strateških bombardera Tu-95MS iz oblasti Saratov (9 srušeno), jedna balistička raketa “Iskander-M” s Krima te vođena raketa Kh-59 iz zračnog prostora okupiranog Zaporižja. Cilj dijela tih raketnih napada opet je bilo veliko plinsko čvorište (s nedalekim podzemnim skladištima plina) nedaleko mjesta Strji, na jugu ukrajinske regije Lviv, koje je bilo gađano i 24. te 29. ožujka. Ovoga puta ondje se čulo o ukupno 5 eksplozija, uništenju upravne zgrade tamošnjeg energetskog kompleksa te dvije poginule osobe. Dok su Ukrajinci barem tri svoje bespilotne letjelice tog dana slali u rusku regiju Jaroslavje (preko 150 km sjeveroistočno od Moskve) te prema Krasnoarmejsku u oblasti Saratov (na Volgi, oko 600 km istočno od ukrajinskih prostora) – ruski kamikaza-dronovi opet su napali energetsku infrastrukturu u Odesi, a njihova raketa sustava S-300 pogodila je balističkom putanjom poljoprivrednu infrastrukturu kod Berislava u Hersonskoj oblasti. Ujedno su registrirane i eksplozije kod Harkiva, gdje je samo koji dan ranije bio pogođen i terenski vojni logor južno od grada Čuguiva – a sad se gađalo i ciljeve u četvrti Ševčenkiv na sjeverozapadu grada.

Noć na ponedjeljak 1. travnja Rusi su iskoristili za lansiranje još 3 kamikaza-drona Shaheed-136/131 (2 srušena), a jednom raketom protuzračnog sustava S-300 gađan je grad Družkivka u neposrednom zaleđu Časiv Jara (pogođena tamošnja “Palača kulture”). Ujedno je bio uništen i most u ukrajinskom gradu Gulajpolje u oblasti Zaporižje, za kojeg su agresori tvrdili kako se koristi za logistiku ukrajinskih branitelja. Tijekom dana Rusi su raketama gađali i Krivi Rih, konkretno njegov međunarodni aerodrom zapadno od prigradskog mjesta Lozuvatka – da bi branitelji tvrdili kako je nadolazeći projektil srušen bez dodatnih šteta, dok se iz ruskih izvora čulo o dva uspješna pogotka unutar jednog dana. Za to vrijeme čulo se i o ukrajinskim bespilotnim letjelicama iznad ruskih oblasti Belgorod (barem 3) te Lipeck – dok je još 6 dronova bilo srušeno i nad Crnim morem. Rezultati takvih djelovanja izgleda da su obuhvaćali požar u ruskom mjestu Hotkovo, oko 60 km sjeverno od Moskve – gdje je metom bilo poduzeće “Elektroizolit” koje proizvodi razne elektroizolacijske materijale. Ujedno, moglo se čuti i kako je Ruska Federacija uvelike evakuirala većinu preostalih plovnih jedinica Crnomorske flote s Krima dalje na istok, u luku Novorosijsk – koja je onda uvelike blokirana baržama ne bi li se smanjila vjerojatnost upada ukrajinskih besposadnih dronova do ondje usidrenih ruskih ratnih brodova.

“Spavaonica” u tvornici dronova u tatarstanskom mjestu Alabuga

Utorak 2. travnja opet je započeo ruskim lansiranjem 10 kamikaza-dronova s rta Čauda na okupiranom Krimu (9 srušeno u ukrajinskoj regiji Djepropetrovsk) te jedne vođene rakete Kh-59 s neba nad okupiranim dijelom Zaporiške oblasti u Ukrajini. Raketni napad pogodio je cilj u gradu Dnipro, kad je barem 5 ljudi bilo ranjeno. Zauzvrat, čulo se o ukrajinskom napadu na ciljeve u dalekom Tatarstanu – oko 900 km istočno od Moskve, odnosno oko 1200 km od najbližeg ukrajinskog prostora. Konkretno, na ukrajinskoj se meti našao grad Jelabuga/Alabuga u čijoj je gospodarskoj zoni poduzeće koje po licenci sastavlja iranske kamikaza-dronove Shaheed (u ruskoj varijanti zvane “Geranj-2”) – no izgleda da je umjesto same tvornice kamikaza-dronova pogođen bio tek obližnji smještaj za radnike (lokalni dužnosnici spominju barem 13 ozlijeđenih u “studentskom smještaju“, sve studente Politehničkog učilišta, od čega barem 4 i stranci iz Afrike te jugoistočne Azije).

Dok se o točnom sredstvu napada još nagađa, prvi su navodi govorili o ukrajinskom dronu dugog dometa UJ-22 Airborne, dok se dodatno spominjalo i besposadnu varijantu lakog aviona Aeroprakt A-22 Foxbat kao moguće oružje. Uz to se ukrajinskom letjelicom dugog dometa Lyutyy gađalo i oko 17 km južnije smještenu rafineriju kod mjestu Nižnjokamska. Rafinerija “Taneko” poduzeća Tatnaft osnovana je 2005. godine i ujedno je prva rafinerija izgrađena od početka do kraja u postsovjetskoj Rusiji. Do 2022. ona se popela na peto mjesto najvećih takvih pogona u državi (prerada 16,2 milijuna tona nafte godišnje), a danas je na trećem mjestu. Ukrajinski napad izazvao je pogodak u njezine primarne instalacije (CDU-7) te prateći požar, iako se moglo čuti kako štete ipak nisu kritične. Slično je neugodan navodno bio i napad pripadnika ukrajinske vojno-obavještajne službe na trafostanicu unutar Sevastopolja na okupiranom Krimu – iako štete nisu bile kritično teške, ipak je dio grada na više sati ostao bez struje.

Međunarodna arena

Dok se zadnjih dana od mađarskog premijera Viktora Orbana moglo čuti kako bi za Ukrajinu bilo idealno da postane tampon-zona između Ruske Federacije i NATO saveza, američki milijarder Elon Musk opet se proslavio prognozama kako ukrajinska Odesa samo što nije pala pa bi Kijev s Moskvom trebao hitno početi pregovore – prije no što izgube i kompletan pristup Crnom moru. Sve to dolazi u vrijeme kad Ukrajina obilježava dvije godine oslobođenja Kijevske oblasti od okupacije ruskih trupa, koje su te 2022. za sobom ostavile više od 1.200 mrtvih, stotine nestalih, logore za mučenje i likvidaciju te masovne grobnice nedužnih civila. Ukupno je dosad policija u Ukrajini pokrenula više od 116.000 kaznenih postupaka za ratne zločine, od kojih oko 23.000 u samoj Kijevskoj regiji. Pa ipak, razni si ljudi dopuštaju razne komentare, dok pojedine skupine političkih radikala zaoštravaju i pitanja pomoći Ukrajini u Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Mikea Johnsona sve češće optužuju za prolijevanje ukrajinske krvi

Dok tek treba vidjeti kako će proći izbori za Europski parlament zakazani od 6. do 9. lipnja ove godine, mnogi već nagađaju kako bi pobjeda raznih ekstremnih desničara (često potpomognutih iz Moskve i premreženih ruskim obavještajnim operacijama) lako mogla u pitanje dovesti i isporuke oružja za Ukrajinu. U međuvremenu se slična situacija već događa u Sjedinjenim Državama, gdje radikalna frakcija republikanske stranke odana Donaldu Trumpu u Zastupničkom domu Kongresa već duže blokira veliki paket financijske i vojne pomoći za Ukrajinu. Kako se moglo čuti ovih dana, republikanski čelnik Zastupničkog doma Mike Johnson možda bi temu pomoći Ukrajini ipak mogao staviti na dnevni red nakon povratka zastupnika s uskršnjih praznika 9. travnja ne bi li se o tome moglo raspravljati prije idućeg odlaska svih tih ljudi na godišnji odmor 22. travnja ove godine – povodom židovskog blagdana Pashe. Naravno, pri svemu tome bi Zastupnički dom trebao usvojiti baš onaj isti tekst akta o međunarodnoj pomoći za Ukrajinu, Izrael i Tajvan kakvog je Senat usvojio 13. veljače – jer inače ta dva različita akta tek moraju u posebnu proceduru međusobnog usklađivanja, koja bi naravno opet mogla potrajati, uz neizvjesnost postizanja ikakvog operativnog dogovora proukrajinske većine u oba doma Kongresa s raznim republikanskim “steklišima”.

* Ovaj tekst dio je serijala – vojne analize dana na portalu Jutarnjeg lista. Objavljen je 3. travnja 2024. pod nazivom “Ukrajinci nemaju rješenje za razorne vođene bombe, Rusima propao golemi napad, šok za Kremlj daleko od fronte” i u originalnom obliku može se naći na adresi: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ukrajinci-nemaju-rjesenje-za-razorne-vodene-bombe-rusima-propao-golemi-napad-sok-za-kremlj-daleko-od-fronte-15446001