Petak, 6. listopada, ujedno je 590. dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini. Nakon relativno lijepog vremena tijekom ovog tjedna, tamošnja bojišta počinju osjećati jesensko vrijeme – očekuje se zahlađenje sutra, a onda ponovno i početkom tjedna. Uz povremenu kišu, mjestimično se očekuje i prvi mraz. Sve to utječe i na intenzitet kopnenih sukobljavanja – koja su sredinom tjedna bila intenzivnija, a onda slabe. Uz razmjene topničke vatre i intenzivno rusko korištenje zrakoplovstva po ukupnoj dužini bojišnice, kopnene borbe su i nadalje bile koncentrirane na već poznatim zonama, uz mnogo napada i protunapada, ali s malo pomaka linije fronte.
Konkretno, ukrajinska inicijativa je bilježena u tri zone: (1) neposredno sjeverno od rijeke Siverski Donjec (predjeli zapadno od Kremine, u kojima se pokušavalo osloboditi prostore istočno od sela Torske i Jampolivka, te prostor Serebrjanskih šuma). Uz to, (2) tu spada i prostor oko grada Bahmuta, s posebnim naglaskom na zonu južno od grada, gdje se već neko vrijeme odolijeva ruskim protunapadima oko oslobođenih sela Klišćivka i Andriivka, polagano napredujući i istočno od tih naselja u smjeru trase za Ruse strateški bitne ceste T-0513 Bahmut-Gorlivka. Osim toga, (3) tu je i zona „ukrajinske ofenzive“, kako na primarnom smjeru (južno od Orihiva u Zaporižju), tako i na sekundarnom smjeru (južno od Velike Novosilke na granici Donjecke i Zaporiške oblasti). Kao prvo, južno od Orihiva ukrajinska su nastojanja bila usmjerena na širenje sigurne zone oko oslobođenog sela Robotine (na zapad i sjeverozapad, prema selu Kopani), te na jugoistok i istok – na rubovima okupiranih sela Novoprokopivka i Verbove. Pritom je sredinom ovoga tjedna u čitavoj toj zoni bio val jakih ruskih protunapada, koji usprkos snazi nisu agresorima donijeli pomaka, ali ni zaustavljanja ukrajinskog pritiska. Kao drugo, oko Velike Novosilke borbe su bile koncentrirane oko 17 km jugoistočno, gdje Ukrajina ustrajno pokušava osloboditi rusko uporište Prijutne. Ujedno, tu su bilježeni i brojni ruski protunapadi – s pokušajima napredovanja i ponešto istočnije, od Novodonjecke na sjever prema ukrajinskom uporištu Zolota Niva.
Kako izgleda, zone oko okupiranog grada Donjecka bile su i tijekom ovog tjedna žarišta intenzivnih sukobljavanja, no na potezu Novomihailivka-Marinka-Prvomajske-Avdiivka nije bilo vijesti o bitnijim pomacima bojišnice. Uz to, teško je bilo ocijeniti tko u ovom borbenom sektoru ima jasnu inicijativu, budući da obje strane prvo i osnovno naglašavaju protivničke napade i svoju obranu. Ipak, kako izgleda, ruska strana je jasno u napadu na sjeveru Donbasa – gdje od početka mjeseca izgleda traje ograničena ofenziva na pola puta između okupiranih gradova Kremina i Svatove, u prostoru istočno od ukrajinskog uporišta Makiivka. Iako se ustrajno čuju vijesti o tamošnjim borbama, a vidljivi su i ruski napadi na tamošnju pozadinu ukrajinskih snaga – za sada nema vijesti o ikakvim ozbiljnijim pomacima tamošnje bojišnice koja se izgleda koleba za po nekoliko stotina metara kroz poljoprivredna područja.
Kako bilo da bilo, pred obje strane stoji još 6 do 8 tjedana dobrog „borbenog vremena“, a onda i nastavak po kiši, blatu i snijegu – za što su pripreme itekako u tijeku. Doduše, pritom bi probleme mogle raditi vijesti s ruske strane, prema kojima se ubrzava tamošnja regrutacija dragovoljaca – kojih je u rujnu navodno prikupljeno oko 38 tisuća, čija obuka doduše još itekako traje i trajat će neko vrijeme.
Zračni napadi
S-400 Triumf: navodno još jedan manje u ruskom arsenalu
U srijedu, 4. listopada, opet su zabilježeni ukrajinski napadi bespilotnim letjelicama na prostor ruskih pograničnih oblasti – Brijansk i Belgorod. Posebno tu treba istaknuti da se, prema ruskim izvorima, nad Belgorodom usred noći bilježilo barem 19 letjelica, za koje se spominjalo i manju štetu – da bi onda s ukrajinske strane bilo objavljeno kako je pravi cilj napada bio sklop modernog protuzračnog sustava S-400 Trijumf, s ponešto nejasnim učinkom djelovanja (moguće uništenje). U nastavku se čulo i o ponovljenim ruskim napadima navođenom zrakoplovnom bombom po naselju Borove kod Oskila (zaleđe već spomenutog ukrajinskog uporišta Makiivka), kod Nevske nedaleko Makiivke (4 bombe FAB-500 na malo selo), kao i raketom sustava S-300 po zaleđu ukrajinskog uporišta Pervomajske (Višneve) – gdje su u oba slučaja bilježene samo civilne štete i žrtve. Ujedno su bilježeni i napadi navođenim zrakoplovnim bombama po Zmijskom otoku, što se kombiniralo i s navodnim odbijanjem ukrajinskih diverzantskih skupina koje su se čamcima pokušavale iskrcati na Krim – s jako različitim uspjehom, ovisno koju se stranu u sukobu o tome pitalo.
Groza u Grozi
Četvrtak, 5. listopada, otvorila je ponovo kombinacija malobrojnih ukrajinskih dronova nad ruskim pograničnim oblastima (Belgorod, te regija Kursk gdje je napad navodno oštetio energetsku infrastrukturu tamošnjih vojnih objekata) – te rusko lansiranje vala od oko 29 kamikaza-dronova Shaheed-136/131 s Krima, od čega ih je po putu bilo srušeno 24 komada na nebu ukrajinskih oblasti Odesa, Mikolajiv i Kirovograd. Uz to, tog dana su Rusi protuzračnim raketama sustava S-300 gađali selo Pečenigi kod Harkiva, da bi samo nekoliko sati kasnije raketom Iskander pogodili i selo Groza na cesti P-07 Harkiv-Kupjansk. Ovaj kasniji pogodak pokazao se iznimno tragičnim, budući da je u malom naselju pogođen dućan i obližnji ugostiteljski objekt – baš kad se tamo održavala veća komemoracija za jednog palog ratnika. Nakon više sati rada na ruševinama, ustanovljeno je barem 55 poginulih civila (skoro pola sela) radi čega su u regiji Harkiv proglašeni i dani žalosti od 6. do 8. listopada. Tijekom tog dana je protuzračnim raketama izvedeno i barem još 13 napada na mjesta u zaleđu bojišnice na jugu, u oblasti Zaporižje – gdje se bilježilo i udare dvadesetak teških navođenih zrakoplovnih bombi u oblastima Herson i Odesa. Naknadno se čulo i o ruskom odbijanju napada besposadnim plovilima na ulazu u bazu ruske Crnomorske flote kod Sevastopolja, te dodatnim bespilotnim letjelicama u ruskim regijama Kursk i Belgorod (još barem 6 letjelica).
Projekcija putanja Shaheda u noći 6. listopada
Odgovor u rano jutro petka, 6. listopada, stigao je opet napadom na Harkiv, gdje su dvije rakete Iskander pogodile središte grada, dok se nad južnom Ukrajinom vodila borba protiv vala od ukupno 33 ruska kamikaza-drona Shaheed 131/136 lansiranih s Krima (rt Čauda). Od toga je na kraju tijekom gotovo 6 sati lova uništeno 25 letjelica, i to iznad oblasti Odesa, Mikolajiv, te još i Harkiv, Dnjepropetrovsk, Čerkasi i Žitomir – budući da su dronovi dolazili u različitim skupinama, raznim smjerovima i promjenjivim intenzitetom, testirajući ukrajinske protuzračne kapacitete. Među ostalim, na meti se opet našla i ukrajinska lučka te industrijska infrastruktura na Dunavu, kao i tamošnja skladišta žita te razni drugi vrijedni ciljevi. Jasno to pokazuje koliko je bila nužna nedavna ukrajinska odluka o jačanju protuzračne obrane formiranjem dodatnih „mobilnih vatrenih skupina“ – pogodnih za bolje suprotstavljanje baš takvoj navali ruskih kamikaza-dronova. S druge strane, čuje se o lošem utjecaju na ukrajinske snage nedavne kineske odluke o ograničenju prodaje lakih bespilotnih letjelica na ratna poprišta. Dok se već ranije čulo kako ta mjera – uvedena 1. rujna – postupno pogađa i rusku stranu (koja je bitno više nabavljala direktno iz Kine), Ukrajina će vjerojatno svoju manju direktnu kupovinu iz Kine morati nadomjestiti većim osloncem na mreže posrednika, budući da ne treba očekivati odustajanja od ovog (najvećeg) izvora lakih i potrošnih dronova za svakodnevnu borbenu uporabu.
Međunarodna arena
Uz već spomenuta ograničenja direktnog uvoza iz Kine, Ukrajini bi bitno veće probleme mogao napraviti politički kaos u vrhu zakonodavne vlasti Sjedinjenih Američkih Država. Naime, ne samo da se oteglo donošenje novog državnog proračuna SAD (u kojem bi trebala biti sadržana velika sredstva za pomoć Ukrajini, koja su isključena iz aktualnog akta privremenog financiranja na 45 dana), već je onda s položaja zbačen i republikanski čelnik Zastupničkog doma američkog Kongresa Kevin McCarthy – gdje bez osobe na tom mjestu ne može biti ni rada ovog tijela, kao ni usvajanja ikakvih zakonskih akata. Dok se iz Pentagona već navodno apeliralo na zakonodavce da ubrzaju mjere financiranja za Ukrajinu – prema van se niz dužnosnika (posebno iz Bijele kuće) trudio ostaviti dojam da su svi ti problemi rješivi bez posebnih negativnih posljedica.
Iransko, kinesko i rusko naoružaanje zaplijenjeno na putu iz Irana u Jemen (Photo: US Ministry of Justice)
Dok nije sporno kako američko naoružanje u Ukrajini ne odlazi „na crno tržište“ i koristi se ispravno – iz Sjedinjenih Država se ipak tražilo i dodatne antikorupcijske reforme kao preduvjet za daljnju pomoć u nadolazećih 18 mjeseci. No izgleda da to za sada nije posebno impresioniralo tzv. „MAGA-republikance“, koji se protive nastavku američke pomoći Ukrajini i (iz svojih internih razloga) blokiraju rad Zastupničkog doma Kongresa. Do rješavanja te krize, Pentagon je pronašao i dodatno prijelazno rješenje – tako da se u ponedjeljak, 2. listopada, Ukrajini iz ruku CENTCOM-a (američkog operativnog zapovjedništva „Centar“) predalo oko 1,1 milijun komada streljiva kalibra 7,62 mm ranije zaplijenjenog u okviru pomoći Irana pobunjenoj frakciji Huti u Jemenu. Dok bi iz ovog izvora još moglo doći i ponešto oružja – iz Bijele kuće se čulo o pripremi barem još jednog paketa vojne pomoći temeljem ranije odobrenih sredstava – a navodno se razmatra i druge izvore financiranja (bespovratna sredstva State Departmenta, te program Foreign Military Financing koji se provodi u suradnji vanjskoposlovnog i obrambenog resora).
Nije sporno kako bi dugotrajno ispadanje vojne i civilne pomoći iz Sjedinjenih Država zapravo bilo iznimno loše za Ukrajinu, te teško nadoknadivo iz drugih izvora. Ipak, ne bi li se barem privremeno smanjio pritisak na vlasti u Kijevu – i Europska unija je tu odlučila intenzivirati svoje djelatnosti u potpori Ukrajini. Iako je već ranije za prosinac najavljen početak formalnih pregovora o članstvu – što mnogi smatraju preuranjenim radi velikih korupcijskih rizika koji su tradicionalno pratili Ukrajinu – ipak se već u pojedinim svjetskim medijima moglo čuti i prve procjene ukrajinskog pristupa na EU financije. Tako bi Kijev imao pravo na oko 96,5 milijardi eura temeljem zajedničke poljoprivredne politike u prvih 7 godine, kao i na značajna sredstva iz kohezijskih fondova.
Granada: Volodimir Zelenski i španjolski kralj Felipe VI
U srijedu, 4. listopada, održano je na razini veleposlanika i „Vijeće Ukrajina-NATO“ u Bruxellesu, da bi u četvrtak 5. listopada delegacija iz Kijeva predvođena predsjednikom Zelenskim u Španjolskoj sudjelovala i na sastanku tzv. „Europske političke zajednice“ – još jednog foruma gdje se izrazilo podršku i obećalo dodatnu raznu pomoć u ovo nezgodno vrijeme. Tom prilikom je Volodimir Zelenski u Granadi obavio niz bilateralnih sastanaka s čelnicima EU zemalja (od Macrona do Orbana) – a Josep Borell je i dodatno istaknuo važnost planiranog fonda pomoći vrijednog 50 milijardi eura, čije su formiranje poduprli i članovi Odbora za proračun i vanjske poslove Europskog parlamenta. Pri tome se kao tema pojavila i potreba organiziranog djelovanja protiv ruske propagande i dezinformacija – bile one vezane uz naglašavanje navodne nesloge NATO i EU država oko daljnje pomoći Ukrajini, ili širenja glasina o navodnim problemima sa zamjenskim američkim nuklearnim gorivom u ukrajinskoj nuklearki Rivne, ili pak utjecaju ruskih oružanih prijetnji na odlučivanje službenog Berlina o budućem slanju podrške Ukrajini.
Pomoć saveznika za Ukrajinu
Anti-dron sustav SurveilSpire
Još krajem rujna ustrajno se čulo o pojedinim specijaliziranim paketima pomoći za Ukrajinu – iz Belgije za financiranje misije IAEA u nuklearnim postrojenjima, iz Izraela za nuklearnu sigurnost i razminiranje, te iz Norveške (92,5 milijuna USD) za djecu i raseljene, kao i iz Švicarske (oko 110 milijuna USD) za razminiranje. No, bilo je tada riječi i o vojnoj pomoći – iz Bugarske se dogovorilo slanje neupotrebljivih projektila za sustav S-300 (?!?), a iz Litve dodatnih mornaričkih radarskih sustava u okviru šireg novog paketa pomoći. Uz to, Francuska je krenula potpisivati niz sporazuma o vojno-industrijskoj suradnji, ujedno obećavajući i dodatnu vojnu pomoć (posebno haubice Caesar), te podršku državnih osiguravatelja (95 posto pokrivanja poslovnog rizika) za sve francuske tvrtke spremne ulagati u Ukrajinu i sudjelovati u obrani te obnovi te zemlje. Za to se vrijeme iz Njemačke čulo o strateškoj suradnji koncerna Rheinmetall (proizvodnja i popravak vojnih vozila, ali i sustavi za borbu protiv dronova SurveilSpire – temeljem njemačke narudžbe, s već započetom isporukom robe) s Ukrajinom.
Uz to se iz Berlina početkom ovoga tjedna objavilo i slanje dodatnih terenskih vozila, mostopolagača, dva oklopnjaka za borbeno razminiranje (Wisent1MC), traktora i prikolica, 21 automobil, radio stanica za tenkove Leopard te satelitskih komunikacijskih terminala (99 komada) i 239 kriptofona, kao i dodatnog streljiva za bacače granata kalibra 40 mm (gotovo 33 tisuće komada). Na to su se 4. listopada nadovezale objave o skorom njemačkom slanju dodatnog protuzračnog sustava IRIS-T i više od 10 protuzračnih oklopnjaka Gepard – ne bi li se time štitilo ukrajinski izvoz prema Rumunjskoj. Samo dan kasnije, u četvrtak, 5. listopada, tome se na marginama summita u Španjolskoj dodalo još i najave osiguravanja dodatnog sustava Patriot kao pomoći za preživljavanje napada očekivanih u nadolazećim zimskim mjesecima.
Švedska računica: kad ta zemlja uđe u NATO, mogući je tranfer Gripena u Ukrajinu
Slično dobre vijesti za Ukrajinu došle su i iz Danske, koja je prvo na marginama Vijeća EU u Kijevu 2. listopada najavila izdvajanje 20 milijuna eura u „Dansko-ukrajinski fond“, dok se poduprlo i zajedničke EU-mjere financiranja pomoći te izdvojilo oko 14 milijuna USD za EU-program nabave streljiva za ukrajinske ratne potrebe. Na to se, 3. listopada, čulo i kako Estonija put Ukrajine šalje već četvrtu mobilnu vojnu bolnicu tipa ROLE 2 (u suradnji s još država partnera), dok novi paket pomoći pripremaju i Finska te Makedonija (naglasak na streljivo). Doduše, dok se iz medija u Italiji i Velikoj Britaniji čulo o navodnim problemima u sastavljanju budućih paketa vojne pomoći – britanski premijer Rishi Sunak je na sastanku u Granadi 5. listopada ipak objavio slanje (1) 34 milijuna funti humanitarne pomoći za zimu, (2) 10 milijuna funti za elektro-mrežu pred očekivane ruske napade, te (3) jamstvo od 500 milijuna USD putem Svjetske banke kojima će Ukrajina isplaćivati zimsku pomoć za oko 3 milijuna tamošnjih kućanstava. Uz to se i Španjolska obvezala poslati dodatnih 6 lansera protuzračnog raketnog sustava MIM-23 Hawk, a Švedska je danas najavila dodatnih 143 milijuna eura vojne pomoći (streljivo, rezervni dijelovi, komunikacijska sredstva i pješačka oprema) – pozvavši ujedno i svoje Oružane snage da probaju naći načina za transfer borbenih aviona JAS39 Gripen.
Slovačka predsjednica Zuzana Čaputová i pobjednik izbora Robert Fico
Naravno, za to vrijeme ne čudi da je u svjetlu ove subote, 30. rujna, u Slovačkoj održanih parlamentarnih izbora – tamošnja predsjednica Zuzana Čaputová ipak zaustavila slanje novog paketa vojne pomoći u Ukrajinu, kojeg je u zadnjim trenucima vlasti probala odaslati vlada na odlasku premijera Ľudovíta Ódora. Naime, iako pregovori o uspostavi nove Vlade u Slovačkoj još itekako traju – novi pobjednici izbora glasačima su obećavali „ni jedan metak za Ukrajinu“, a tek ostaje za vidjeti hoće li i stvarno krenuti tim putem ili će se dolaskom na čelo države ipak ponešto smekšati. Slično je neizvjesno i stanje prometa teretnih brodova s ukrajinskim prehrambenim proizvodima po Crnome moru, mimo ruskih prijetnji – na putu iz Ukrajine, prvo u rumunjske vode, a onda i dalje do Bospora ili kojih obližnjih luka.
Nakon prvih brodova koji su krajem rujna pažljivo napustili Ukrajinu s ponešto robe – taj je uspjeh početkom listopada doveo do bitnog jačanja prometa na ovoj realno rizičnoj ruti. Tako se na 1. listopada bilježilo odlazak tri natovarena broda (pod zastavama Kine, Paname i Poljske) s ukupno oko 134,3 tisuće tona robe – da bi na utovar pristiglo još 5 brodova (iz Njemačke, Liberije, Grčke i Maršalskih otoka), koliko je bio i dnevni ritam pristizanja tijekom lanjske jeseni (kada je još formalno radio tzv. „Žitni sporazum“ sklopljen posredovanjem UN i Turske). Naravno, pitanje je kako će taj razvoj stvari biti primljen u Ruskoj Federaciji, baš kako treba vidjeti i potencijali utjecaj na ovakav promet današnjeg incidenta – gdje je na morsku minu naletio teretni brod pod turskom zastavom u blizini obala Rumunjske, neposredno blizu granice s Ukrajinom.
* Ovaj tekst dio je serijala – vojne analize dana na portalu Jutarnjeg lista. Objavljen je 6. listopada 2023. pod nazivom “Kaos u Americi će teško pasti Kijevu, no Europa je ubacila u petu brzinu… Opasan incident na granici članice NATO-a” i u originalnom obliku može se naći na adresi: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/kaos-u-americi-ce-tesko-pasti-kijevu-no-europa-je-ubacila-u-petu-brzinu-opasan-incident-na-granici-clanice-nato-a-15381796
