Nedjelja 8. veljače ujedno je bila 1446. dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini, gdje se nakon prošlotjednog hladnog vala bilježio tek malo topliji vikend – prije nego se do sredine nadolazećeg tjedna opet registriraju temperature od oko -9 po danu i -17 stupnjeva Celzijusa po noći. Dakle, nastavlja se najhladnija zima od početka opće ruske agresije na Ukrajinu, koja i nadalje kao svoj glavni problem ima održavanje sustava grijanja za civilno stanovništvo velikih gradova (posebno Kijeva i Harkiva), dok Ruska Federacija koristi svaku priliku da velikim zračnim napadima nanese maksimalne štete nacionalnim sustavima opskrbe strujom, vodom i plinom.

Shahed kao izložak na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji

U tom kontekstu treba sagledati i stanje ruskih zračnih napada tijekom zadnjih tjedan dana. Naime, u prvih sedam dana veljače Rusi su na Ukrajinu ispustili preko 1.416 vođenih bombi, a prema izvorima branitelja lansirali su i 47.306 taktičkih dronova (u prosjeku oko 6.758 dnevno). Glavni problem bio je ipak sadržan u činjenici da su nastavljeni i veliki napadi na ukrajinsku infrastrukturu kako raznim raketama tako i kamikaza-dronovima velikog dometa. Nakon siječnja u kojem je bilo ukupno pet velikih napada (u ponedjeljak 5., zatim petak 9., pa u dva utorka 13. i 20., te subotu 24. siječnja) – već prvi tjedan veljače je uz iznimno hladno vrijeme zabilježio i dva iznimno velika vala takvih napada – u posebno hladni utorak 3. i u subotu 7. veljače (uz korištenje malog broja balističkih raketa i u ponedjeljak 2. te četvrtak 5. veljače). Ukupno gledano, u prvih sedam dana veljače bilo je zabilježeno lansiranje 1.735 kamikaza-dronova dugog dometa (od čega se procjenjuje njih oko 1.090 tipa „Shaheed“), te ukupno 120 raznolikih raketa – od toga 6 modernih krstarećih raketa tipa 3M22 Cirkon ili P-800 Oniks, 2 hipersonične rakete Kh-47M2 „Kindžal“, 35 balističkih raketa „Iskander-M“ ili S-300, te 77 krstarećih raketa (procijenjeno njih 5 tipa Kh-59/69, 7 komada tipa Kh-22/32, 49 tipa Kh-101/„Iskander-K“, 16 tipa 3M54 „Kalibr“). Kao i u siječnju, ciljevi raketnih napada – ali i dobrog dijela kamikaza-dronova dugog dometa – opet su bili ukrajinski objekti energetske infrastrukture, posebno termocentrale/toplane, transformatorske stanice (s naglaskom na one koje spajaju nuklearne centrale na mrežu), te pojedini ključni dalekovodi, ali i dijelovi željezničke te industrijske infrastrukture.

Mihailo Fedorov s prvim Starlinkovima pristiglim u Ukrajinu 2022. godine

Kao poseban razvoj situacije treba napomenuti i uspjeh interventnih mjera poduzetih od ukrajinskog Ministarstva obrane i američkog poduzeća SpaceX u vlasništvu milijardera Elona Muska, kojima je zapravo relativno nabrzinu konačno ograničeno rusko korištenje satelitskih komunikacijskih terminala Starlink na prostoru Ukrajine – kako u svrhu vođenja raznih kamikaza-dronova dugog dometa, tako i za borbene komunikacije na bojišnici i u njenoj pozadini. Naime, problem sve učestalijeg ruskog korištenja terminala komercijalnog satelitskog komunikacijskog sustava Starlink eskalirao je do kraja siječnja, kada su masovnije bili zabilježeni ruski kamikaza-dronovi dugog dometa otporni na ometanje, koji su korištenjem vođenja putem Starlinka postali sposobni loviti i pokretne točkaste mete duboko u ukrajinskoj pozadini. Nakon što se o tome poljski ministar vanjskih poslova Sikorski po tko zna koji put sukobio s američkim milijarderom Elonom Muskom, vlasnikom Starlinka, situacija se radikalno poboljšala uključivanjem novog ukrajinskog ministra obrane Mihaila Fedorova. Fedorov je već ranije – kao ministar digitalne transformacije – izgradio vrlo dobre odnose s Muskom, što je ovoga puta rezultiralo promptnim i po Ukrajince prihvatljivim rješenjem problema. Već do subote 31. siječnja počela je primjena prvih mjera, koje je 1. veljače priznao i sam Elon Musk – usluge sustava Starlink su ograničene samo na terminale koji se kreću sporije od 90 km na sat, da bi se odmah u nastavku prionulo i na formiranje „globalnog, dobro promišljenog rješenja“. U ponedjeljak 2. veljače čulo se i o prvim obrisima novog rješenja – uvođenju „bijele liste“ terminala, odvojeno za civile (pojedinci se javljaju Središnjem registracijskom centru, a tvrtke putem digitalnog sustava „Diya“) i vojne korisnike (prijenos brojeva terminala sigurnim kanalom, putem vojnog sustava DELTA). Dok je ideja bila da svatko tko ne registrira terminal bude blokiran na prostoru Ukrajine – određene je probleme do srijede 4. veljače stvorila i činjenica da se određeni broj ukrajinskih Starlink terminala u službi stvorio neslužbenim kanalima – tako da su postrojbe na prvu loptu bile nevoljke prijavljivati njihove podatke, bojeći se provjera konkretnih načina sjecanja ove opreme. To je riješeno odlukom da se terminale samo prijavljuje, ali bez da ujedno moraju biti stavljeni i na službeni saldo opreme konkretnih postrojbi i bez obveze prilaganja ikakvih računa o njihovom stjecanju. Ujedno je bilo najavljeno kako će po okončanju prvog te interventnog registriranja ukrajinskih Starlink-terminala tek postupno biti uspostavljen i sustav zaprimanja podataka za kasniju registraciju u stvarnom vremenu.

Ukrajinska vojska objavila je detaljne upute kako registrirati Starlink

Do četvrtka 5. veljače moglo se iz Ukrajine čuti kako vojni Starlink-terminali uvršteni na „bijelu listu“ rade, dok su oni ruski završili blokirani. No zapravo je još nejasno kakvi će učinci biti na ukrajinskoj civilnoj strani, gdje se verifikacija za pojedince izgleda provodi jako postupno, dok će ona za pravne osobe „uskoro biti dostupna“. Ipak, prioritet je očigledno stavljen na vojnu stranu. Usprkos određenih problema s osiguravanjem pravovremene registracije ukrajinskih Starlink-terminala u Oružanim snagama, čije se podatke ažurira jednom dnevno ali u praksi izgleda jako polagano – nove su mjere navodno već imale konkretnih borbenih učinaka i za ruske agresore (spominjalo se „katastrofu“ na frontama, uzrokovanu narušavanjem sustava zapovijedanja trupama, te usporavanjem napadnih operacija). Doduše, takvi se navodi tek rubno vide u vijestima s bojišta, gdje je u doba kratkog zatopljenja od 30. siječnja do 1. veljače došlo do eskalacije sukoba, s primjetnim smirivanjem u doba novih zahlađenja (posebno 5. veljače), ali i bez jačanja pred novi hladni val prognoziran od 9. do 11. veljače. Ipak, iz ukrajinskih obavještajnih izvora već se čuje i o sustavnim naporima za zaobilaženje ovakvih mjera – gdje Rusija traži ukrajinske državljane spremne za novac propisno registrirati Starlink-terminal na „bijelu listu“ te ga onda dostaviti agresorima – dok najednom i lociranje „ilegalnih“ Starlink-terminala navodno postaje efikasno sredstvo lociranja agresora na aktualnim ukrajinskim bojištima.

Diplomatska događanja – Kijev i UAE

Predsjednik Zelenski s francuskim izaslanstvom na čelu s ministricom obrane

U ponedjeljak 2. veljače u Kijev je stigla i delegacija OESS-a pod predsjedavanjem švicarskog ministra vanjskih poslova Ignazia Cassisa, s glavnim tajnikom Organizacije Feridunom Sinirliogluom. Teme razgovora su bile sigurnost i diplomatska suradnja, valjda u sklopu europskih nastojanja da se uspostave i dodatni alternativni putovi komunikacije i pregovora s obje zaraćene strane, uz pomoć pri nadzoru potencijalnog primirja. Tijekom boravka delegacije OESS u Kijevu, ukrajinski domaćini su goste upoznali i s detaljima velike ruske zračne kampanje usmjerene protiv energetske infrastrukture – prije nego se ta delegacija uputila i u Moskvu (gdje je imala sastanke u petak 6. veljače). Samo dan kasnije, u utorak 3. veljače, Kijev je pohodio i glavni tajnik NATO saveza Mark Rutte, koji je ondje sudjelovao na sjednici Vrhovne rade, te iz prve ruke mogao svjedočiti posljedicama ruskih zračnih napada i potrebi savezničke opskrbe Ukrajine dodatnim protuzračnim naoružanjem. On je ujedno naznačio i planirana tri sloja sigurnosnih garancija za Ukrajinu: kao prvo osiguravanje snage ukrajinske vojske, kao drugo korištenje snaga „Koalicije voljnih“, te kao treće i stvarno angažiranje SAD. Jednako tako, u Kijevu je tijekom četvrtka 5. veljače osvanuo i poljski premijer Donald Tusk da bi u pauzama između zračnih uzbuna razgovarao i o nastavku vojne pomoći (potencijalna predaja rashodovanih borbenih aviona MiG-29, uz pripremu 48. paketa vojne pomoći koji sadržava oko 47,4 milijuna eura vrijedna oklopna vozila), te razvoju industrijske suradnje na temelju sredstava koja se pokazuju posebno bitna u obrani Ukrajine. S druge strane, u Moskvi je 5. veljače boravio Emmanuel Bonne, posebni savjetnik francuskog predsjednika Macrona, koji je ondje s Putinovim pomoćnikom Jurijem Ušakovim razgovarao o Ukrajini i „europskoj sigurnosti“ – što je tek pružilo priliku ruskom ministru vanjskih poslova Sergiju Lavrovu da se pohvali kako Rusija redovito ima „tajne kontakte“ s „nekim europskim čelnicima“. Sve je to zacijelo loše sjelo estonskom ministru vanjskih poslova Margusu Tsahkni, koji je Kijev posjetio u petak 6. veljače, da bi objavio novu pomoć Estonije za energetski ugroženu Ukrajinu, dok nije jasno kako se o tome u razgovoru s predsjednikom Zelenskim postavila francuska ministrica obrane Catherine Vautrin (koja je spominjala dodatnu protuzračnu obranu, a možda i skoriju dopremu borbenih aviona, bilo Mirage ili Rafale).

Ujedno, treba napomenuti kako su u ponedjeljak 2. veljače u Moskvu svratili i američki pregovarači Steve Witkoff te Jared Kushner prije nastavka puta u Ujedinjene Arapske Emirate, gdje se 4. i 5. veljače održao drugi krug novih trilateralnih mirovnih razgovora SAD, Ukrajine i Ruske Federacije. Tom prilikom je ruska strana već uoči pregovora Amerikancima predala svoj prijedlog poteza za uklanjanje “ozbiljnih prepreka” na putu do potpunog “oporavka” odnosa Washingtona s Moskvom – koji su za Donalda Trumpa „otvorili vrlo obećavajući i profitabilni, prije svega, horizont suradnje“ s Rusijom. Tim temeljem se odmah u večernjim satima 2. veljače od Trumpa čulo i da postoji „napredak u mirovnim pregovorima“, gdje stvari otežava tek „ogromna mržnja“ između Volodimira Zelenskog te Vladimira Putina. Iako je Trump tada ponovio i apel Rusiji da ne napada Kijev i druge ukrajinske gradove, već u nekoliko idućih sati postalo je jasno da ta molba nije pala na plodno tlo u Moskvi. Dok se ukrajinska strana nadala da bi primirje moglo trajati od 29. siječnja (kada ga je Trump prvi objavio) pa do četvrtka 5. veljače – uskoro se moglo uočiti da tu i za Trumpa vrijedi rusko tumačenje stanja gdje se kao početak uzelo nedjelju 25. siječnja (dan nakon zadnjeg velikog napada u siječnju) i onda napravilo u biti logističku pauzu do kraja nedjelje 1. veljače.

Ukrajinsko izaslanstvo na pregovorima u Abu Dabiju

Na samim razgovorima u Abu Dhabiju Ukrajinu je opet predstavljala delegacija sastavljena od Rustema Umerova, Kirila Budanova, Serhija Kislitse, Andrija Gnatova, Oleksandra Bevza i Davida Arahamije, dok je i sastav ruske delegacije ostao isti, predvođen Putinovim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim te načelnikom Glavne obavještajne uprave Glavnog stožera OS RF Igorom Kostjukovim. Iza zatvorenih vrata su se puna dva dana u odvojenim radnim skupinama raspravljali detalji metodologije nadzora potencijalnog primirja, sigurnosne garancije za Ukrajinu, ali i poslijeratne obnove te gospodarskih suradnji – da bi tek nakon okončanja tih pregovora u javnost došli i neki dodatni detalji. Rusija je tako SAD-u ponudila tzv. „Dmitriev-paket“ od oko 12 bilijuna USD vrijednih mogućnosti gospodarske suradnje, koju bi SAD i Rusija potpisivale kroz odvojeni bilateralni sporazum – što je za ukrajinskog predsjednika Zelenskog prihvatljivo ako ne narušava interese Ukrajine ili njenog naroda. Osim najava daljnjih takvih pregovora, možda već i idućeg tjedna u SAD-u (Miami na Floridi), moglo se uz brojne ruske navode o „pozitivnoj atmosferi“ zapaziti i još jednu konkretnu razmjenu ratnih zarobljenika, 71. ukupno i prvu u ovoj godini (u formatu „157-za-157“, gdje je Ukrajina vratila 150 branitelja i 7 civila, od toga 139 osoba koje su u zarobljeništvu od 2022. godine). Uz to, čulo se i o ponovnoj uspostavi visokih razina komunikacije među Oružanim snagama SAD i Rusije, koja je bila suspendirana u jesen 2021. godine, ali i o američkom inzistiranju na brzoj satnici ukupnih mirovnih koraka ne bi li se sve stiglo riješiti na vrijeme da takav uspjeh bude koristan i u okviru američke predizborne utrke za Kongres krajem 2026. godine. Iako se pretpostavljalo da bi kreiranje dokumenata mirovnog sporazuma tražilo barem još mjesec i pol rada, SAD navodno inzistiraju na njegovom potpisivanju već u ožujku, dok bi u svibnju ti dokumenti mogli biti u Ukrajini stavljeni na referendum (zajedno s parlamentarnim te predsjedničkim izborima) i onda usvojeni do lipnja. Naravno, takvi bi planovi bili upitni i da postoji konsenzus oko svih pitanja u pregovorima (među ostalim o demilitarizaciji Donbasa i uspostavi „slobodne ekonomske zone“, o nuklearnoj elektrani Zaporižje, te o primirju i ograničenju prijetnje strateških raketa „Orešnik“), budući da priprema samih izbora traži opsežne pripreme, a ako prije njih nema mira – tada za izbore treba mijenjati Ustav i niz zakona prije same organizacije izjašnjavanja u doba nestabilnog primirja (kakva Rusija u pravilu ne poštuje).

Za kraj, izgleda da Europska unija još muči tešku muku s usuglašavanjem svog 20. paketa sankcija za Rusku Federaciju (koje se nastoji ujedno i koordinirati s mjerama skupine G7). Uz nova ograničenja bankarskog i trgovinskog sektora (dodatnih 20 ruskih regionalnih banaka na listi sankcija, uz ograničenja za promet kriptovaluta), planira se sankcionirati i dodatna 43 plovila (do ukupnih 640 brodova koji krše dosadašnje mjere), a na stolu je i potpuna zabrana pomorskih usluga za sve prijevoznike ruske nafte, LNG-tankere i ledolomce. To je, navodno, poseban problem za određene EU članice, pomorske države s velikim zaradama od pomorskih usluga. Slično je to i nedavnim problemima oko usuglašavanja EU pomoći za financiranje obrane i funkcioniranja Ukrajine temeljem korištenja sankcijama zamrznutih ruskih sredstava u EU – gdje su 4. veljače jasno na vidjelo izašli i razlozi posebne nevoljkosti Belgije i njene banke Euroclear, što i nije čudno ako se vidi podatke o poslovanju ovog gospodarskog subjekta u 2025. godini. Naime, njihova je bilanca iznosila ukupno 222 milijarde eura, od čega spomenuta sankcijama zamrznuta ruska imovina iznosi čak 195 milijardi eura (87,84 posto) – tako da se prije uvođenja sankcija ovdje gotovo pa radilo u ruskoj banci u EU, za koju onda nije ni čudo da se trudila ići na ruku svom daleko najvećem komitentu (da bi sada, početkom 2026. godine, isplaćivala Ukrajini novu ratu prihoda od kamata na tako zamrznute ruske novce, u vrijednosti od 1,4 milijarde eura).

Ruski zračni napadi po Ukrajini

Ruski napad na autobus s rudarima u Ternivki

Nadolazak hladnog vremena početkom veljače poklopio se u nedjelju 1. veljače s ruskim lansiranjem „samo“ 90 raznih dronova na Ukrajinu, od čega se pretpostavljalo da je njih oko 60 tipa „Shaheed“. Dok je od toga bilo srušeno/prizemljeno njih oko 76 – ciljevi su opet bili u Harkivu, Dnipru (2 poginulih), Zaporižju (napad na rodilište, 6 ozlijeđenih) i Konotopu u regiji Sumi (udar mlazne letjelica tipa Geranj-3 kod željezničke infrastrukture). Usprkos popravku dalekovoda čiji su katastrofalni kvarovi u subotu 31. siječnja privremeno omeli uvoz struje iz EU, poseban je problem i dalje ostala obnova energetske infrastrukture u Kijevu, oštećene u ranijih nekoliko velikih valova ruskih napada. Bez grijanja su bile još 693 stambene zgrade, a obnova je usprkos posebnim naporima (preko 1.000 angažiranih stručnjaka, uz još 500 ljudi iz drugih gradova i sustava željeznice) išla teško. Barem jedna od gradskih toplana bila je teško oštećena, što se tek malo ublažilo spajanjem barem 2,5 MW novih kogeneracijskih sustava i podjelom siromašnima 10.000 „toplinskih paketa“ pomoći osiguranih od ukrajinske Naftogaz Grupe.

Ponedjeljak 2. veljače bilježio je ruski napad 1 balističkom raketom „Iskander-M“ s Krima (navodno na ukrajinsku instalaciju sustava S-300 u blizini Volnjanska u Dnjepropetrovskoj regiji) te 171 dronom dugog dometa, od čega njih oko 100 tipa „Shaheed“ (srušeno/prizemljeno oko 157 komada). Ciljevi su bili u regijama Čerkasi (4 ranjenih, požari), Zaporižje (željeznica) i Harkiv (tržnicu u gradskom okrugu Slobidski). Napad na energetski objekt ostavio je dijelove 5 regije bez struje (Harkivska, Sumska, Žitomirska, Dnjepropetrovska i Čerkaska oblasti), dok je još oko 160 naselja u Odeskoj, Mikolajevskoj i Kirovogradskoj oblasti ostalo bez struje zbog lošeg vremena. U Kijevu je glavnina grada imala do 6 sati struje. Zato je utorak 3. veljače uz velike hladnoće obilježio i novi veliki kombinirani zračni napad Ruske Federacije na ciljeve u Ukrajini – ovoga puta 450 raznih dronova dugog dometa, od čega njih oko 300 tipa „Shaheed“ (srušeno/prizemljeno oko 412 komada), ali i 4 moderne krstareće rakete tipa Cirkon/Oniks s Krima (navodno sve srušene), 32 balističke rakete „Iskander-M“/S-300 (11 srušeno), 7 krstarećih raketa Kh-22/32 (3 srušene), 28 krstarećih raketa Kh-101/“Iskander-K“ (20 srušeno). Ukupan trošak svog ovog oružja se procjenjivao na oko 324,8 milijuna USD (79,2% otposlanih sredstava bio je zaustavljen), a na meti je ukupno bilo 8 regija Ukrajine i posebno se gađalo niz termoelektrana u gradovima Kijev, Harkiv te Dnipro. U samom Kijevu štete su posebno bilježene u okruzima Dnjepar i Darnicja (lijeva obala rijeke), čulo se za 5 ranjenih te opet ukupno 1.170 velikih stambenih zgrada bez grijanja. Harkiv je potreslo barem 5 eksplozija u Slobidskom okrugu, navodno su oštećene toplana TE-5 te električne trafostanice Harkivska i Zaljutinska, oko 60 posto pretplatnika je ostalo bez struje, a 853 stambene zgrade i bez grijanja (pa se u vrijeme ekstremne hladnoće moralo ispuštati tekućinu iz svih cjevovoda). Gradski metro je ugašen i njegove stanice su postale pribježište za građane, da bi u široj Harkivskoj regiji bez struje ostala i mjesta Izjum te Balaklija, a u mjestu Lozova je došlo do nestanka grijanja za 16.000 stanovnika na -20 stupnjeva Celzijusa. U gradu Dnipro bio je pogođen „infrastrukturni objekt“, u Odesi su teško oštećeni „energetski i civilni infrastrukturni objekti na jugu regije“ (50.000 stanovnika bez struje), u Vinici su stradali „kritični infrastrukturni objekti“ (oko 50 naselja bez struje), dok se o štetama javljalo i iz Zaporižja (2 mrtvih i 12 ranjenih) te Konotopa u regiji Sumi. Dakle, tu definitivno nije bilo ništa čak ni od privida ikakvog primirja.

Harkiv – ruski napad na vozilo hitne pomoći

Srijeda 4. veljače prošla je uz nastavak jake hladnoće i „samo“ 105 raznih ruskih dronova dugog dometa, od toga njih oko 70 tipa „Shaheed“ (srušeno/prizemljeno oko 88 komada), usmjerenih prvenstveno na ionako teško pogođeni Harkiv („infrastrukturni objekt u Kijevskom okrugu grada“, ali i djelovanje višecjievnih bacača Tornado-S kasetnom municijom po okrugu Saltivskij), pa Odesa (5 ranjenih, niz šteta na civilnoj infrastrukturi) i Samarivski okrug Dnjepropetrovske oblasti („kritična infrastruktura“). Ujedno se čulo i da je zbog napada oko 53.098 potrošača u desnoobalnom dijelu grada Zaporižja i regije ostalo bez struje. Posebne su štete objavljene za termoelektranu Darnitskaja (Kijev-4), koju su organizirano obišli i veleposlanici i predstavnici organizacija akreditiranih u Kijevu, dok će pogon još mjesecima biti izvan uporabe. Širom Kijeva je na popravcima radilo preko 230 timova specijalista, Ali preko 1.100 zgrada je i nadalje bilo bez grijanja. Širom države su na snazi i dalje bila izvanredna isključenja struje, a potpuno su nejasnima ostali i pojedini ukrajinski vojni navodi o navodnom ruskom raketnom napadu na regiju Odesa (proturadarskom raketom Kh-31P s Crnog mora i balističkom raketom „Iskander-M“ s Krima) – koje nisu naveli centralizirani izvori. Zato se u četvrtak 5. veljače čulo za rusko lansiranje 2 balističke rakete „Iskander-M“ s Krima i još 183 razna drona dugog dometa, od čega njih oko 110 tipa „Shaheed“ (srušeno/prizemljeno oko 156 komada). Uz raketni napad na Krivi Rih, na meti su se opet našli i Kijev (Obolonski, Solomjanski i Shevčenkivski gradski okrug), Harkiv (gradski okrug Slobidski), te Pavlograd u regiji Dnjepropetrovsk. Uz to se čulo i za ruske napade na željezničku infrastrukturu u regiji Sumi (okruzi Ohtirka i Šostka), dok je preko 34 naselja u Kijevskoj, Odeskoj i Ternopiljskojregiji ostalo bez struje zbog lošeg vremena.

U Kijevu je na ruskoj meti bila i Porošenkova tvornica slastica Rošen

Petak 6. veljače bilježio je rusko lansiranje 2 hipersonične rakete Kh-47M2 „Kindžal, 5 vođenih zrakoplovnih raketa Kh-59/69, te 328 raznih dronova dugog dometa, od toga njih oko 200 tipa „Shaheed“ (srušeno/prizemljeno ukupno oko 297 dronova). Dok se iz ruskih izvora čulo da su hipersonične rakete bile usmjerene na ukrajisku zračnu bazu Kanatovo kod Kropivnickog, na meti su se našli i Zaporižje (12.000 pretplatnika bez struje), Harkiv, Lviv (željeznička trafostanica ECHE-46) i Sumi. Nakon napada su i dijelovi regija Harkiv, Donjeck, Dnjepropetrovsk, Zaporižje, Kirovograd te Odesa privremeno ostali bez struje, u gradu Hersonu je opet napadnuta tamošnja termoelektrana, a u Kijevu je i dalje preko 1.200 zgrada bez grijanja u raznim četvrtima grada. Zbog svega toga se do večeri moglo čuti i o namjeri ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da provede određene kadrovske promjene u Zračnim snagama Oružanih snaga Ukrajine ne bi li riješio problem navodno slabog suprotstavljanja ruskim jurišnim bespilotnim letjelicama u nekim dijelovima države. Konačno, subota 7. veljače bilježila je ponešto toplije vrijeme (od 0 po danu do -8 po noći, uz snijeg te maglu), što nije omelo Rusku Federaciju da pred prognozirano novo zahladnjenje izvede i drugi veliki kombinirani zračni napad na Ukrajinu u veljači. Tom su prilikom lansirali 2 moderne krstareće rakete 3M22 Cirkon s Krima, te 21 krstareću raketu Kh-101 iz aviona Tu-95MS i Tu-160M iznad Kaspijskog jezera (14 srušeno)i još 16 krstarećih raketa 3M54 „Kalibr“ s fregata na Crnom moru (10 srušeno), sve to uz 408 raznih dronova dugog dometa, među njima oko 250 tipa „Shaheed“ (navodno 382 srušena/prizemljena). Na meti su opet bile termoelektrane, pojedine trafostanice i neki ključni nadzemni dalekovodi od 750 kV i 330 kV. Tako se čulo o pogodcima u „objekt kritične infrastrukture“ u sjeverozapadnoj regiji Volinj (širom regije nestala struja, voda i mobilne komunikacije), u termoelektrane u Burštinu (Ivano-Frankivska oblast) i Dobrotviru (Lvivska regija), kao i u bitne trafostanice u regijama Vinica i Rivne – uz vijesti o eksplozijama i u gradovima Odesa, Kropivnicki, Dnipro (zaustavljen kolodvor sustava trolejbusa) i Kijev (štete u okruzima Brovari te Borispil, gdje je pogođeno i izgorjelo centralno skladište tvornice slastica Roshen u vlasništvu bivšeg predsjednika Ukrajine Petra Porošenka).

Posljedice ukrajinskog napada na elektranu/toplanu Luč

U Kijevu djeluje 530 tzv. „točaka nepobjedivosti“ za građane, a više od 1.200 stambenih zgrada je bez grijanja usprkos velikim naporima brojnih ekipa za popravke. Struje ima tek za 1,5 do 2 sata dnevno i to se vjerojatno neće promijeniti u idućih nekoliko dana kada se ondje očekuje temperature od -9 po danu do -17 po noći. Naime, velike štete na energetskoj infrastrukturi dovele su i do interventnog iskapčanja s mreže ukrajinskih nuklearnih elektrana (poput NE Hmeljnicki), koje će se tek postupno vraćati u pogon, dok se manjkove struje tek rubno moglo nadoknaditi hitnim uvozima iz Poljske. Ujedno, po prvi put je bila napadnuta i najveća trafostanica u Europi, Zapadnoukrainskaja od 750 kV u Lavovskoj regiji – dok ukrajinske snage i dalje na prostoru Ruske Federacije sustavno napadaju tek vojne komplekse i pogone vojne industrije, uglavnom zaobilazeći niz usporedivih velikih trafostanica (čije bi se oštećenje ili uništenje itekako osjetilo širom Rusije). S time se ne bi složio guverner ruske Belgorodske regije Vjačeslav Gladkov koji je nakon subotnjeg ukrajinskog napada na termoelektranu/toplanu Luč priznao da ima velikih problema s ponovnom uspostavom grijanja zbog čega je predložio evakuaciju djece iz Belgoroda u obližnje regije koje za sada nema problema sa strujom, vodom i grijanjem.

* Ovaj tekst dio je serijala – vojne analize dana na portalu Jutarnjeg lista. Objavljen je 9. veljače 2026. pod nazivom “Procurilo iz Abu Dhabija. Tri koraka do mira u Ukrajini – i sve mora biti gotovo u lipnju” i u originalnom obliku može se naći na adresi: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ruski-dronovi-i-rakete-pogadaju-ukrajinsku-energetiku-hladni-val-starlink-ograncenja-15670042