Iako je trinaesti po redu dan rata u Ukrajini, utorak 8. ožujka 2022. godine, započeo ruskim najavama nekakvih primirja, iz ukrajinskih se izvora moglo čuti o nastavcima napada, dok su iz Kijeva dolazile i tonske snimke brojnih detonacija na gradskome prostoru.

Ipak, prilično je jasno da su onda tijekom dana ipak profunkcionirali barem neki od spominjanih humanitarnih koridora – te je započela evakuacija civila na barem četiri glavna pravca: iz Kijeva i Harkiva na zapad države, iz sjeveroistočnog grada Sumi u središnju Ukrajinu, te iz prostora Mariupolja i Volnovahe prema gradu Zaporožje. U svemu tome treba posebno napomenuti da su u toj evakuaciji – uz domaće civilno stanovništvo – značajan udio među spašenim osobama imali mladi stranci na studiju u Ukrajini, njih ukupno oko 2 tisuće. Pri tome najviše je Indijaca i Kineza, građana država koje se i dalje broje među ruske (barem prešutne) saveznike – gdje je ugroženost i potencijalno stradanje njihovih studenata u Ukrajini imalo i oveće unutarnjopolitičke efekte, dovodeći do pojačanog pritiska javnosti na tamošnje vlasti, te čineći nužnim dodatna preispitivanja bliskih sigurnosnih odnosa tih država s Ruskom Federacijom. Pitanje evakuacija studenata iz Ukrajine postalo je posebno važna politička tema u Indiji, koja se trenutno nalazi usred jednog od brojnih ovogodišnjih izbora – od lokalnih pa do predsjedničkih.

Kijev pod sve većim pritiskom

Što se konkretnog stanja na terenu tiče, grad Kijev je pod sve većim pritiskom sa zapada, gdje se razni izvori slažu oko postupnog jačanja ruskih pozicija prema jugozapadu Kijeva, dok ukrajinski izvori posebno navode okupljanje postrojbi za buduće upade u sam grad. Pri tome, zanimljivo je da se tu izričito spominju prvenstveno ruske snage Rosgvardije, ruske Nacionalne garde – žandarmerijske organizacije u kojoj su 2016. godine bile objedinjene razne sigurnosne postrojbe koje su organizacijski bile izvan strukture Oružanih snaga Ruske Federacije. Te snage sačinjava iskusno ljudstvo koje je već sudjelovalo u dobrome dijelu borbi na zapadnim prilazima Kijevu, no kako njihova dopuna ne obuhvaća redovite putove mobilizacije vojnih obveznika, vjerojatno je lakše uskladiva s jučerašnjim tvrdnjama Vladimira Putina da u Rusiji neće biti dodatnog dizanja rezervista. Naravno, iako je ruski predsjednik objavio i da neće biti korištenja ročnika – koje je itekako bilo zabilježeno – jednako uvjetno treba shvatiti i ove tvrdnje o rezervistima, čije je okupljanje za doknadu ruskih borbenih gubitaka već bilo primijećeno proteklih dana sjeverno od Harkiva.

Na istočnim prilazima Kijevu, gdje se izgleda formira ozbiljnija fronta prema gradu, ali i južnije, prema širim prostorima nizvodnog toka Dnjepra, bilo je malo vidljive promjene. Ponešto je drugačije stanje na sjeveroistoku Ukrajine, gdje se čuje o okupljanju snaga za predstojeće pokušaje ruskih upada u urbana područja ukrajinskog Černihiva i grada Sumi. Dok su posljednjih dana baš iz Sumija dolazile i vijesti o redovitim bombardiranjima te ruskim napredovanjima širom te regije, to je područje bilo trn u oku agresora, budući je u nizu navrata bilo i poprište uspješnih uništavanja vojnih kolona kako ruske borbene tehnike, tako i logistike za trupe na oštricama napredovanja. Upravo se iz grada Sumi evakuiralo i oko 700 očajnih mladih Indijaca, studenata koji su već proteklog vikenda namjeravali pješke krenuti prema ruskoj granici, baš kroz prostore borbi, da bi danas konačno dobili priliku napustiti svoje uvelike srušene studentske smještajne prostore rutom Sumi-Holubivka-Lokvica-Lubni-Poltava. Slična je situacija i u Harkivu, gdje je bilo naizgled jednostavnije organizirati rute humanitarnih evakuacija, budući su južni prilazi gradu ipak izgleda uvelike u ukrajinskim rukama.

Gdje Rusi napreduju

Do sada i ukrajinski izvori priznaju težišta ruskih napredovanja na prostoru Severodonjecka, uz rusko dostizanje punih administrativnih granica ukrajinske Luhanske i Donjecke oblasti, pa ne čudi da su se i ondje operacije nastavile. No novost su ruska napredovanja na sjevernim krajevima tzv. južnog bojišta u Ukrajini, gdje se ruske snage kreću na sjever, u širim prostorima prilaza gradu Zaporožje, i to s njegove istočne kao i sa zapadne strane – u odvojenim napredovanjima uz desnu i lijevu obalu Dnjepra. Pri tome još nije jasno radi li se tu samo o ruskim kolonama u kretanju, od kojih su neke imale i vrlo žestoke susrete s ukrajinskim braniteljima, ili je riječ ipak o metodičnim pripremama šireg prilaza prvo gradu Zaporožje, a onda i sedamdesetak kilometara sjevernijem gradu Dnipro, također smještenom na Dnjepru. Ako stvari krenu loše za ukrajinske branitelje, upravo bi grad Dnipro u središnjoj Ukrajini mogao u dogledno vrijeme postati mjesto okupljanja niza ruskih napredovanja – južno od Harkiva, na zapad od osvojenih prostora Luhanske oblasti, na sjever od Zaporožja, te s leđa, opet sjeverno iz smjera Zaporožja, ali desnom (zapadnom) obalom Dnjepra.

Za to vrijeme nema mnogo informacija o ruskim djelovanjima oko Mikolajeva i načelno prema Odesi. Dok se uz rijeku Južni Bug čuje o pojedinim borbenim djelovanjima, te ruskim preslagivanjima gubicima oštećenih postrojbi, ondje ipak treba zapaziti i jednu novost. Naime, iako je trenutno na djelu zahlađenje, proteklih se tjedana u tom području Ukrajine bilježilo pojave dubokoga blata koje je ruskim snagama otežavalo manevar. Iako sve to s dolaskom toplijeg vremena tek treba prerasti u onu često spominjanu „rasputicu“, već sad su zabilježeni ruski napori za popravljanje u borbama oštećene infrastrukture u zaleđu prostora aktivnih operacija, kako željezničkih mostova (kod Hersona), tako i pojedinih aerodroma (Melitopol) – ne bi li se na te metode transporta moglo više osloniti kada ceste i poljski putovi zbog teškog i ljepljivog blata postanu bitno manje prohodni.

* Ovaj tekst dio je serijala – vojne analize dana na portalu Jutarnjeg lista. Objavljen je 8. ožujka 2022. pod nazivom “Vojna analiza Igora Tabaka: ‘Tvrđava‘ Kijev čeka napad, dok Rusi napreduju na obje obale Dnjepra” i u originalnom obliku može se naći na adresi: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/vojna-analiza-igora-tabaka-tvrdava-kijev-ceka-napad-dok-rusi-napreduju-na-obje-obale-dnjepra-15167681