Dok Republička izborna komisija (RIK) Srbije još uvijek prebrojava glasove i zbraja dobivene postotke, stranke koje se bore za postizbornu vladajuću koaliciju ne miruju. Unatoč najavama da će o koaliciji razmišljati nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, čelnici Tadićeve Demokratske stranke objavili su da su na Dan pobjede, 9. svibnja, pobijedili još jednom – sklopivši koaliciju s trećeplasiranom strankom, Socijalističkom partijom Srbije (SPS) Ivice Dačića. Demokratima je to bitan vjetar u leđa, jer ma kako završili predsjednički izbori po njihovog kandidata Borisa Tadića, mogu biti sigurni da će ostati na vlasti. Uz Dačićeve Socijaliste, Demokrati dobivaju i Partiju ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS) Jovana Krkobabića i Jedinstvenu Srbiju (JS) kontroverznog Dragana Markovića Palme iz Jagodine. Novo-staroj koaliciji DS-a i SPS-a predstoji još par dosadnih formalnosti – dogovor s preostale dvije stranke neophodne za preuzimanje izvršne vlasti. Čelni ljudi Demokrata najavili su da će s Ujedinjenim regionima Srbije (URS) Mlađana Dinkića i „Preokretom“ (LDP) Čedomira Jovanovića (u koaliciji sa Srpskim pokretom obnove (SPO) Vuka Draškovića) – razgovarati nakon završetka drugog kruga predsjedničkih izbora.
Borisu Tadiću već je dobro poznato kako udovoljiti svom koalicijskom partneru Ivici Dačiću
Dačić trguje na veliko
Iako je još prije samo koji dan najavljivao da je sasvim sigurno da će biti novi premijer, biračkim glasovima osokoljeni Dačić je, nakon razgovora s ekipom iz DS-a, pomalo ublažio retoriku. „Za mene je prioritet da nastavim rad u MUP-u. Što ću biti poslije, razgovarat ćemo nakon izbora 20. svibnja. Ja mogu da ne budem ništa, važno je da sam lider koalicije koja ima 44 poslanička mjesta, i to u odnosu 25 SPS, 12 PUPS, 7 za JS“, izjavio je Dačić nakon sjednice Gradskog odbora SPS-a, za svaki slučaj dodajući i kako je dosadašnji premijer Mirko Cvetković ujedno bio i ministar financija. Posljednja 2-3 dana, Dačić je javno davao do znanja da se protivi koaliciji s Čedom Jovanovićem i njegovim LDP-om, odnosno s „onima koji smatraju da je Republika Srpska genocidna tvorevina“. No, ako je Mali Sloba odustao od premijerskog mjesta u zamjenu za vlast na razini nekih lokalnih uprava, kako se ovih dana šuška u Beogradu, koja dodatna općina ili ministarsko mjesto sigurno bi mu ublažili i duševne boli zbog velike koalicije s Jovanovićevom Liberalno-demokratskom Partijom. Jovanović, koji je svoje prvo iskustvo u Vladi imao nakon ubojstva Zorana Đinđića – kada mu je Zoran Živković, Đinđićev nasljednik na funkciji premijera, udijelio mjesto prvog potpredsjednika Vlade – a sada, navodno, želi biti ministar vanjskih poslova.
Nikolić čak i bez Koštunice
Nema više lijeka za Nikolićevu glavobolju
Baš kao što se pretpostavljalo, predsjednik Srpske napredne stranke (SNS) Tomislav Nikolić suočio se s brojnim problemima prilikom vabljenja potencijalnih koalicijskih partnera. Jovanovića uopće nije imao na listi, a Mlađan Dinkić mu je već nakon proglašenja prvih neslužbenih rezultata poručio da ga „ne mora ni zvati“. Dačić mu je dao košaricu već trećeg dana nakon izbora, a ni s Koštunicom ne ide glatko. Taj bivši srpski premijer i nasljednik Slobodana Miloševića na čelu SR Jugoslavije Nikoliću je napisao pismo u kojem traži da se zaustavi „pogrešna i pogubna politika, koja je vladala Srbijom posljednje 4 godine, da EU nema alternative“. Nikoliću je, međutim, naglo probuđeno europejstvo jedna od osnovnih karakteristika po kojima se razlikuje od Radikala, kojima je do nedavno i sam pripadao, pa mu ne pada napamet odreći se zalaganja za ulazak Srbije u EU. Tako da mu sada jedino ostaje provjeriti kod Koštunice hoće li ga DSS podržati u drugom krugu predsjedničkih izbora, budući su se sve ostale spomenute stranke svrstale na Tadićevu stranu.
„Krađa gora nego u Miloševićevo doba“
Tko bi svima udovoljio?!
Dok velike, ali i nešto manje stranke muče brige oko toga tko će biti na vlasti – one koje se vrte oko izbornog praga ili su pak daleko ispod njega tvrde da su pokradene, i to „gore nego za Miloševića“. Ultraradikalni pokret Dveri, koji je prema trenutnim podacima RIK-a dobio 4,34 posto glasova, tvrdi da je na snazi velika zavjera u državi zbog koje oni jednostavno ne smiju prijeći prag od 5 posto. Zato za četvrtak poslije podne najavljuju prosvjede ispred sjedišta Republičke izborne komisije. Lider Saveza vojvođanskih Mađara Istvan Pasztor tvrdi da je od trenutka zatvaranja biračkih mjesta pa do utorka navečer izgubio blizu 30 tisuća glasova, odnosno da je sa 7 zastupničkih mandata pao na pet. Slična nepravda dogodila mu se i kao predsjedničkom kandidatu, zbog čega traži preispitivanje rezultata izbora na svim razinama. Pokret radnika i seljaka, na čelu s Zoranom Dragišićem, još jednim od slabo kotirajućih predsjedničkih kandidata, optužio je Ujedinjene regione Srbije za krađu glasova u Zaječaru. URS su u tom gradu dobili najviše – 21 mjesto u Gradskoj skupštini, a nedavno osnovani Pokret radnika i seljaka 14 mjesta. Gradska je izborna komisija odbila sve prigovore Dragišićevog Pokreta, pa je trenutno na potezu Upravni sud.
