Jučer je u Skopju započelo suđenje osumnjičenima za peterostruko ubojstvo kraj Smiljkovskog jezera, počinjeno sredinom travnja ove godine. Iako se tu radi tek o početku sudskoga postupka, čiji će nastavak uslijediti sredinom siječnja – kada se očekuje i izlaganje tužitelja o dokazima prikupljenim protiv šestorice osumnjičenih (uz ostalo i snimke telefonskih razgovora, te iskaz jednog zaštićenog svjedoka) – već i sad je jasno da se tu radi o procesu u kojem su strasti povišene, a ni šire političke konzekvence nisu nezamislive.
Detaljnije o samome djelu
Malo je zločina koji su Makedoniju protresli kao petostruko ubojstvo kod Železarskog jezera (zvanog i Smiljkovsko jezero, prema obližnjem naselju)
nedaleko Skopja. Zločin je na tom umjetnom jezeru, smještenom nedaleko skopske obilaznice i popularnom među ribičima, počinjen 12. travnja ove godine, u večernjim satima. Još istoga dana (oko 22.30) skupina ribiča otkrila je tijela pet žrtava, sve ljudi makedonske narodnosti. Od toga, četiri su pripadala mladićima između 18 i 22 godine, sve iz naselja Butel i Radišani (Aleksandar Nakjovski, Cvetančo Acevski, Kire Tričkovski i Filip Slavkovski), a jedno lokalnome ribiču, 45-godišnjem Borče Stevkovskom iz sela Creševo. Četvorica mladića pronađeni su kraj zemljanog puta uz jezero, i njihova su tijela navodno bila postrojena jedno do drugoga, što je ukazivalo na likvidaciju. Stariji muškarac pronađen je stotinjak metara dalje – za njega se pretpostavlja da se slučajno zatekao na mestu zločina te onda i sam postao žrtvom. Iako se prvo sumnjalo kako je ubojstvo počinjeno tijekom popodneva, od mještana se čulo da su oko 20 sati čuli pucnjavu s poprišta događaja. Obdukcija je pokazala da se na žrtve pucalo iz tri različita oružja, dvije automatske puške i jednoga pištolja, a pod tri različita kuta. Prema tvrdnjama tužiteljstva, ukupno je ispaljen 21 metak, a ubijeni su gađani u gornji dio tijela.
Nakon dovršetka djela, ubojice su izgleda mjesto događaja napustili motornim vozilom – vjerojatno tipa Opel omega, tamnocrvene boje i lažnih registracijskih oznaka, za koji dugo nije bilo jasno je li ukraden tijekom priprema za ovaj zločin ili ga je grupa počinitelja već neko vrijeme prije zlodjela koristila za vlastite potrebe. Bilo kako bilo, to je vozilo prvo bilo uočeno na mjestu počinjenja djela, da bi onda bilo pronađeno napušteno, u grmlju, desetak kilometara od poprišta zločina. Nedugo nakon pronalaska tijela petorice ubijenih, ministrica unutrašnjih poslova Makedonije Gordana Jankulovska izjavila je da se “prema zadnjim nalazima policije, može zaključiti da je peterostruko ubistvo organizirano, ali da su žrtve – četvorica mladića i jedan 45-godišnjak – slučajno izabrani“.
Neposredno nakon otkrivanja zločina, makedonska je policija bila uvjerena kako će pronalazak vozila pomoći u rasvjetljavanju zločina. Kako prenose mediji, tom je dojmu doprinjela i činjenica da su pronađeni DNK tragovi kojima se namjeravalo identificirati počinitelje peterostrukog ubojstva. No, za razliku od kriminalističkih serija, ovdje su istražitelji ubrzo naišli na nepremostivu prepreku – budući da Makedonija nema široku bazu podataka, ustanovljeno je tek da se tijekom istrage prikupljeni DNK tragovi ne poklapaju ni s jednim od uzoraka pohranjenih u makedonskim bazama podataka. Dok se pretpostavljalo da će vlasti u Skopju tražiti i pomoć okolnih država, u nadi da bi u njihovim arhivama mogao biti nađen usporediv uzorak DNK počinitelja, težište istrage zapravo je vraćeno na klasične kriminalističke metode traženja počinitelja. Za prvu je silu tada saslušano oko 30 osoba.
Ubrzo nakon ubojstva kamenovana je jedna kuća Albanaca u naselju Radišani, od kud su bili ubijeni mladići, a zapaljena su i dva automobila u albanskome vlasništvu. Ceste do tamo blokirali su stanovnici, jednako kao što su dan kasnije i mještani sela Smiljkovci te Creševo blokirali autoput nedaleko Skopja. Uglavnom, incident je odmah ocijenjen dovoljno ozbiljnim da policija formira namjensku specijalnu postrojbu i osnuje poseban operativni stožer zadužen samo za ovaj slučaj. Mjesto zločina je ubrzo obišao i vrh makedonskog MUP-a, predvođen nadležnom ministricom Gordanom Jankulovskom.
Akcija “Monstrum”
Velik korak u rasvjetljavanju ovoga slučaja nastupio je desetak dana kasnije, u utorak 1. svibnja, kada je u akciji slikovito nazvanoj “Monstrum” makedonska policija uhitila 20 radikalnih islamista, među kojima su navodno bile i dvije osobe osumnjičene za neposredno izvršenje ubojstva na jezeru nedaleko Skopja. Većina privedenih osoba u Aračinovu, Čairu, Shuto Orizariju i Čentu (skopskim naseljima u kojima su Albanci većinsko stanovništvo) imala je makedonsko državljanstvo, a tamošnja policija objavila je da se među njima radi i o osobama koje su se i u Afganistanu te Pakistanu borile protiv NATO snaga. Objavljeno je da se ciljem zločina od 12. travnja smatra “zastrašivanje lokalnog stanovništva“.
Tijekom pretresa 26 objekata pronađena je i velika količina streljiva, uniformi i oružja – konkretno, jedna automatska puška, četiri pištolja, ručna bomba, “osam metaka za pušku ‘Crna strela’” (što je srpski teški snajper, a nije jasno je li to bilo rusko streljivo 12,7 x 108 mm ili američko 12,7 x 99 mm, ovisno o varijanti oružja), šest tromblonskih granata, šest okvira za automatsku pušku, deset maskirnih uniformi, sedam pancirnih prsluka, tri “fantomke” i tri uređaja za radio vezu. Uz to, pronađeno je i jedno vozilo, oko 10 tisuća eura u gotovini, te nekoliko mobilnih telefona i pripadajućih im kartica s brojevima. Oružje se odmah krenulo vještačiti, ne bi li se utvrdilo je li ono korišteno u peterostrukome ubojstvu – što izgleda nije bio slučaj, budući da pri otpočinjanju postupka jučer, 20. prosinca, tužiteljstvo i dalje tvrdi kako oružja kojim je djelo počinjeno nema.
Uz to, pri pretresima je pronađen i propagandni materijal – islamistički te onaj Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), kao i fotografije pripadnika pretpostavljene terorističke grupe s raznim oružjem. Ovo je čitavoj stvari dodalo na političkome tonu, čije su se naznake i do tada provlačile kroz izvještavanje o očigledno međuetničkome zločinu kod Smiljkovskog jezera. Nakon što je Makedonska policija čitave noći saslušavala uhapšene islamiste u nekoliko policijskih stanica u Skopju, oni su s jutrom prebaćeni u skopski Kazneni sudi i izvedeni pred istražnoga suca koji im je odredio mjere pritvora. Nakon toga, svi neposredno osumnjičeni za peterostruko ubojstvo prebačeni su u zatvore u Bitoli i Prilepu, dok su preostali islamisti pritvoreni u istražnom zatvoru u Skoplju.
Jedan od tada privedenih, Ibrahim Sajdini iz Skopja, osuđen je već 22. lipnja na šest godina zatvora – zbog ilegalnog držanja oružja. Kod njega je na tavanu kuće pronađena većina u akciji “Monstrum” zapljenjenog vatrenog oružja i vojne opreme. Sajdini je na sudu tvrdio kako je sve to pribavio prije 5 godina na Kosovu, s namjerom da prodaje te opreme u Makedoniji.
Mogući počinitelji zločina
Pravno je stanje stvari 2. svibnja popodne u Skoplju, na konferenciji za medije, razložila makedonska ministrica unutarnjih poslova Gordana Jankulovska:
“Krivične prijave za terorizam su podnijete protiv pet lica. Od tih pet osoba, trojica su uhapšeni, a dvojica su u bijegu. Makedonske vlasti tvrde da su Alil Demiri i Afri Ismailović, za kojima je raspisana potjernica Interpola, pobjegli na Kosovo, pa su od Prištine zatražile da pronađe, uhapsi i izruči ovu dvojicu bjegunaca osumnjičenih za peterostruko ubojstvo kod Skopja. Jedan od te dvojice se sumnjiči da je direktno učestvovao u ubojstvu kod Smiljkovskog jezera“.
Navela je i da su tri osobe (starosti 27, 32 i 33 godine) osumnjičene za ubojstvo četiri mladića i starijega čovjeka, hicima iz dvije automatske puške i pištolja, a da su preostala dvojica bili pomagači. Prema makedonskim medijima, ona je istakla i da su tri osumnjičene osobe zatim vozilom marke “Opel omega” napustile mesto zločina i uputile se ka lokalitetu “Vražji vir”. Preostala dvojica osumnjičenih pretpostavljenim su počiniteljima onda pomogli pri ilegalnome prelasku državne granice Makedonije i ulasku na teritorij Kosova. Iako to ni u tom trenutku više nije bila tajna, Jankulovska je odbila direktno odgovoriti na pitanja o etničkoj pripadnosti osumnjičenih, kao što nije željela komentirati ni pronalaske amblema OVK-a tijekom policijskih pretresa.
Samo dva dana kasnije, u petak 4. svibnja (tri tjedna nakon ubojstva kod Smiljkovskoga jezera), Skopje su potresle i demonstracije protiv masovnoga hapšenja u akciji “Monstrum”. Nakon što su dan ranije krenuli pozivi putem socijalne mreže Facebook, više od 3 tisuće islamista (izgleda pretežito albanske narodnosti) započelo je nakon molitve svoj prosvjed ispred Jaja-pašine džamije, sjeverno od Vardara i još uvijek u centru Skopja. Demonstracije su onda nastavljene ispred Osnovnoga suda u Skoplju, da bi se skup konačno preselio i do zgrade Vlade Makedonije. Te objekte, kao i kompleks makedonske skupštine, osiguravale su jake snage policije, što jedno lokalno autobusno stajalište ipak nije spasilo oštećenja.
Demonstrirajući su Muslimani tvrdili da se protiv njih vodi hajka – i da se radi o montiranom slučaju koji će pogoršati ionako loše međuetničke i međuvjerske odnose u Makedoniji. Akciju “Monstrum” uspoređivali su sa slučajem “Raštanski lozja” iz 2002. godine – incidentom u kome su makedonski specijalci navodno ubili sedam pakistanskih imigranata, predstavljajući ih teroristima koji su spremali napad na veleposlanstva zapadnih zemalja u Skopju. Po njima, policija je i tada tvrdila da ima dokaze protiv ubijenih ali ih nije predstavila, da bi dvije godine kasnije makedonski MUP, navodno, priznao namještaljku. tijekom idućih tjedana, pored Skopja, protesti su održani i u Tetovu, Gostivaru, a najavljivani su i u Strugi, Debru te Kičevu – sve petkom, nakon molitvi u džamijama.
Dok je točan identitet organizatora svibanjskih prosvjeda u Skopju ostao nepoznat – i tu se spominjalo Makedoniji nedavno izručenog Šukrija Aliua. Konkretno, za njega je Ivo Kotevski (pomoćnik makedonskog ministra unutarnjih poslova za odnose s javnošću), 6. prosinca na konferenciji za novinare u Skoplju rekao – da je bio “inicijator nereda” od 4. svibnja.
Podizanje optužnice i daljnja događanja
U listopadu, na dan isticanja šestomjesečnoga roka za podizanje optužnica, pet je ljudi optuženo za terorizam i ubojstvo, a protiv jednog je muškarca podignuta i optužnica za pomaganje u terorizmu. Svi optuženi su albanske nacionalnosti. Naknadno se počelo provjeravati i moguću umiješanost u ovo višestruko ubojstvo i Šukrija Aliua, islamiste izručenog Makedoniji s Kosova 5. prosinca ove godine.
Sudeći po optužnici koju je sutkinja Gordana Geškovska pročitala jučer – za sada će se za slučaj “Smiljkovsko jezero” suditi šestorici. Od toga su se broja njih četvorica zaista i pojavili pred sudom, dok je za dvojicu zatraženo suđenje u odsutnosti. Agim Ismajilović (33) jedini je od sudu dostupnih pretpostavljenih neposrednih počinitelja zločina, dok se za Hakija Azirija i Seidii Ramija misli da su neposrednim počiniteljima pomogli pri bijegu. Sumnja se i na još mogućih pomagača. U Skopju će se suditi i Fejzi Aziriju, koji je u doba pokolja imao koncesiju nad Smiljkovskim jezerom (koja mu je oduzeta u doba nakon zločina).
Još dvojica osumnjičenih za direktno počinjenje likvidacije, Alil Demiri (27) i Afrim Ismajilović (32), i dalje su u bijegu. Sumnja se da su na području Kosova, kamo su navodno pobjegli 12 dana nakon počinjenja ubojstava. Kako 20. prosinca Aliua nije bilo na popisu optuženih, izgleda da tu nije ustanovljena veza o kojoj se pričalo početkom prosinca (ideolog i mentor počiniteljima).
Optužnica navodi da je djelo počinjeno 12. travnja, kada su četvorica mladića i jedan 50-godišnji ribič ubijeni 21 metkom iz “kalašnjikova” i pištolja (rezultat vještačenja), ne bi li se izazvao strah kod građana. Dok su u prethodnome postupku optuženi koristili makedonski jezik, za svoju su obranu odlučili koristiti albanski. Za sada se suđenje odvija uz jake mjere sigurnosti – među koje spada i oduzimanje mobilnih telefona novinarima i ostalim prisutnima. Dvjema se kamerama snima optužene, a tijekom postupka bit će korištene i snimke svjedočenja zaštićenog svjedoka “E-1”, te provedene rekonstrukcije zločina. U sudnici su, uz brojne novinare, bili i volonteri nevladinih organizacija, te rođaci i prijatelji optuženih, dok je pristup bio dopušten tek po jednome rođaku svake od žrtava (što je izazvalo njihovo negodovanje).
Nakon prihvaćanja zahtjeva odvjetnika optuženih za odgodom, radi dodatnih uvida u materijale, nastavak suđenja najavljen je za 9. siječnja iduće godine – kada će u četiri dana biti izneseni stavovi tužiteljstva i obrane optuženih. Već je sada sigurno da će to biti jedan od potencijalno eksplozivnijih događaja u Makedoniji 2013. godine.
