Rutte između Trumpa i Bruxellesa

 

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u ponedjeljak, 26. siječnja, odbacio je ideje nekih vodećih europskih političara o formiranju zasebne europske vojske, potaknute sumnjama u predanost Donalda Trumpa sigurnosti europskog kontinenta, ali i budućnosti NATO-saveza. Rutte je na sjednici Odbora za sigurnost i obranu (SEDE) i Odbora za vanjske poslove (AFET) Europskog parlamenta zagovornicima europskih snaga odvojenih od NATO-a poručio da “nastave sanjati” te je rekao da bi ruski predsjednik Vladimir Putin “obožavao” tu ideju jer bi rastegnula europske vojske i oslabila ih. Obrativši se euro-parlamentarcima, Rutte je rekao da bi europske nacije trebale nastaviti preuzimati veću odgovornost za vlastitu sigurnost, kao što je Trump zahtijevao – ali unutar transatlantskog saveza.

Glavni tajnik rekao je da saveznici NATO-a odgovaraju na sigurnosne izazove povećanjem obrambenih ulaganja, inovacija i proizvodnje: „Pošteno je i primjereno da Europa i Kanada preuzmu više odgovornosti za vlastitu sigurnost, a dobra je vijest da to i čine“. U tom je smislu potvrdio da je „sposobnija europska obrana ključna“, pozdravljajući napore EU-a da podrži značajno povećanje potrebnih ulaganja i industrije. Rad NATO-a i EU-a na obrani mora biti komplementaran, naglasio je Rutte, podsjećajući da su doprinosi i sposobnosti saveznika NATO-a koji nisu članice EU-a neophodni za kolektivnu obranu.

Ideja o europskoj vojsci nije nimalo nova. O njo je vrlo često govorio bivši europski povjerenik za vanjski politiku Josep Borrel, nastavio je njegov nasljednik – povjerenik za obranu Andrius Kubilius, a posljednjih tjedana tu je ideju promovirao i  španjolski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares.

Prema Reutersu, Rutte je kratko kritizirao opću ideju, inzistirajući da Trump i SAD ostaju snažno predani NATO-u, unatoč neizvjesnosti i povećanim tenzijama uzrokovanima Trumpovim zahtjevima da članica NATO-a i EU – Danska – odustane od kontrole nad Grenlandom. „Mislim da će biti puno dupliciranja i želim vam sreću ako to želite učiniti, jer morate pronaći muškarce i žene u uniformama – oni će već biti upoznati s onim što se događa“, rekao je Rutte, nastavivši: “To će stvari dodatno zakomplicirati. Mislim da će se Putinu to svidjeti. Zato razmislite ponovno.” Ocijenio je da bi Europa, ako to zaista želi, u tom slučaju izdvajala daleko više od 5% BDP-a koliko su zemlje NATO-a pod Trumpovim pritiskom pristale potrošiti na ulaganja u obranu i sigurnost. „Morate izgraditi vlastite nuklearne kapacitete, a to košta milijarde i milijarde eura. U tom scenariju ćete izgubiti američki nuklearni kišobran. Dakle, sretno!“.

Odgovarajući na pitanje francuskog zastupnika krajnje desnice Pierre-Romaina Thionneta, Rutte je izjavio da se europski kontinent ne može obraniti bez američke podrške, dok je za koncept europske vojske rekao da je taj “europski stup NATO-a pomalo šuplja fraza“. Rutteove izjave nisu dobro sjele Europljanima. Tako je francuska vlada oštro reagirala na izjavu glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea da se Europa ne može obraniti bez Sjedinjenih Američkih Država.

“Ne, dragi Mark Rutte. Europljani mogu i moraju preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost. Čak se i Sjedinjene Države slažu. To je europski stup NATO-a”,

poručio mu je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot na platformi X. Francuska ministrica oružanih snaga Catherine Vautrin izjavila je pak da je “ono što danas vidimo nužnost europskog stupa unutar NATO-a“. Ideju o kolektivnom jačanju Europe unutar NATO saveza, koju je Francuska prva predložila prije nekoliko godina, sada podržavaju i druge zemlje, uključujući Njemačku i Finsku. Finsku predsjednik Alexander Stubb je na Svjetskom forumu u Davosu pozvao svoje europske kolege da  stvari u i oko Ukrajine počinju procjenjivati realno.

“NATO još nije ni ušao u sukob, a oni u četiri godine nisu uspjeli napredovati koliko se očekivalo. Ovaj rat je bio potpuni strateški neuspjeh predsjednika Putina. Povećao je NATO. Učinio je Ukrajinu europskom. Povećao je obrambene proračune europskih država. A mi se tu pitamo dok se tresemo od straha: ‘Možemo li se obraniti?’ Moj odgovor je: da, možemo!”

Ove izjave Glavnog tajnika NATO- a na tragu je njegovih stavova iznijetih u Davosu prilikom njegovog sastanka s američkim predsjednikom. Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, koji je po ocijeni promatrača bio pun kontroverzi zbog Trumpovih ambicija za preuzimanje Grenlanda, mnogi su ocijenili da je Rutte rekao ono što Trump želi čuti, što nije prvi puta, ali je učestalo u zadnje vrijeme. Reuters je 23. siječnja objavio da su se glavni tajnik NATO-a Mark Rutte i američki predsjednik Trump u Davosu dogovorili o daljnjim razgovorima između SAD-a, Danske i Grenlanda o ažuriranju sporazuma iz 1951. koji regulira američki vojni pristup i prisutnost na tom arktičkom otoku. No kao što za Europu još uvijek vrijedi “o Ukrajini ništa bez Ukrajine”, jednako tako vrijedi i za Grenland – “ništa o Grenlandu bez Danske”, pa tako Rutteovi dogovori s Trumpom malo vrijede bez premijera Danske i Grenlanda.

Nakon sastanka s Rutteom, Trump je rekao da bi mogao postojati dogovor koji bi zadovoljio njegovu želju za postavljanjem sustava raketne obrane “Zlatna kupola” (što je novi razlog zašto bi Grenland trebao postati američki) i pristupom ključnim mineralima, a istovremeno blokirao ono što on naziva ruskim i kineskim ambicijama na Arktiku. Rutte je pak rekao da se tada na sastanku s Trumpom nije raspravljalo o iskorištavanju minerala. Dodao je da će se specifični pregovori o tom arktičkom otoku nastaviti između Sjedinjenih Država, Danske i samog Grenlanda.

 

*Photo: NATO, EP, M.Rutte/X

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.