Ovogodišnja Münchenska sigurnosna konferencija, koja je jedan od glavnih međunarodnih političkih događaja, bila je blaža od prošlogodišnje, ali Donald Trump je temeljno promijenio transatlantske veze, ocjena je portala Politico. Naime, nakon što se „spustio zastor“ na ovogodišnju Konferenciju čuju se brojni komentari i ocjene ovog tradicionalnog međunarodnog skupa. a posebice u kontekstu izmijenjenih međunarodnih i sigurnosnih odnosa, čemu je naglasak, između ostalih, dao američki državni tajnik Marco Rubio. Europski i američki čelnici proveli su tri dana obećavajući suradnju i nudeći nove, bolje transatlantske odnose. Ali pukotine su i dalje vidljive, ocjenjuje Politico.

Sjedinjene Države su bile manje borbene nego prije godinu dana na svojoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu, kada je potpredsjednik J.D. Vance pokrenuo žestoki napad na Europu. No skup je pokazao da, iako savez i dalje funkcionira, stari poredak koji je desetljećima povezivao dvije strane Atlantika se raspao: “Ne postoji konsenzus o tome kako se odnos može razvijati s obzirom na redovite seizmičke potrese koje Trumpova administracija s užitkom nanosi sustavu”.

Popis problema na relaciji Europa- SAD je dug. Donald Trump pozvao je na aneksiju Grenlanda ( o čemu smo pisali i na stranicama ovog portala), dok je istovremeno nametnuo carine europskim saveznicima koji su se suprotstavili; na popisu prioriteta Trumpove administracije europski kontinent je pao na treće mjesto nakon zapadne hemisfere i Kine. Nova američka pomoć Ukrajini smanjila se gotovo na nulu, a Europa je izložena stalnim napadima američkih dužnosnika zbog slobode govora i digitalne regulacije. U međuvremenu, europski kontinent se bori protiv uspona krajnje desničarskih stranaka koje podržavaju MAGA-pokret kod kuće i ranjene, ali opasne Rusije na svom pragu koju Trump inzistira vratiti u globalni poredak, rekla je za Politico Evika Siliņa, premijerka Latvije, zemlje koja se nalazi na prvoj crti potencijalnog ruskog napada i čija sigurnost ovisi o saveznicima.

Uloga Marca Rubia

„Za Sjedinjene Države i Europu, mi pripadamo zajedno“, rekao je državni tajnik Marco Rubio, koji je zamijenio Vancea na ovogodišnjoj konferenciji, uz blaži pljesak okupljenih čelnika, iako je dio medija ustvrdio da je njegov govor popraćen ovacijama, navodi Politico. Ali svoj je apel uokvirio terminima “krvi i tla”, poznatim pristašama pokreta Make America Great Again, na temelju zajedničkih (često ekonomskih) interesa, a ne zajedničkih vrijednosti demokracije i vladavine prava koje su savez držale na okupu u proteklim desetljećima. „Povezani smo jedni s drugima najdubljim vezama koje narodi mogu dijeliti, stvorenim stoljećima zajedničke povijesti, kršćanske vjere, kulture, baštine, jezika, podrijetla i žrtava koje su naši preci zajedno podnijeli za zajedničku civilizaciju čiji smo nasljednici“, rekao je Rubio.

Odgovor europskih čelnika bio je pristojan – nitko ne želi prekinuti preostale veze sa sve nepredvidljivijim Sjedinjenim Američkim Državama, čije trupe, nuklearno oružje i vojne sposobnosti i dalje pružaju europskom kontinentu ključnu sigurnost od Rusije. No, na marginama događaja, nastavlja Politico, više je dužnosnika usporedilo trenutno stanje stvari s nasilnom vezom u kojoj zlostavljač krivi žrtvu dok se koleba između nasilja i slatkorječivosti. Američki senator Ruben Gallego, demokrat iz Arizone, rekao je da je prošla godina bila “vrtuljak emocija” za europske kreatore politika: “Osjećam se kao toksična djevojka ili toksični dečko upravo sada… a Europa samo želi da budemo bolji.” Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da ju je “jako umirio govor državnog tajnika“, nazvavši ga “dobrim prijateljem” i “snažnim saveznikom”. Britanski premijer Keir Starmer naglasio je da veze s Washingtonom ostaju vrlo jake jer „surađujemo sa SAD-om na obrani, sigurnosti i obavještajnim poslovima 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu“. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ponovio je u intervjuu u POLITICO Pubu : „Rekao bih da je NATO najjači od pada Berlinskog zida.“

Europa se slanja na sebe

Ministry G7 na marginama Konferencije

Ali europski čelnici sve se više oslanjaju na sebe za svoju dugoročnu obranu. „Međunarodni poredak temeljen na pravima i pravilima… više ne postoji na način na koji je nekada postojao“, rekao je u svom uvodnom govoru njemački kancelar Friedrich Merz u Münchenu , iako, kao i drugi europski čelnici, nije pozvao na prekid odnosa sa SAD-om. Francuski predsjednik Emmanuel Macron – koji u svom govoru nijednom nije spomenuo NATO – poručio je da „Europa mora postati geopolitička sila. Moramo ubrzati i isporučiti sve komponente geopolitičke sile: obranu, tehnologije i smanjenje rizika od svih velikih sila.“

Francuska, Njemačka i Švedska, pak započinju okvirne razgovore o tome kako bi francuski atomski arsenal mogao doprinijeti sigurnosti kontinenta, potaknute zabrinutošću zbog pouzdanosti američkog nuklearnog kišobrana.

Razlike u pogledima na odnose EU -SAD i „ nuklearni kišobran“

Drugi čelnici razmišljaju na isti način. Poljski predsjednik Karol Nawrocki, koji podržava MAGA-u i nije bio u Münchenu, kazao je u nedjelju, 15. veljače,  da je razvoj nuklearnog oružja u Varšavi „put kojim bismo trebali krenuti“ kako bismo odbili „agresivnu, imperijalnu Rusku Federaciju“. Čak i Starmer, najproameričkiji europski čelnik, gleda prema kontinentu: „Nema britanske sigurnosti bez Europe, a nema europske sigurnosti bez Britanije“. Drugi proamerički čelnici slično su obeshrabreni onim što se događa u Washingtonu. „Američka vanjska politika se promijenila“, rekao je za POLITICO Alexander Stubb, predsjednik Finske i povremeni golf prijatelj predsjednika Donalda Trumpa, nazivajući novi pristup “mješavinom MAGA-e i Amerika na prvom mjestu“.

Grenland je problem

Iako je protekla godina svjedočila nizu izazova od strane Donalda Trumpa prema starim sigurnosnim odnosima, najdublji prekid uzrokovali su ponovljeni pozivi američkog predsjednika na aneksiju Grenlanda, danskog teritorija. O tome smo dosta pisali i na portalu Obris.org kao o rašomonu na relaciji Europa-Amerika . Američki dužnosnici u Münchenu pokušali su prevladati previranja koja je stvorio Trump, a republikanski senator i Trumpov saveznik Lindsey Graham šokirao je izjavom: „Koga briga tko je vlasnik Grenlanda?“  „Svi su prilično zbunjeni“ signalima Trumpove administracije o preuzimanju kontrole nad otokom, rekla je švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stengarda na marginama konferencije. Danska premijerka Mette Frederiksen nazvala je kontinuirani američki pritisak “neprihvatljivim” i upozorila: “Dozvolite mi da to kažem ovako: Ako jedna zemlja NATO-a napadne drugu zemlju NATO-a, tada NATO nestaje. Tada je igra gotova.”

Natalia Pouzyreff, francuska zastupnica koja sjedi u Odboru za obranu Nacionalne skupštine, proglasila je “krizu povjerenja” na kontinentu usred rezigniranog prihvaćanja da će se dogoditi još američkih provokacija: „Znamo da će se pitanje Grenlanda vratiti, kao i pritisak na Kanadu. Europljani sada nisu spremni preuzeti vlast od SAD-a: Optimisti misle da će biti lako, ali realisti znaju da će trebati nekoliko godina.“ Zbog toga Europljani povećavaju svoju obrambenu potrošnju na razine kakve nisu viđene od Hladnog rata – ispunjavajući dugogodišnji američki zahtjev.

Ništa nije kao prije?

Zamjenica glavnog tajnika NATO-a Radmila Šekerinska i povjerenica za vanjsku politiku EU Kaja Kallas

Ursula Von der Leyen zagovarala je “skidanje prašine s vlastitog zajedničkog obrambenog pakta EU-a uz novu verziju NATO-a“, dok je povjerenik EU za obranu Andrius Kubilius ponovio ideju o stvaranju europskih snaga za brzo reagiranje do 100.000 vojnika koje bi zamijenile američke vojnike ako ikada budu povučeni s kontinenta. Unatoč toplijim riječima dužnosnika administracije, na kontinentu ne postoji konsenzus o tome kako gledati na SAD i kamo ide, čak i ako izbori vrate Europi i NATO-u ponešto naklonjenije vodstvo u Washington. Jedna stvar je široko prihvaćena – poslijeratni savez kakav je nekada bio je nestao.

Ostalo je malo iluzija, što je naglasio Rubiov ukrcaj u avion iz Münchena za Mađarsku i Slovačku, prijateljske prema Rusiji. Europljanima također nije promaklo da Rubio tijekom svog govora jedva da je spomenuo Rusiju i Ukrajinu, reklo je nekoliko dužnosnika za POLITICO. „Znamo da će biti više nestabilnosti u transatlantskim odnosima“, rekla je novinarima zamjenica francuskog ministra obrane Alice Rufo. Veze „nikada više neće biti kao prije. Promjena je započela davno“, zaključio je portal Politico.

U svakom slučaju, ocjene su i drugih promatrača da su trodnevni razgovori na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji razotkrili suprotstavljene vizije Zapada, onoga što on predstavlja i njegovih vrijednosti.

*Photo: Munich Security Conference