„Si vis pacem-para bellum“ (“Ako želiš mir-spremaj se za rat”) stara je latinska poslovica koja kao da je u 2025. godini ponovno dobila na značenju u pozivima na sve veće naoružavanje Europe. Nakon mađarskog predsjedanja Europskom ,poljski predsjednik Vlade Donald Tusk poručio je zastupnicima Europskog parlamenta kako je  vrijeme komfora gotovo i da to svi znamo. “Moramo ponovno vjerovati u našu snagu. Snažni smo i jednaki s velikim svjetskim silama, jedino što moramo učiniti je da vjerujemo u to”, rekao je Tusk u EP u srijedu 22. siječnja.

Tusk je u obraćanju euro-zastupnicima pozvao na izdvajanje od pet posto BDP-a za obranu, deregulaciju kako bi se jačala konkurentnost, uključujući i napuštanje dijelova Zelenog plana, te na osiguravanje granica od ilegalnih migracija (što na prvi pogled izgleda vrlo slično Trumpovim najavama). Premijer Poljske, zemlje koja po postotku BDP-a najviše troši na obranu među članicama, čak oko pet posto, pozvao je da to učine i druge zemlje EU-a. “Europa mora biti naoružana ako želi preživjeti”, upozorio je i kazao da Poljska to možda najbolje shvaća kao jedna od najvećih žrtava europskih ratova. “Moramo radikalno povećati izdvajanja za obranu, ali ne zauvijek”, dodao je.

“Dignite glavu Europljani – Europa je bila, jest i bit će velika”, parafrazirao je potom Tusk i slogan svog imenjaka koji je u ponedjeljak postao 47. predsjednik SAD-a. Tusk je rekao da je pobjeda Donalda Trumpa “skok u nepoznato”, ali i da Europa nikad nije strahovala to činiti.  Upozorio je i na opasnosti ilegalne migracije i pozvao na osiguravanje europskih granica kako bi “demokracija i europske vrijednosti” preživjele jer se demokracija ne smije povezivati “s bespomoćnošću”. “Možete se nositi s ilegalnom migracijom i bez nacionalističkih i ksenofobnih slogana”, rekao je bivši predsjednik Europskog vijeća i aktualni predsjednik poljske Vlade. Naglasio je da EU mora biti sposobna i zaštititi se od “ruskih tvornica dezinformacija i laži”,  ali istovremeno “ne pasti u zamku cenzure”.  “Ako danas predsjednik Sjedinjenih Država govori o potrebi da Europa, da američki saveznici preuzmu veću odgovornost za vlastitu sigurnost, tretirajmo to kao pozitivan izazov”, rekao je poljski premijer predstavljajući u Europskom parlamentu prioritete predsjedanja njegove zemlje Europskom unijom. “Još Europa nije izgubljena dok mi živimo”, parafrazirao je Tusk, u govoru eurozastupnicima na plenarnoj sjednici u Strasbourgu prve riječi poljske himne koja dijeli početne stihove s našom budnicom. “Europska unija mora vjerovati u svoju snagu“, poručio je poljski premijer, koji vjeruje da EU može biti uz bok najvećim svjetskim silama, podsjetivši da ima 450 milijuna stanovnika i jednak udio u svjetskom GDP-u kao Sjedinjene Države.

Ovaj istup poljskog predsjednika Vlade još je jedan u nisu brojnih poziva na bolju organizaciju i veće trošenje novca za obranu Europe. Između ostalih tema koje je Tusk predstavio europarlamentarcima obrana zauzima posebno mjesto u novoj političkoj agendi Europe.

Proizvođačima oružja odgovara svaki scenarij

Europa bilježi dramatičan porast proračuna za obranu, potaknut dugotrajnim pritiskom Washingtona i vlastitom reakcijom kontinenta na rusku invaziju Ukrajine u punom opsegu. To obećava obilje vojnih ugovora za proizvođače oružja u Europi, kao i u SAD-u, Južnoj Koreji i drugdje. To također objašnjava zašto je ova industrija relativno opuštena prema dolasku Trumpa, ocjena je uglednog portala Politico.

Ako Trump povuče SAD iz NATO-a i pusti Europu da radi sama, kontinent će se morati osloniti na vlastite tvrtke za proizvodnju oružja, čime će im osigurati veliki broj ugovora. Ali čak i ako novi američki predsjednik ne učini ništa tako radikalno, enormni su razmjeri nove obrambene potrošnje. Europska komisija procjenjuje da će članice bloka trebati potrošiti 500 milijardi eura na obranu tijekom sljedećeg desetljeća, što još uvijek znači da će biti puno novca dostupnog europskim obrambenim tvrtkama.

S tim u vezi,  pobjednik izgradnje europske obrane vjerojatno će biti SAD. “Europska obrambena industrija ne može sve pokriti, osobito nakon desetljeća nedovoljnog ulaganja koje je ozbiljno potkopalo europske obrambene industrijske kapacitete”, rekao je Jan Pie, glavni tajnik lobija obrambene industrije ASD sa sjedištem u Bruxellesu. “Ovaj se trend mora preokrenuti. Kupnja neeuropskih proizvoda u konačnici znači da će se europska industrija i dalje boriti da dobije povrat svojih ulaganja te će s vremenom izgubiti svoje tehnološko znanje i iskustvo i povezane vještine.”

Izvoz oružja po zemljama (Izvor: SIPRI, grafika: Lucia Mackenzie/Politico)

Otprilike 55 posto europskog uvoza oružja od 2019. do 2023. bilo je iz Amerike, što je više u odnosu na 35 posto u prethodnih pet godina, prema Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI). “Što se tiče isporuka, planirano je da će se stvarna količina oružja prebačenog iz SAD-a u europske države značajno povećati u nadolazećim godinama“, rekao je Pieter Wezeman, viši istraživač u SIPRI-ju, dodajući da ti poslovi “nisu imali ništa s Trumpom”, nego s jurnjavom za opremom nakon ruske invazije na Ukrajinu, navodi Politico.

Iako za sada američkim proizvođačima oružja ide vrlo dobro, posebno s prodajom helikoptera Black HAWK ili protuzračnih sustava Patriot, i njihovim europskim kolegama smiješe se bolji dani, posebno u kontekstu modernizacije oružanih snaga brojnih država EU. Poljska je tu svakako na prvom mjestu, koja osim američkih i južnoafričkih sustava  proši milijarde eura na švedske i talijanske oružne sustave. Ni Francuzine mogu biti nezadovoljni- upravo su zaključili isporuku svih borbenih aviona Rafale Grčkoj, a posao s Hrvatskom privode kraju. Njihovi PZO sustavi Mistral također su pronašli nekoliko europskih kupaca, između ostalog i zahvaljujući financiranju iz Bruxellesa. Čini se da rste i broj europskih država zainteresiranih za kupovinu borbenih aviona Eurofighter Typhoon – u red su stali Njemačka, Italija i Španjolska, a o tom avionu razmišljaju i Austrija i Velika Britanija.

2% BDP-a za obranu više nije dovoljno

Od 32 NATO zemlje, njih 24  dostiglo je godinama željeni  prag od 2% izdvajanja za obranu. Ljestvica se sada diže još i više – neslužbeno se govori o 3%, ili čak 5%, što želi Donald Trump, a ispunjava jedino Poljska.

Da je Europa u problemu, potvrdio je i glavni tjnik NATO-a Mark Rutte na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. On je poručio da je američki predsjednik Donald Trump “u pravu” te da Europa izdvaja premalo za obranu.

“Ukrajinski doručak” – panel u Davosu (Photo: Andrej Plenković/X)

“On (Trump) je u pravu da problem nije u Sjedinjenim Američkim Državama. Problem je Europa. Dijelom zahvaljujući njemu smo i vidjeli ovo poboljšanje što se tiče izdvajanja na europskoj strani NATO-a. Problem broj jedan jest da još uvijek nismo na dva posto BDP-a izdvajanja za obranu”,

kazao je Rutte na panelu Ukrajinski doručak na kojem je sudjelovao i hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Sada smo sigurni, no NATO se kolektivno neće moći braniti za četiri ili pet godina ako ostanemo pri dva posto. (…) Sve (zemlje članice) koje nisu na dva posto moraju doći na dva posto u narednih nekoliko mjeseci. Ne možemo duže čekati, a tada to moramo kolektivno pojačati. Odlučit ćemo o točnoj brojci kasnije ove godine, no bit će značajno viša od dva”,

najavio je Rutte temu koja će biti prioritet do narednog summita NATO članica.