Litavska vlada je u utorak, 09. prosinca, proglasila izvanredno stanje u toj baltičkoj državi zbog sigurnosnih rizika koje predstavljaju krijumčarski baloni iz Bjelorusije koji su posljednjih tjedana narušili njezin zračni prostor. Napetosti između Litve, članice NATO-a i bivše sovjetske republike, i Bjelorusije eskalirale su nakon što su navodno „meteorološki“ baloni iz Bjelorusije prisilili susjednu Litvu da više puta zatvori svoju glavnu zračnu luku posljednjih tjedana, ostavljajući tisuće ljudi da čekaju svoje letove.
Baloni za krijumčarenje cigareta
Iako se baloni koriste za krijumčarenje cigareta u Litvu, dužnosnici te baltičke države kažu da su to namjerni činovi nereda koje je orkestrirala Bjelorusija, saveznica Rusije. Na televizijskim snimkama, naime, jasno je vidljivo kako pripadnici litavskih snaga sigurnosti pronalaze balone sa švercanim cigaretama iz Bjelorusije. Objavljujući izvanredno stanje, litavska vlada navela je “interese nacionalne sigurnosti” i prijetnju ljudskim životima, imovini i okolišu od balona. “Izvanredno stanje proglašeno je ne samo zbog poremećaja u civilnom zrakoplovstvu, već i zbog interesa nacionalne sigurnosti“, rekao je ministar unutarnjih poslova Vladislav Kondratovič, naglasivši da su ujedno dane veće operativne slobode Oružanim snagama koje sada mogu djelovati u koordinaciji s policijom ili samostalno.
Očekivano, Bjelorusija odbacuje optužbe, tvrdeći kako Litva provodi provokacije, uključujući navodno slanje drona s “ekstremističkim materijalom”. Službeni Vilnius takve tvrdnje naziva apsurdnima i dio hibridnog pritiska. Europska komisija već je ranije upozorila na pogoršanje situacije, a Ursula von der Leyen upade balona opisala je kao “hibridni napad” Bjelorusije, koji EU smatra neprihvatljivim.
Baltik na udaru „hibridnog rata“
Kao i druge države Baltika, Litva je pojačala sigurnosne mjere zbog brojnih incidenata s dronovima, balonima, te prijetnji povredom zračno prostora od strane ruskih zrakoplova, zbog čega su morali intervenirati NATO borbeni zrakoplovi. Također, zabilježene su i sabotaže osjetljive infrastrukture, od kojih je posebnu pozornost izazivala eksplozija željezničke pruge u Poljskoj, bitne za opskrbu ratom zahvaćene Ukrajine. Zbog sve ovakvih ali i sličnih ruskih i bjeloruskih provokacija, u baltičkim zemljama raste zabrinutost i intenziviraju se napori za obranu zračnog prostora, konvencionlnimputem, ali i uz pomoć dronova.
Incidenti s balonima nisu novost a svakako je u svjetskoj javnosti zabilježen incident s kineskim balonom iznad SAD-a 2023 godine. Tada je zabilježeno kako je američko Ratno zrakoplovstvo oborilo kineski balon koji je navodno nosio špijunsku opremu.
Usvojena rekordni vojni proračun
Litavska premijerka Inga Ruginiene
Dva dana nakon proglašenje izvanrednog stanja, u četvrtak 11. prosinca Litva je usvojila proračun za 2026. koji predviđa rekordnu potrošnju za obranu, najveći od neovisnosti.
Tako će u 2026. litavsko izdvajanje za obranu iznositi 5,38 posto BDP-a, prema planu koji je usvojio parlament. U apsolutnom iznosu, Litva će za obranu iduće godine potrošiti 4,79 milijardi eura. To je povećanje koje iznosi 43 posto u odnosu na 2025. i najveći je iznos koji je Litva namijenila za obranu otkako je proglasila neovisnost od Sovjetskog Saveza, objavilo je u četvrtak litavsko Ministarstvo obrane. S takvim proračunom, Litva će spadati među države članice NATO-a koje najviše izdvajaju za obranu izraženo u udjelu BDP-a.
Mnistar nacionalne obrane Robertas Kaunas naglasio je tim povodom da će se obveze prema litavskom narodu i saveznicima odlučno provoditi:
„Stvaramo stvarnu odvraćajuću snagu u regiji – razvijamo nacionalnu diviziju, prihvaćamo njemačku brigadu i jačamo protuzračnu obranu. Ovo je ulaganje u sigurnost litavskog naroda i u stabilnost cijelog istočnog boka NATO-a – postajemo lideri među saveznicima koji najviše ulažu u obranu“.
Litva je danas, 12. prosinca, potpisala ugovor za kupovinu tenkova Leopard2A8
Ukupno će oko 60 posto proračuna Ministarstva nacionalne obrane biti namijenjeno modernizaciji i razvoju litavskih oružanih snaga. Iz obrambenog proračuna za 2026. godinu planira se izdvojiti 1,7 milijardi eura za nabavu oružja i vojne opreme – oko 375 milijuna eura bit će izdvojeno za gusjenična borbena vozila pješaštva, oko 350 milijuna eura za tenkove, oko 100 milijuna eura za haubice CAESAR kalibra 155 mm i oko 70 milijuna eura za raketne sustave HIMARS. Sredstva su također planirana za nabavu protuoklopnih sustava SPIKE i JAVELIN te drugih sustava naoružanja. Među prioritetima je i protuzračna obrana. Vrlo velik dio sredstava bit će izdvojen za zaštitu zračnog prostora u 2026. godini: oko 100 milijuna eura planirano je za sustave protuzračne obrane srednjeg dometa NASAMS, a oko 60 milijuna eura za mobilne sustave protuzračne obrane kratkog dometa MSHORAD. Odluka Državnog vijeća za obranu o integriranoj protuzračnoj obrani od dronova bit će provedena u vrijednosti od 145 milijuna eura.
Veći proračun omogućit će naručivanje većih količina vojne opreme i streljiva, potrebnih i za rezervu protuzračne obrane i za jačanje borbenih snaga, napominje litavsko Ministarstvo obrane u priopćenju, navodeći da će se, među ostalim, osigurati opskrba streljiva za glavne borbene sustave – streljivo 155 mm, minobacačko streljivo 120 i 60 mm, sustave JAVELIN i SPIKE, raketne sustave RBS-70, HIMARS, granate 84 mm, protuoklopne mine, streljivo 30×173 mm i drugu kritičnu opremu itd. U 2026. godini sredstva će biti dodijeljena za nabavu bespilotnih letjelica i protudronskih sustava, te topničkih radara. Također se planira ulaganje u jačanje elektroničkog ratovanja, logističkih lanaca, medicinske podrške i savezničke suradnje, mjere obrane luka i obale, medicinski prijevoz itd.
Oko trećine obrambenog proračuna za 2026. godinu bit će tekući rashodi, ukjlučujući i povećanje plaća pripadnika Oružanih snaga, kojih će u novoj 2026. biti više nego do sada. Naime, novo odobrena struktura Oružanih snaga Litve predviđa povećanje broja vojnika na 20 tisuća.
Detaljna raspodjela sredstava državne obrane za 2026. godinu bit će odobrena odlukom Vlade Republike Litve.
