Nakon što su se zadnjih dana ministri obrana zemalja članica NATO saveza gotovo jednoglasno složili s američkim pozivima za dizanje pojedinih nacionalnih izdvajanja u obrambene svrhe, izgleda da po tom pitanju ipak ne vlada potpuno jedinstvo. Na podlozi takvog suglasja dodatno su odzvonile jučerašnje izjave Jean-Claude Junckera, predsjednika Europske komisije. On je jučer izjavio kako Europa ne smije popustiti pred zahtjevima SAD oko podizanja neposrednih vojnih izdvajanja, naglašavajući da se i razvojnu te humanitarnu pomoć također treba brojati u izdvajanja za sigurnost.
Nije tajna kako je novi američki predsjednik Donald J. Trump u više navrata postavio pitanje doprinosa SAD za NATO savez, u slučaju da europske države i same ne podignu do preporučenih 2 posto BDP-a. Ovo je posebno bitno u svjetlu činjenice da SAD sada doprinose oko 70 posto ukupnih obrambenih sredstava unutar NATO. Na tom su tragu bile i izjave novog američkog ministra obrane Jamesa Mattisa, koje je on u srijedu, 15. veljače, uputio kolegama ministrima obrane u Bruxellesu – kada je istaknuo da se moraju ispoštovati preuzete obveze po pitanju nacionalnih izdvajanja za obranu, ne bi li se izbjeglo da i SAD preispitaju svoju podršku prema ukupnosti NATO. Mattis je tada istaknuo i: “Amerikanci ne mogu brinuti za buduću sigurnost vaše djece više od vas samih. Ja sam vam dužan razjasniti političke realnosti u Sjedinjenim Državama, i iznijeti jasnim riječima pošteni zahtjev stanovnika moje države“. Ovakve je stavove podržao i Boris Johnson, ministar vanjskih poslova Ujedinjene Kraljevine (koja kao jedna od rijetkih EU država ispunjava NATO preporuke o visini svog nacionalnog proračuna za obranu) – napomenuvši kako “ima nešto” u Trumpovim tvrdnjama o nedovoljnom doprinosu Europe ovome Savezu.
“To je već mnogo, mnogo godina američka poruka. Ja sam jako protiv toga da si dopustimo da nas na to natjeraju“, izjavio je Juncker u govoru na marginama međunarodne sigurnosne konferencije u Münchenu. Uz to je istaknuo i da zna da u slučaju povećanja svojih obrambenih izdvajanja na 2 posto BDP-a (sa sadašnjih oko 1,22 posto) baš Njemačka više ne bi imala proračunskog suficita. “Ne sviđa mi se da naši američki prijatelji sužavaju taj koncept sigurnosti samo na vojsku“, nastavio je Juncker. “Ako pogledate što Europa radi po pitanju obrane, plus razvojnu pomoć, plus humanitarnu pomoć, tada i usporedba sa Sjedinjenim Državama izgleda poprilično drugačije. Moderna politika se ne može baviti samo podizanjem obrambenih izdvajanja“. Uz to je dodao i da “Europljani moraju bolje sklapati svoja obrambena izdvajanja, i trošiti svoje novce efikasnije“.
Pri tome, ovakve izjave Jean-Claude Junckera mnogi su protumačili i kao zoran primjer europske zbunjenosti po pitanju odnosa s Europske unije i SAD, kao i kaosa koji u Europi vlada po pitanju obrane i njenog financiranja. Naime, dok se posljednje vrijeme učestalo pričalo i o nekakvoj samostalnoj europskoj vojsci, ni u jednome trenutku nije bilo objašnjeno kako takve snage učiniti stvarnima sa sadašnjim nacionalnim izdvajanjima za obranu država EU. Uz to, u svemu tome nije jasno ni da li tu Juncker istupa osobno, ili je ipak riječ o objavi nekakve nove europske politike – budući je samo nekoliko sati ranije i Margaritis Schinas, glavni glasnogovornik Europske komisije, iznosio stav kako čitav ovaj blok “prihvaća” Trumpove zahtjeve kao razumne. Schinas je jučer oko podneva u Bruxellesu izjavio da “… Europska unija prihvaća da treba napraviti više po pitanju obrane“, i da su baš eurokrati “podnijeli ambiciozan obrambeni paket, usmjeren na povećanje obrambenih izdvajanja“. Uz to je dodao i kako europske nacije ostaju posvećene dostizanju usuglašenih NATO ciljeva, izdvajanja 2 posto BDP-a za obranu, i da one žele “pojačati našu suradnju s NATO i međunarodnim partnerima“. No, izgleda da barem na dio tih stvari Jean-Claude Juncker gleda drugačije…
