Skupština Crne Gore nakon devet mjeseci “čekanja” usvojila je 12. studenog odluku o priključivanju Vojske Crne Gore aktivnostima NATO za uspostavljanje sigurnosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU). Od 81 zastupnika, za odluku su glasala 44, pet je bilo protiv i dva suzdržana. Odluka je donesena na prijedlog koji je Savjet za obranu i sigurnost usvojio još 7. veeljače ove godine. Članovi Savjeta – koji čine predsjednici države Jakov Milatović, Vlade Milojko Spajić i Skupštine Andrija Mandić – tada su se usuglasili da se aktivnosti pripadnika Vojske u okviru NSATU mogu realizirati isključivo na teritoriju neke od zemalja NATO, a ne u Crnoj Gori . Angažman u NSATU je ipak simboličan, jer je podržano slanje do 2 pripadnika Vojske Crne Gore.
Odluka je u Narodnoj skupštini podržana glasovima Demokratske partije socijalista (DPS), Pokreta Europa sad (PES), Nove srpske demokratije (NSD), Socijaldemokrata (SD), Bošnjačke stranke (BS), Albanskog foruma (AF), Saveza građana „CIVIS“ i nezavisnih zstupnika, a protiv ove odluke glasali su Demokratska narodna partija Milana Kneževića (inače dio vladajuće koaalicije) i zastupnik Ujedinjene Crne Gore. Odluku Milana Kneževića da ne podrži prijedlog Vlade objašnjavana je lažnom tezom da se crnogorski vojnici šalju u Ukrajinu i tek tamo obučavaju ukrajinske kolege. Osim toga, Demokratska narodna partija (DNP) navela je i neke druge razloge: “Ovo može samo dodatno ugroziti naše odnose s Ruskom Federacijom. Pametnije bi bilo da se držimo po strani kad su bilo čiji sukobi u pitanju“, poručio je zastupnik DNP, Vladislav Bojović. Milan Knežević je, prema neslužbenim izvorima, jasno rekao da Crna Gora ne smije biti dio „tuđih ratova“ i da slanje vojnika u Ukrajinu predstavlja ozbiljan politički i moralni presedan.
Ovo je inače jedna od dvije takozvane “ukrajinske misije” u kojima bi Crna Gora trebalaa sudjelovati. Drugu organizira Europska unija – i ta odluka o sudjelovanju crnogorskih vojnika u misiji vojne pomoći Europske unije za podršku Ukrajini (European Union Military Assistance Mission Ukraine – EUMAM) u Skupštini je čekala 9 mjeseci na usvajanje, od rujna prošle do lipnja ove godine.
Na crnogorsku suverenu odluku u sudjelovanju u aktivnosti NSATU reagiralo je veleposlanstvo Ruske Federacije u Crnoj Gori koje je 14. studenog poručilo da odluka o slanju crnogorskih vojnika u NATO-ov Centar za sigurnosnu pomoć i obuku za Ukrajinu (NSATU) potvrđuje crnogorsku politiku daljnjeg pogoršanja odnosa s Moskvom.
“Unatoč nedavnom napretku u stvaranju uvjeta za poboljšanje geopolitičke situacije, prisiljeni smo primijetiti da crnogorsko vodstvo i dalje tvrdoglavo slijedi liniju Zapada o eskalaciji napetosti s Rusijom. To učvršćuje njegov status neprijateljske države prema Moskvi”,
upozorio je ruski veleposlanik Aleksander Lukašik, nastavivši:
“Podrška strožim zapadnim sankcijama sve se više potkrepljuje vojnim potezima. Ranije je Crna Gora odlučila poslati predstavnika u misiju vojne pomoći Europske unije u Ukrajini (…) Smatramo to konkretnim doprinosom Podgorice zajedničkim naporima zapadnih država da podrže temeljito korumpirani režim u Kijevu svime što mu je potrebno, uključujući moderno oružje i obuku borbenih jedinica, kako bi se nastavilo produljenje vojnih operacija i korištenje Ukrajine kao alata za nanošenje ‘strateškog poraza’ Rusiji”.
Lukasik je ponovio da se Moskva i dalje zalaže za obnovu normalnog dijaloga:
“Nažalost, naši crnogorski partneri ignoriraju naše konstruktivne prijedloge u tom pogledu. Unatoč tome, ostajemo otvoreni za nastavak dijaloga i obnovu bilateralne suradnje koja, ne našom krivnjom, trenutno praktički ne postoji”.
Jakov Milatović jako je iznervirao ruskog veleposlanika
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore pozvalo je u ponedjeljak, 17. studenog, ruskog veleposlanika Aleksandra Lukašika zbog izjava o miješanju u unutrašnje stvari. “Crna Gora će na odgovarajući način odgovoriti na sve slične akcije u budućnosti, u skladu s međunarodnim normama. Crna Gora vodi svoju vanjsku politiku samostalno, vođena prioritetima članstva u NATO-u i integracije u EU“, objavilo je crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova na platformi X. Kako se navodi u priopćenju MVP-a, povod za poziv bile su ocjene ruskog veleposlanika nakon usvajanja odluke Skupštine Crne Gore o priključivanju Vojske Crne Gore NSATU-u, te njegovo negativno komentiranje intervjua predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića francuskim novinama ‘La Croix’. Lukašik je, među ostalim, 13. studenog izjavio da se crnogorski parlament, koji je izglasao da se crnogorski vojnici pošalju u NATO misiju pomoći Ukrajini, istaknuo svojim “antiruskim djelovanjem”. Nešto ranije, 1. studenog, rekao je da su “kontraproduktivni” pokušaji Podgorice da ubrza napredak Crne Gore ka Europskoj uniji smanjivanjem odnosa s Rusijom, što je bila reakcija na izjave predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića u intervjuu za francuski list La Croix da je proširenje EU najbolja strategija u suočavanju s utjecajem trećih strana, uključujući Rusiju. Sve je to nagnalo MVP da pozove ruskog veleposlanika na “razgovor ugodni” i objavi prilično oštrro priopćenje:
“Ruskom veleposlaniku je jasno stavljeno do znanja da će ubuduće slič̣ne poruke biti tretirane kao namjerno neprijateljsko djelovanje, na koje će Ministarstvo adekvatno reagirati u skladu smeđunarodnim normama”,
I ministar obrane jasan je oko crnogorskog usmjerenja
dodaje se u priopćenju. Poručeno je da Crna Gora od Veleposlanstva Rusije očekuje “puno poštovanje svojih institucija i dužnosnika”, te da Crna Gora u vođenju vanjske politike “ne postupa po instrukcijama bilo koje strane, već dosljedno slijedi vlastite nacionalne i strateške interese, definirane vanjskopolitičkim prioritetima – članstvom u NATO i posvećenošću procesu pristupanja EU-u“.
Ovo nije prvi put da Rusija na ovakav način komentirra crnogorske odluke. Slično je reagirala i na crnogorsko uključivanje u dvije EU misije u Africi daleke 2014. godine (EUTM Mali i EUFOR RCA). Pritom je Rusija prijetila obustavom ruskih investicija u Crnu Goru, koje su navodno tada činile većinu crnogoskog BDP-a.
*Photo: Ministaarstvo obrane CG, J.Milatović/X
