Oko 3:50 po hrvatskom vremenu (5:50 po moskovskome vremenu) ruski predsjednik Vladimir Putin izvanredno se obratio ruskoj javnosti, te objavio kako je odlučio pokrenuti “specijalnu vojnu operaciju” radi “demilitarizacije i denacifikacije Ukrajine“. “Okupacija Ukrajine nije nam cilj, ali joj nećemo dopustiti posjedovanje nuklearnog oružja”, rekao je Putin, dodavši: “Ovo je crvena crta o kojoj sam toliko puta govorio…i sada je prijeđena.” Pozvao je ukrajinske vojnike da polože oružje, a potom je i zaprijetio: “Svima koji bi razmišljali umiješati se izvana: ako to učinite, suočit ćete se s posljedicama većima od bilo kojih u povijesti. Sve odgovarajuće odluke su donesene. Nadam se da me čujete!“.

“Sva odgovornost za moguće krvoproliće bit će u potpunosti na savjesti ukrajinskog režima“, rekao je Putin, uvjeren da će ruski vojnici “profesionalno i hrabro ispuniti svoju dužnost!”

Cijelu večer i noć javljao se niz znakova koji su ukazivali da se događa nešto izvaredno. Pa krenimo redom!

Donjeck i Luhansk zatražili pomoć od Rusije

U kasnim večernjim satima srijede, 23. veljače, u javnost su dospjeli novi koraci Ruske Federacije na kriznim poprištima Ukrajine. Naime, kako je oko 22 sata po hrvatskom vremenu potvrdio službeni Kremlj, ruski predsjednik Putin je u Moskvi dobio i službene pisane zahtjeve čelnika Donjecke Narodne Republike i Luhanske Narodne Republike, kojima oni traže pomoć. Naime, navodeći agresiju ukrajinskih snaga, oštećenja kritičke infrastrukture u svojim entitetima, te brojne izbjeglice (više od 40.ooo osoba za Donjeck, i još 51.354 osobe za Luhansk) – oni se pozivaju na članke 3 i 4 ovog ponedjeljka sklopljenih “Sporazuma o prijateljstvu, suradnji i uzajamnoj pomoći”, kojima se u takvim slučajevim otvara prostor za rusku “pomoć”. Kako su to novinari mogli čuti od Vladimira Putina u utorak, 22. veljače u večernjim satima, nakon njegova sastanka s predsjednikom Azerbajdžana, Ilhamom Aliyevim:

Putin pregledava Sporazum o prijateljstvu, suradnji i uzajamnoj pomoći

“Sada, što se tiče granica… U okviru kojih granica ćemo priznati te republike? Ali, već smo ih priznali. To znači da smo priznali sve njihove osnivačke dokumente, uključujući i Ustave. A Ustav kaže da su njihove granice – unutar granica Donjecke i Luhanske oblasti dok su one bile dio Ukrajine. I mi se nadamo, i ja bi to želio napomenuti – da se čitava ta stvar, te kontoverze, trebaju biti razriješene tijekom pregovora između vlasti u Kijevu i čelnika ovih republika. Nažalost, sada se govori da je to nemoguće, jer to sve još traje, još se događa, i štoviše… oni eskaliraju. Ali, nadajmo se da će se to ubuduće napraviti.

A, o korištenju Oružanih snaga u inozemstvu… Dakle, kako drugačije? Jučer smo potpisali sporazume… i ti sporazumi s obje, s Donjeckom Narodnom Republikom i Luhanskom Narodnom Republikom, oni sadržavaju članke koji kažu da ćemo pomoći tim republikama, uključujući i vojskom. I, budući da ondje traje konflikt, ta odluka… to razjašnjavamo… ako treba biti, mi smo spremni preuzeti obveze… ispuniti obveze koje smo preuzeli“.

Zahtjev čelnika Donjecka za ruskom vojnom pomoći

Dakle, dok je u noći s ponedjeljka na utorak postavljena nekakva pravna osnova za rusku intervenciju u Ukrajini, priznavanjem dviju pobunjeničkih tvorevina, a onda dan kasnije potvrđeno i viđenje Ruske Federacije da se te entitete u Moskvi drži bitno većima od prostora koji su pobunjenici uspjeli kontrolirati tijekom zadnjih gotovo osam godina – sada, još 24 sata kasnije, zaprimljen je i svojevrstan formalan zahtjev kojim tako jednostrano priznati pobunjenici traže rusku vojnu pomoć za suočavanje s Ukrajinom. Sve to otvara prostor za vojnu intervenciju o kojoj se posljednjih tjedana itekako nagađalo na Zapadu, dok su takve navode sve do prije koji dan ismijavali iz Moskve, da bi onda zadnjih dana i ondje naglo došlo do radikalnoga preokreta.

Iako je još tijekom 22. veljače ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski proglasio mobilizaciju vojne pričuve, ujedno odbacivši proglašenje opće mobilizacije u Ukrajini, oko 21 sat po hrvatskom vremenu u srijedu 23. veljače je ukrajinska Vrhovna Rada izglasala uvođenje izvanrednoga stanja u državi (osim prostora dvije krizom najteže pogođene oblasti Donjeck i Luhansk u kojima je na snazi odvojeni pravni režim nazvan Operacija združenih snaga) na idućih 30 dana. Od ukupno 450 zastupnika, za ovu mjeru je glasalo njih 335, te je ona i stupila na snagu s početkom četvrtka 24. veljače. Njeno stupanje na snagu otprilike se poklopilo i s medijskim navodima o prestanku rada mobilnih mreža telefonije na prostorima Donjecka.

Zaoštravanje krize

Hakirana stranica ukrajinske Vlade

Dio čitave te slike predstavlja i činjenica da je prošlog četvrtka, 17. veljače 2022. godine, bilo zabilježeno uništavanje dokumenata u ruskom veleposlanstvu u Kijevu, da bi onda nešto slično bilo opaženo i u utorak 22. veljače u ruskom konzulatu u Odesi – baš kad je na snagu stupila odluka o skoroj evakuaciji ruskog diplomatskog osoblja iz Ukrajine, koja je onda i provedena jučer, tijekom srijede 23. veljače 2022. godine. No, daljnja eskalacija krize zabilježena je noćas, u vrijeme separatističkog traženja ruske vojne pomoći, i to kroz niz događanja u zračnom prostoru, kojeg je Ruska Federacija zatvorila za sav civilni promet – prvo uz sjeveroistočnu (u ponoć na četvrtak 24. veljače), a nešto kasnije i uz istočnu granicu Rusije i Ukrajine. Samo sat kasnije došlo je i do zatvaranja niza ukrajinskih zračnih luka na istoku zemlje – konkretno, NOTAM obavijesti su zabilježene oko 1 ujutro u četvrtak 24. veljače, samo sa po nekoliko minuta razmaka, za međunarodne zračne luke Dnjepro i Zaporožje (na 14 dana), te Harkov samo do 8:30 ujutro u četvrtak 24. veljače. U četvrtak 24. veljače oko 3:10 po hrvatskom vremenu je konačno objavljeno i kompletno zatvaranje ukrajinskog zračnog prostora. Za to se vrijeme nastavlja i niz cyber napada na internetske stranice ukrajinskih državnih institucija – prvo je bila napadnuta stranica Vlade Republike Ukrajine, a potom i Ministarstva vanjskih poslova, infrastrukture, obrazovanja te ukrajinske obavještajne službe SBU.

U noćnom obraćanju građanima Ukrajine predsjednik Volodimir Zelenski naglasio je da je Rusija odobrila ofenzivu protiv Ukrajine, da je pokušao tim temeljem doći i do samog ruskog predsjednika Putina – koji je odbio razgovor, te da Ruska Federacija na ukrajinskim granicama ima oko 200.000 vojnika i tisuće borbenih vozila. Tom se prilikom on i na ruskome jeziku obratio direktno ruskim građanima, napominjući kako ukrajinski narod želi mir, dok je ruskim vojnicima u borbenom rasporedu poručio da je njihovo vodstvo u Moskvi odobrilo njihov “korak naprijed”- koji vodi na teritorij jedne druge države, i da je to korak koji bi mogao biti početak velikog rata na europskome kontinentu. Na ovo se oko 1:30 ujutro u četvrtak 24. veljače direktno nadovezao i Antony Blinken, ministar vanjskih poslova SAD, izjavom da vjeruje kako će Rusija napasti Ukrajinu i prije nego ova noć dođe kraju.

Početak borbi

Oko 2:20 po hrvatskome vremenu (3:20 u Donjecku) ruski mediji krenuli su s objavama o ukrajinskom granatiranju tri mjesta na prostoru separatističke Donjecke Narodne Republike – Kominternova, Sakhanke i Nove Laspe, sve istočno i sjeveroistočno od Mariupola. Iza 3 ujutro po hrvatskom vremenu i iz Luhanske Narodne Republike se čulo o navodnom ukrajinskim granatiranjima, koja su pogodila naselja Zolote, Kalinove i Holubivske na sjeverozapadu tog područja pod pobunjeničkom kontrolom. Sve to su međunarodni mediji tumačili kao moguće slučajeve navođenja povoda za očekivanu širu rusku vojnu aktivnost na istoku Ukrajine. Iza 3:30 po hrvatskom vremenu se na društvenim mrežama pojavila vijest o masovnom raketiranju iz VBR-a po ukrajinskim položajima u okolici mjesta Mariupol i Sartana (oko 6 km sjeveroistočno od Mariupola).

Nakon niza eksplozija, dim se diže iznad Harkova

Oko 4 ujutro po hrvatskome vremenu, na društvenim mrežama čulo se prvo o nizu detonacija u gradu Harkovu, centru sjeveroistočne Ukrajine udaljenom tek tridesetak kilometara od granice s Ruskom Federacijom. Nakon toga stigle su vijesti o detonacijama u Kijevu, kojeg se navodno gađa krstarećim i balističkim raketama, a onda i dalje na istok, kod grada Sumi i Harkova (iz kojeg se do 5 ujutro po hrvatskom vremenu čulo o ulasku ruskih snaga u grad), te Kramatorska kod kojeg je navodno tijekom jutra krenuo kopneni napad pobunjeničkih snaga. Nije drugačije bilo ni na ukrajinskim obalama – od Mariupola i Berdjanska na Azovskome moru, preko Mikolaja na utoku Južnog Buga u Dnjepr kod Crnog mora, te kod Odese. Iz ukrajinskog sustava unutarnjih poslova čulo se da su među prvim ciljevima intenzivnih bombardiranja bila ukrajinska vojno-zapovjedna infrastruktura u Kijevu i Harkovu, zatim zračne luke, te vojna logistička čvorišta u Kijevu, Harkovu te Dnjeprou – koja se prvo gađalo raketnim udarima. Oko 5 ujutro se čulo da je dio tih udara bio izvođen sustavom Iskander-M. S obzirom na tešku naoblaku nad Kijevom i većim dijelovima Ukrajine, još nije bilo ozbiljnijih spomena djelovanja ruskog zrakoplovstva nad Ukrajinom, iako je oko 7 sati po hrvatskom vremenu u javnosti osvanula vijest da ukrajinska strana tvrdi kako je jutros srušila 5 ruskih borbenih aviona i jedan helikopter. Naravno, istinitost tih navoda još nije moguće provjeriti.

Eksplozije u Mariupolu

Oko 4:30 po hrvatskom vremenu čulo se i o pucnjavi te mogućem zračnom desantu na prostor kijevske zračne luke Boryspil (oko 30 km jugoistočno od grada), što bi moglo otvoriti i dodatan smjer prijetnje Kijevu – no budući se kasnije o tome više nije ništa čulo, možda je bila riječ o glasini. Oko 5 ujutro po hrvatskom vremenu čulo se i o ozbiljnim borbama u području Zone isključenja oko elektrane Černobil, gdje su ukrajinske snage izgleda krenule zaustavljati ruski prodor iz Bjelorusije, da bi se malo kasnije čulo i o detonacijama iz smjera zračne luke Antonov (oko 30 km sjeverozapadno od Kijeva) te vojne zračne baze Vasylkiv (oko 30 km jugozapadno od grada). Sa ukrajinskih obala se prvo čulo o mogućem mornaričkom desantu u prostoru grada Mariupola na Azovskome moru, koji se nedvojbeno našao pod teškim noćnim bombardiranjem. Oko 4:50 po hrvatskom vremenu čule su se i prve vijesti o pomorskom desantu postrojbi ruske Crnomorske flote kod Odese te tamošnjim teškim borbama, koje su postupno potvrđivali ukrajinski izvori. Oko 5:50 su iz ukrajinskog dopisništva ruske agencije Interfax javili o navodnome ulasku ruskih marinaca u Odesu (što je kasnije demantirano s ukrajinske strane), grad koji je navodno i djelomično ostao bez struje. Oko 6 ujutro po hrvatskom vremenu čulo se o stotinama žrtava širom Ukrajine, iako je točnost tih navoda još nemoguće potvrditi, a Kijevom je odjekivao još jedan niz detonacija te ukrajinske sirene za zračnu uzbunu.

Zora u Ukrajini

Kijev iz ureda predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog

Oko 5:30 je objavljeno kako je Ukrajina zbog ruske invazije naknadno proglasila pojačanu razinu izvanrednog stanja u državi, a predsjednik Zelenski je pozvao Ukrajince da ostanu mirni, iako se u zoru itekako vidjelo kolone vozila kojima su ljudi pokušavali bježati iz pojedinih većih gradova. Za to vrijeme je ruska agencija TASS oko 6 ujutro po hrvatskome vremenu prenijela navod Ministarstva obrane Ruske Federacije o tome da Oružane snage Rusije ne izvode ni topnične ni zračne napade na gradove Ukrajine. “Vojna infrastruktura, objekti protuzralne obrane, vojni aerodromi, zrakoplovstvo OS Ukrajine onesposobljeni su visoko preciznim oružjem. Civilnom stanovništvu ništa ne prijeti“, stoji u priopćenju ruskog Ministarstva obrane.

Iz izvora graničnih snaga Ukrajine je oko 6:25 po hrvatskom vremenu službeno izvješteno kako je došlo do sukoba na sjevernim granicama države, i da su u tim događanjima sudjelovale snage kako Ruske Federacije, tako i Bjelorusije, čiji je teritorij izgleda bio iskorišten i za lansiranje raketa na ukrajinske ciljeve. Svime time se ova država direktno umiješala u današnji napad na Ukrajinu, omogučivši prolaz cestovnim koridorima koje se posljednjih  Ovo je novi element u čitavoj situaciji, koji nije bio prisutan tijekom dosadašnjeg tijeka ove višegodišnje krize, a koji razotkriva svu ciničnost dosadašnjih priča o tek zajedničkim defanzivnim vojnim vježbama Rusije i Bjelorusije. Jednako je zabrinjavajuće bilo oko 8 sati po hrvatskome vremenu vidjeti i snimke ruskih snaga na prilazima ukrajinskom gradu Harkovu, koji budući da nema veze s prostorima donjecke i luhanske oblasti ipak ukazuje na šire okupacijske namjere Rusije u Ukrajini. Jednako su zabrinjavajuće i naznake o kopnenim napredovanjima ruskih snaga koja teku kopnenim pravcima s 2014. godine okupiranog Krima, čiji puni doseg i snaga također još nisu jasni.

Zakrčene ceste iz Kijeva na zapad

S novim danom rat je došao i do zapadne Ukrajine – nešto prije 7 sati po hrvatskom vremenu sirene su se čule i u Lvovu, a objavljene su i snimke ruskog napada u gradu Lutsku. Malo nakon toga, ukrajinske Oružane snage pohvalile su se da su na području Luhanska srušile 5 ruskih borbenih aviona i 1 helikopter, a u javnost su oko 8 sati po hrvatskom vremenu pristigle i snimke ruskog raketnog napada na civilni aerodrom u Ivano-Frankivsku na jugozapadu Ukrajine.

Oklopne kolone navodno ulaze u Ukrajinu iz Bjelorusije