Vlada je na današnjoj 129. sjednici donijela Zaključak o prihvaćanju Prijedloga nacionalnog plana obrambenih ulaganja u okviru SAFE mehanizma. Prijedlog nacionalnog plana obrambenih ulaganja (European Defence Industry Investment Plan) podržalo je Međuresorno povjerenstvo za razvoj i jačanje obrambenih sposobnosti i obrambene industrije na sjednici održanoj 5. studenoga 2025., a koji je preduvjet za korištenje Instrumenta “Sigurnosna inicijativa za Europu” – SAFE (Security Action for Europe).
Ministar obrane Ivan Anušić objasnio je da je RH, u skladu s odlukom Međuresornog povjerenstva za razvoj i jačanje obrambenih sposobnosti i obrambene industrije u Republici Hrvatskoj, u srpnju 2025. iskazala interes za sudjelovanje u Instrumentu “Sigurnosna inicijativa za Europu” – SAFE.
“Ministarstvo obrane je kroz pet projekata izradilo Nacionalni plan obrambenih ulaganja koji predstavlja formalni zahtjev Europskoj komisiji za zajam u sklopu Instrumenta kreditiranja SAFE”,
rekao je ministar Anušić.
Riječ je o nabavi 44 borbena tenka Leopard 2A8, zajedničkoj nabavi 18 samohodnih haubica Caesar, nabavi teških terenskih kamiona TATRA pogona 6×6 i 8×8 te dva projekta nabave ubojitih sredstava za potrebe Oružanih snaga RH.
U skladu sa Zaključkom Ministarstvo obrane dostavit će Nacionalni plan obrambenih ulaganja Europskoj komisiji – rok za podnošenje nacionalnih planova svih država zainteresiranih za program SAFE je kraj ovog mjeseca – 30. studeni. Nakon toga Komisija će ocijeniti te planove, a prve isplate mogu se očekivati početkom sljedeće godine.
Hrvatskoj 1,7 milijardi eura
Europska komisija je 09. rujna ove godine objavila okvirnu raspodjelu sredstava iz kreditnog programa za obranu SAFE vrijednog 150 milijardi eura, od kojih bi Hrvatska trebala dobiti milijardu i 700 milijuna eura. Inicijalno je 19 država članica izrazilo interes za korištenje povoljnih zajmova, pri čemu su najveće iznose zatražile i dobile Poljska (43,7 milijardi), Rumunjska (16,7 milijardi), Francuska i Mađarska (16,2 milijarde), te Italija (14,9 milijardi).
Projekti koji će se moći financirati iz SAFE-a podijeljeni su u dvije kategorije. U prvu spadaju proizvodnja streljiva i raketa, topnički sustavi, oprema za kopneno ratovanje, uključujući opremu za vojnike, zaštitu kritične infrastrukture, opremu za kibernetičku sigurnost i poboljšanje vojne mobilnosti. Druga kategorija za koju će važiti nešto stroži uvjeti, uključuje sustave protuzračne i raketne obrane, pomorske sposobnosti, bespilotne letjelice i protudronske sustave, kao i svemirske sposobnosti i usluge, uključujući njihovu zaštitu. Druga kategorija uključuje, između ostalog, umjetnu inteligenciju i opremu za elektroničko ratovanje.
Premijer Plenković je na 110. Vladinoj sjednici održanoj 30. lipnja potvrdio da je Hrvatska izrazila interes za sudjelovanje u programu SAFE:
“Mi smo kao Vlada oformili međuresorno povjerenstvo za razvoj i jačanje obrambenih sposobnosti i obrambene industrije, jučer smo održali sastanak i sukladno pravilima novoga instrumenta na razini EU podnijeli inicijalni iskaz interesa za korištenje zajma za ulaganja u obrambene sposobnosti u iznosu 1,8 milijardi eura”.
Plenković je tada najavio da će se ta sredstva iskoristiti za nabavu najmoodernijeg naoružanja i streljiva:
“Time ćemo ulagati u najmodernije naoružanje, koje bi realizirali u partnerstvu s nizom europskih zemalja, a posebno je važno da imamo projekt proizvodnje malih dronova, FPV dronova, koji bi bili razvijeni od naše kompanije”.
Konkretno, prema tadašnjem planu, zajam putem mehanizma SAFE Vlada, odnosno MORH, namjeravali su iskoristiti za borbeni tenk Leopard 2 A8, samohodnu haubicu Caesar, protuzračne sustave kratkog i vrlo kratkog dometa Mistral, teška teretna motorna vozila 6×6 i 8×8, streljivo 155 milimetara, modularno dalekometno streljivo AASMHammer, streljivo 120 milimetara za tenk Leopard 2 A8, te proizvodnju FPV dronova. Od tada do danas taj se plan donekle promijenio, pri čemu je najveći gubitnik domaća proizvodnja FPV dronova koja je u potpunosti ispala iz Nacionalnog plana obrambenih ulaganja.
