U sklopu priprema za predstojeći NATO summit, Vlada RH je na jutrošnjoj 102. sjednici usvojila „Zaključak o izdvajanju Republike Hrvatske za obranu“. Ne radi se ni o kakvoj proračunskoj novosti, već čisto o deklarativnoj izjavi, koju je na sjednici Vlade pojasnio državni tajnik u MORH-u Tomislav Ivić:
„Ovim Zaključkom Vlada RH, uoči sastanka na vrhu Sjevernoatlantskog saveza 11. i 12. srpnja ove godine u Bruxellesu, na kojem će jedna od središnjih tema biti raspodjela tereta među saveznicima, navodi da je u već usvojenim strateškim dokumentima – Strategiji nacionalne sigurnosti RH i Strateškom pregledu obrane – navedena predanost RH ispunjavanju obveza, investiranju u obranu, koje je NATO usvojio u Walesu u rujnu 2014. godine. Vlada ovim Zaključkom izražava namjeru postupnog podizanja obrambenog proračuna prema zajedničkom dugoročnom cilju NATO-a, a to je 2% izdvajanja za obranu u odnosu na BDP, kao i 20% obrambenog proračuna za potrebe opremanja i modernizacije. U razdoblju od 2019. do 2024. godine nastavit će se s kontinuiranim povećanjem izdvajanja za obranu, te će se istovremeno s predstavnicima međunarodnog osoblja NATO-a početi s razgovorima o metodologiji definiranja troškova obrane kako bi se preciznije utvrdio postotak BDP-a koji RH sada izdvaja za potrebe obrane“.
U jutros prihvaćenom dokumentu izričito stoji da je u Strategiji nacionalne sigurnosti (donesene 14. srpnja 2017. godine) utvrđeno „postupno povećavanje financijskih sredstava za obranu prema ciljanih 2% BDP-a, uz uvažavanje ekonomske i fiskalne mogućnosti RH“. Također se navodi i da je Strateškim pregledom obrane (donesenim 10. svibnja 2018. godine) određeno da će RH „nastaviti s kontinuiranim povećanjem izdvajanja za potrebe obrane prema ciljanih 2% BDP-a, uvažavajući fiskalne i ekonomske mogućnosti Republike Hrvatske, te povećanjem udjela troškova opremanja i modernizacije u obrambenom proračunu prema ciljanih 20%, čime će se osigurati daljnji razvoj obrambenih sposobnosti“. U Zaključku nadalje stoji da će Republika Hrvatska „u razdoblju od 2019. do 2024. godine nastaviti s kontinuiranim povećanjem izdvajanja za obranu kako bi se postiglo 2% BDP-a“, te će se također u istom razdoblju „kontinuirano povećavati udjel troškova za opremanje i modernizaciju u obrambenom proračunu kako bi se postiglo 20%“.
U Vukovaru nakon svečane promocije 153 polaznika vojnih škola HVU-a na rast proračuna osvrnuo se i ministar obrane Damir Krstičević:
Svečana promocija 153 polaznika vojnih škola HVU-a u Vukovaru (Photo: MORH/J.Kopi)
„Plenkovićeva Vlada je zaustavila prije 2 godine pad obrambenog proračuna, povećali smo proračun prošle godine, povećali smo ove godine, jasno i dalje, ali moramo imati razumijevanje i za ostale segmente hrvatskog društva – i školstvo, i zdravstvo, i poljoprivredu… Prema tome, sve te naše odluke su u funkciji mira, sigurnosti, ulaganja u sigurnost, a to je pretpostavka rasta, gospodarstva, percepcije Hrvatske kao sigurne zemlje – znači, uvijek moramo paziti na jedan balans ulaganja u sigurnost i pažnju za ostale segmente hrvatskog društva da se mogu ravnomjerno razvijati“.
Nastavak povećanog izdvajanja za obranu obećala je i predsjednica RH prilikom svog prošlotjednoj sastanka (14. lipnja) u Bruxellesu s glavnim tajnikom NATO-a. „Hrvatska je i dalje predana da izdvaja 2 posto proračuna na obranu, ne zato što je to obećanje koje smo dali u Walesu, nego i zato što je to naša obveza prema građanima kako bismo osigurali njihovu sigurnost“, istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović, dodavši:
Nakon sastanka obavezne su izjave za medije (Photo: Ured predsjednice RH)
„Hrvatska je sagledala različite modele povećanja ulaganja u obranu u sljedećem desetljeću i uvjerena sam da će hrvatska Vlada donijeti konkretan plan kada je riječ o projekcijama za naš proračun u sljedećem desetljeću, u smislu postizanja ovog cilja od 2 posto. Mi smo predani i da 20 posto od tog iznosa ulažemo u tehnologiju, jer je to nešto što će osigurati napredak ne samo u obrambenom smislu, nego i za razvoj našeg sustava u cjelini“,
rekla je Kolinda Grabar Kitarović Jensu Stoltenbergu.
Pri svemu tome ponešto je ostalo nejasno. S jedne strane, to je zanimljivo pitanje usmjeravanja najavljenih 20 posto obrambenog proračuna određenih za opremanje i modernizaciju. Do sada je buru u javnosti krenulo podizati planirano izdvajanje od oko 350 milijuna kuna za borbene zrakoplove, a tu najednom govorimo o ukupnosti od oko 963,1 milijuna kuna u 2018. (s porastom na planiranih milijardu i 62 milijuna kuna 2020. godine). Dok time na prvi pogled pada u vodu argumentacija o nedostižnosti kupovine novih borbenih aviona, ovo je tema koja definitivno traži hitnu i ozbiljnu raspravu. S druge strane, otvoreno je ostalo i pitanje sadržaja razgovora „o metodologiji definiranja troškova obrane“, koji sada priječe da bi se „preciznije utvrdio postotak BDP-a koji RH sada izdvaja za potrebe obrane“. Naime, činjenica je da glavnina NATO partnera u troškove obrane broji i mirovinske troškove bivšeg vojnog osoblja, što je trošak kojeg RH vodi odvojeno od većine obrambenih izdvajanja (pa i onih kapitalnih), objedinjenih u proračunu Ministarstva obrane. No,budući da Hrvatska međusobno radikalno razlikuje pojedine kategorije veterana, a onda ekstremno razlikuje i prava veterana od prava aktualnih pripadnika OS RH, ovo bi područje lako moglo biti temom spomenutih prijepora. Nažalost, dok se za sada čulo da EU traži zahvate u temu privilegiranih mirovina, ostalo je nepoznato jesu li upravo ti problemi tema najavljenih razgovora s „predstavnicima međunarodnog osoblja NATO-a“.
